Američka firma donela opremu za bušenje bez dozvole: Grenland im uputio poslednje upozorenje
Ponašaju se kao da je ostrvo već njihovo
Grenlandske vlasti saopštile su da američka kompanija "Grenland Enerdži" nije dobila odobrenje za dopremanje opreme namenjene istražnom bušenju nafte na istočnoj obali ostrva. Kompanija je, međutim, poslednjih dana već dopremila deo opreme, a britanski "Gardijan" ukazuje na njene veze sa krugovima bliskim američkom predsedniku Donaldu Trampu.
Vlada Grenlanda uputila je kompaniji ozbiljno upozorenje i poručila da svi naredni logistički potezi moraju unapred da budu prijavljeni i odobreni kod nadležnog organa za mineralne resurse.
Tek prošle godine osnovana teksaška kompanija tvrdi da se ispod područja Džejmson lend kriju potencijalne rezerve sirove nafte čija bi vrednost mogla da dostigne oko bilion dolara. Za istraživanje je najavila ulaganje od 60 miliona dolara, a prvobitni plan predviđao je bušenje dve istražne bušotine.
Grenland je još 2021. godine prestao da izdaje nove dozvole za istraživanje nafte, pozivajući se na potrebu zaštite životne sredine. Ipak, britanska kompanija "80 Majl" ranije je dobila prava za istraživanje upravo na području Džejmson lenda.
Prema dostupnoj poslovnoj dokumentaciji, "Grenland Enerdži" trebalo bi da preuzme većinski vlasnički udeo u projektu u zamenu za finansiranje istraživanja. Međutim, za početak bušenja kompaniji je i dalje potrebno odobrenje grenlandskih institucija.
Američka firma je za promociju projekta angažovala televizijskog voditelja i aktivistu Fila Mekgroua, poznatog kao doktor Fil. On je ranije bio član Trampove komisije za verske slobode i sada učestvuje u snimanju dokumentarne serije o projektu.
Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
U upravljačkoj strukturi kompanije nalazi se i bivši pripadnik američke mornarice koji je angažovan na projektu "Zlatna kupola", planu protivraketne odbrane administracije Donalda Trampa. Američki predsednik je ranije naglašavao da je kontrola nad Grenlandom od velikog strateškog značaja za SAD.
Predsednik upravnog odbora i jedan od većih akcionara kompanije Lari Svets, koji se smatra bliskim Trampovom okruženju, odbacuje tvrdnje da je projekat deo američkih planova za pripajanje Grenlanda.
- Nije povezan sa američkom aneksijom Grenlanda - rekao je Svets.
On je reagovao i na raniju izjavu predstavnika kompanije koji je na sastanku sa stanovnicima Džejmson lenda u junu tvrdio da je već dobijena dozvola za dopremanje opreme. Svets je kasnije rekao da je njihov "entuzijazam prema projektu doveo do načina komunikacije koji je stvorio zabunu".
Stanovnici slabo naseljenog područja ipak su narednog meseca primetili tegljač koji je doveo baržu do obale, nakon čega je sa nje iskrcano približno 12 kontejnera.
Tanjug/AP Photo
Grenlandska vlada navela je da je oprema namenjena planiranim istražnim radovima i da je trebalo da bude dopremljena na kopno u Nunap Kekui, u okviru područja Džejmson lenda. Danski istraživački portal "Danwatch" objavio je i izjavu direktora brodarske kompanije koji je potvrdio da je pošiljka bila namenjena "Grenland Enerdžiju".
Kompanija nije odgovorila na pitanja "Gardijana", ali je u komunikaciji sa akcionarima navela da su sastanci rukovodstva projekta sa grenlandskim regulatornim i nadzornim telima protekli konstruktivno. U kompaniji očekuju da će uskoro dobiti i preostale dozvole potrebne za početak istražnog bušenja.
Prema novom planu, nakon dobijanja potrebnih odobrenja, prvo bi bila izbušena jedna bušotina.
Pitanje projekta posebno je osetljivo jer Grenland, iako je autonomna teritorija Danske, samostalno odlučuje o korišćenju svojih prirodnih bogatstava. Lokalne vlasti sada moraju da biraju između potencijalnog ekonomskog interesa i zaštite životne sredine.
Tanjug/AP Photo
Jedna od mogućnosti jeste da odobre istražno bušenje, iako se čini da se planirane bušotine nalaze na području zaštićenom Ramsarskom konvencijom, međunarodnim sporazumom usmerenim na očuvanje močvarnih staništa.
S druge strane, odbijanje projekta moglo bi da izazove političke posledice. Deo stanovništva strahuje da bi Tramp takvu odluku mogao da iskoristi kao dodatni argument za jačanje američkog pritiska i uticaja na Grenland.
Grenlandska vlada zasad smatra da ne postoji dovoljno razloga da se od kompanije zahteva uklanjanje već dopremljene opreme, budći da se zahtev za potrebnu dozvolu još razmatra.
Predstavnik "Grenland Enerdžija" najavio je da bi brod sa oko 300 kontejnera opreme za bušenje trebalo da napusti Kanadu 12. septembra, dok je početak istražnih radova planiran za oktobar.
Džef Lendri, guverner Luizijane i Trampov izaslanik za Grenland, otišao je korak dalje, ocenivši da bi eksploatacija grenlandske nafte mogla da počne već naredne godine.
Osam decenija od Hirošime i Nagasakija: Ko danas ima nuklearno oružje i ko poseduje najviše bojevih glava?
ChatGPT
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari