
Zašto Iran želi da onesposobi Mosad? Ovo su operacije koje je decenijama izvodila izraelska agencija i zbog kojih je danas na glasu
Počeli su da operišu već 1960ih godina

Od eksplozija pejdžera i voki-tokija Hezbolaha do sajber-napada na iransko nuklearno postrojenje, Izrael je osumnjičen da je tokom godina izvodio niz tajnih operacija.
Izrael retko preuzima odgovornost za takve napade (njegova vojska je odbila da komentariše eksplozije naprava u Libanu), ali je odgovoran za dug niz sofisticiranih incidenata.
Zato ne čudi što su objekti Mosada bili jedan od glavnih ciljeva Irana u uzvratnom napadu posle neisprovociranih udara Izraela na njihovoj teritoriji, u kojima je javno priznato da je učestvovala i obaveštjna agencija jevrejske države.
Dok posledice ovogodišnjih napada nastavljaju da odjekuju širom Bliskog istoka, podsećamo na značajne operacije u poslednjih šest decenija u kojima je potvrđeno da su Izrael i njegova obaveštajna služba učestvovali.
2021: Napad na iransko nuklearno postrojenje u Natanzu
U aprilu 2021. godine Iran je okrivio Izrael za napad na jedno od njegovih podzemnih nuklearnih postrojenja.
Tanjug/Maxar Technologies via AP
Izrael nije preuzeo odgovornost za to, ali su mediji u zemlji naširoko izveštavali da je jevrejska država orkestrirala razorni sajber-napad koji je izazvao nestanak struje u Natanzu i oštetio njegove centrifuge (koje se koriste za odvajanje izotopa uranijuma).
Bivši iranski zvaničnik u to vreme rekao je da je napad izazvao požar, dok je portparol pomenuo "moguću manju eksploziju".
2020: Ubistvo Mohsena Fahrizadea
Iranski nuklearni naučnik ubijen je u Iranu iz mitraljeza na daljinsko upravljanje koji je bio postavljen na automobil.
Mohsen Fahrizade je putovao u pancirnom vozilu sa tri vozila obezbeđenja kada su meci pogodili njegov automobil.
Nakon što je navodno napustio vozilo, Nisan opremljen mitraljezom na daljinsko upravljanje otvorio je vatru i ubio ga.
2010: Staksnet (Stuxnet)
Moćan kompjuterski crv, koji se smatra da su dizajnirale američke i izraelske obaveštajne službe, "Staksnet", onesposobio je, kako se veruje, ključni deo iranskog nuklearnog programa.
Otkriven 2010. godine, "Staksnet" je bio dizajniran da uništi centrifuge koje je Iran koristio za obogaćivanje uranijuma.
Navodi se da je crva u postrojenje u Natanzu na fleš-disku dostavio iranski dvostruki agent koji je radio za Izrael.
2010: Ubistvo Mahmuda Al Mabhua
Mahmud Al Mabhu, visoki operativac Hamasa, ubijen je u hotelskoj sobi u Dubaiju u operaciji koja se pripisuje obaveštajnoj agenciji Mosad, ali koju Izrael nikada nije priznao.
Mnogi od 26 navodnih ubica snimljeni su kamerom i bili su prerušeni u turiste.
2000: Ubistvo Samiha Malabija
Aktivista Fataha iz izbegličkog kampa Kalandija u blizini Ramale ubijen je kada je mobilni telefon sa minom eksplodirao pored njegove glave.
1997: Pokušaj ubistva vođe Hamasa
Agenti Mosada pokušali su da ubiju tadašnjeg šefa Hamasa Haleda Mašala u Amanu u Jordanu.
Dva agenta su ušla u Jordan koristeći lažne kanadske pasoše i otrovala su Mašala postavivši neobičnu napravu blizu njegovog uha.
Ubrzo nakon toga su uhvaćeni, a jordanski kralj je zapretio da će poništiti i dalje svež mirovni sporazum ako Mašal umre. Izrael je na kraju poslao protivotrov, a izraelski agenti su vraćeni kući.
1996: Ubistvo Jahje Ajaša
Jahja Ajaš, poznat po nadimku "inženjer" zbog veštine u pravljenju bombi za Hamas, ubijen je kad se javio na podmetnuti telefon u Gazi.
Njegovo ubistvo pokrenulo je seriju smrtonosnih bombaških napada na autobuse u Izraelu.
1972: Pokušaj ubistva Basama Abu Šarifa
Šarif je povređen u Bejrutu kada je otvorio paket koji je sadržao knjigu u koju je ugrađena bomba koja je eksplodirala.
Bio je portparol Narodnog fronta za oslobođenje Palestine (NFOP).
Preživeo je, ali je izgubio nekoliko prstiju, ostao je gluv na jedno uvo i slep na jedno oko.
1972: Ubistvo Mahmuda Hamšarija
Predstavnik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) ubijen je u Parizu 1972. godine kada je bomba postavljena ispod telefona i daljinski detonirana.
1960: Hvatanje Adolfa Ajhmana
Možda je najpoznatija operacija izraelske obaveštajne službe Mosad ikada izvršena 1960. godine, kada su izraelski špijuni uhapsili Adolfa Ajhmana.
Nemački nacistički zvaničnik bio je jedan od glavnih organizatora Holokausta.
Zarobile su ga savezničke snage 1945. godine, ali je pobegao i nastanio se u Argentini, gde ga je Mosad na kraju pronašao. U Jerusalimu je osuđen na smrt vešanjem, a kazna je izvršena 1. juna 1962. u Ramli.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari