Bespilotne letelice postale su osnovno sredstvo ratovanja: Šta su protivdronski sistemi i kako funkcionišu?

31.05.2023

21:18

0

Postali su nezamenjivi deo arsenala svake vojske, a za njihovo uništavanje i ometanje koristi se veliki broj tradicionalnog oružja

Bespilotne letelice postale su osnovno sredstvo ratovanja: Šta su protivdronski sistemi i kako funkcionišu?
Copyright Profimedia

Sukob NATO-a i Rusije u Ukrajini pokazao je značaj dronova u modernom ratovanju, sa bespilotnim letelicama (BPL) koje koriste obe strane za izviđanje i napade.

Kako su postali jedno od osnovnih sredstava u ratovanju, postavlja se pitanje kako se odbraniti od njih i koji postupak je najefikasniji, naročito nakon što je nekoliko stambenih zgrada lakše oštećeno kada je dronovima izvršen napad na Moskvu u utorak ujutru.

- Ratovi budućnosti neće se voditi na bojnom polju ili na moru. Oni će se voditi u svemiru ili možda na vrhu veoma visoke planine. U oba slučaja veći deo borbi vodiće mali roboti i dok danas idete napred, uvek zapamtite - vaša dužnost je jasna: da napravite i održavate te robote - rekao je komandant vojne škole u ​​epizodi Simpsonovih iz 1997 - „Tajni rat Lize Simpson“.

Četvrt veka kasnije dronovi su počeli da se koriste u ratu, iako su male izviđačke bespilotne letelice sa propelerima i raketama opremljene filmskim kamerama postojale još od hladnog rata. Moderno ratovanje bespilotnim letelicama, uključujući špijunske i udarne bespilotne letelice sa ugrađenim kamerama i daljinskim upravljanjem sa GPS-om, proizvod je ranog 21. veka, sa Sjedinjenim Američkim Državama koje su započele prvu svetsku kampanju ciljanih ubistava korišćenjem bespilotnih letelica 2002.

Kako su bili mali i jeftini, dronovi su počeli da ulaze na komercijalno tržište 2010-ih, kada su ih koristili i nedržavni akteri za napad na vojske i vlade, a teroristi koje podržavaju SAD koriste ih u prljavom ratu protiv Sirije i ruskih snaga, dok ih jemenski militanti Huti raspoređuju protiv koalicije predvođene Saudijskom Arabijom.

AP Photo/Libkos, File
 

Velike bespilotne letelice vojne klase korišćene su u ratu 2020. između azerbejdžanskih i jermenskih dobrovoljaca u Nagorno-Karabahu, a počev od 2022. godine ukrajinske snage koje podržava NATO intenzivno su ih razmeštale u Donbasu i širom Ukrajine protiv ruskih snaga, dok im se Rusija suprotstavila upotrebom niza domaćih odbrambenih sistema bespilotnih letelica.

Koje vrste odbrane od dronova postoje?

U drugoj polovini 20. veka SSSR i SAD su se u istraživanjima u oblasti vazdušne i protivraketne odbrane fokusirali na velike, skupe lovce sa posadom, bombardere, transportne avione i balističke i krstareće projektile. Njihov glavni fokus ipak su ostali projektili - projektili na raketni pogon dizajnirani da presretnu i unište neprijateljske avione i projektile.

Mogu li se rakete koristiti za obaranje dronova?

Za dronove koji su dovoljno veliki - uključujući borbene letelice bez posade (UCAV) kao što su "Bairaktar ​​TB2", "General Atomics MK-9 Reaper" ili "Northrop Grumman RK-4A Global Hawk", koji imaju raspon krila od 12, 20 ili čak 40 metara - najefikasnija odbrana su i dalje staromodne rakete dizajnirane za gađanje mlaznih aviona.

Profimedia
 

Prošlog meseca komandant ruskih snaga protivvazdušne odbrane Andrej Demin izvestio je da je više od 100 dronova "Bairaktar" ​​uništeno u borbama u Ukrajini.

- Praktično ne postoje fundamentalne razlike između borbe protiv strateških bespilotnih letelica kao što su američki "Global Hawk" (RK-4) ili "Reaper" (MK-9) ili turske operativno-taktičke "Bairaktar-TB" i borbe protiv aviona sa posadom. Eliminacija više od 100 "Bairaktara", isporučenih Ukrajini tokom specijalne vojne operacije jasan je dokaz za to - rekao je Demin u razgovoru za zvanični list ruske vojske "Krasnaja zvezda“.

Za borbu protiv velikih bespilotnih letelica, uključujući njihovo otkrivanje i uništavanje, mogu se koristiti isti sistemi za praćenje i udar kao oni koji se koriste protiv tradicionalnih aviona. Ovo je demonstrirano ne samo u Ukrajini, već obaranjem letelice "Global Hawk" u junu 2019. nad iranskim vazdušnim prostorom u Ormuskom moreuzu. Dron vredan 220 miliona dolara kojim je upravljala američka mornarica oboren je pomoću iranskog drumsko-mobilnog sistema protivvazdušne odbrane poznatog kao "3. Khordad".

Kako se elektronske protivmere mogu koristiti za uništavanje dronova?

Manje bespilotne letelice, uključujući takozvane mini i mikro bespilotne letelice, teže je otkriti, priznao je Demin, ukazujući na „malu efikasnu reflektujuću površinu“ ovog oružja da bi ih radar otkrio i naglasivši da je praćenje takvih sistema i otkrivanje njihove putanje pomoću standardne radarske opreme „prilično problematično“.

Profimedia
 

U tu svrhu ruska vojska je razvila sistem protivvazdušne odbrane drugačije vrste - "RLK-MTs Valdai", radar specijalne namene dizajniran posebno za otkrivanje, suzbijanje i neutralisanje malih dronova sa izuzetno malim radarskim presekom.

Razvio ga je "Almaz-Antey", proizvođač serije sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane "Buk" i "S-300/S-400/S-500", a "RLK-MTs" je zapravo radarski kompleks koji se montira na vozilo dizajniran za otkrivanje neprijateljskih dronova na daljinama do 15 kilometara, i koji ih obara koriščenjem elektronskih protivmera (pomoću modula za suzbijanje kontrolnog i navigacionog signala) na maloj udaljenosti od 2 kilometra ili manje. Sistemi za detekciju kompleksa uključuju radarski modul X-band, termovizijske uređaje i kamere, modul za pronalaženje izvora radio signala. Vozilima se može upravljati na daljinu.

Demin je potvrdio da "RLK-MT" "već obavlja borbene misije za pokrivanje kritičnih vojnih i državnih objekata, uključujući one u zoni specijalnih vojnih operacija“, i rekao da očekuje da će proizvodnja sistema znatno porasti u narednim godinama.

Veliki sistemi zasnovani na vozilima koja sadrže sistemime za detekciju i moćne elektronske protivmere verovatno su najefikasnija odbrana od malih dronova, ali sigurno nisu jedina. Manje sisteme, u rasponu od komercijalnog i industrijskog hardvera za praćenje i suzbijanje bespilotnih letelica, do vojnih prenosivih pušaka protiv bespilotnih letelica, kreiralo je nekoliko ruskih proizvođača. Ovo oružje uključuje "PARS-S Stepashku" - top od 9,6 kilograma koji ima sposobnost da otme neprijateljske bespilotne letelice i primora ih da slete ili se vrate na mesto lansiranja. Sistem je efikasan na udaljenostima između 500 metara i 1,5 kilometara.

AP Photo/Ahn Young-joon
 

Drugi, slični prenosivi sistemi protiv dronova primećeni su na snimcima sa bojnog polja, uključujući elektromagnetnu pušku "Stupor", koja koristi elektromagnetne impulse da potisne kontrolne kanale dronova i primora ih da slete.

Kako se laseri mogu boriti protiv dronova?

Napredak u laserskom pulsnom oružju povećao je izglede za njegovu upotrebu u modernom ratovanju. Prošle godine Jurij Borisov, bivši zamenik ruskog premijera odgovoran za odbranu i svemirsku industriju od kada je imenovan za šefa Roskosmosa, otkrio je da je ruska vojska testirala misteriozni borbeni laserski sistem poznat kao "Zadira" koji je sposoban da spali dronove u sekundi na daljinama do 5 kilometara u Ukrajini. Njegov razvoj je počeo 2016. godine pod okriljem Ruskog federalnog nuklearnog centra, podružnice Rosatoma.

"Zadiru" ne treba mešati sa "Peresvetom" - strateškim laserskim oružjem dizajniranim da gađa neprijatelja do 1.500 kilometara u orbiti iznad planete. Taj sistem je ušao u upotrebu na probnoj osnovi u decembru 2018. godine, ali nije korišćen u Ukrajini, tvrdi rusko Ministarstvo odbrane.

Rusija nije jedina zemlja koja se bavi upotrebom laserskog oružja za borbu protiv bespilotnih letelica - SAD i Izrael takođe rade na takvom oružju.

AP Photo/Libkos, File
 

Laseri imaju nekoliko jasnih prednosti u odnosu na konvencionalne rakete protivvazdušne odbrane - uključujući nisku cenu (izraelski zvaničnici su se hvalili, na primer, da novi sistem protivvazdušne odbrane baziran na laseru "Iron Beam" troši samo 2 dolara električne energije - 10.000–50.000 puta manje od konvencionalnih projektila "Gvozdene kupole"). Ali laseri takođe imaju niz nedostataka, uključujući potrebu za velikom količinom električne energije (što ograničava njihovu mobilnost), kao i probleme sa radom u određenim vremenskim uslovima, (uključujući maglu i oblačno vreme).

Da li se dronovi mogu koristiti za borbu protiv drugih dronova?

Sistemi kao što je "ZALA Lancet", višenamenski dron kamokaza, u stanju su da gađaju neprijateljske bespilotne letelice, a njeni programeri kreiraju koncept koji su nazvali „vazdušno rudarenje“ koji uključuje raspoređivanje velikog broja "Lanceta" na frontu radi zaštite od upada teških bespilotnih letelica. Kako se neprijateljski dronovi približavaju, "Lancet" se fokusira na neprijateljsku metu i ustremljuje se na nju velikom brzinom kako bi je oborio s neba.

Koliko je uspešan ruski rat protiv dronova?

Otkako je Rusija ušla u ukrajinsku krizu, napravila je mnoge prmene kako bi snabdela vojsku opremom koja joj je potrebna za efikasno ratovanje dronovima.

Jason Sweeney/U.S. Army via AP
 

Prošle nedelje neklasifikovana obaveštajna procena britanskog Ministarstva odbrane zaključila je da je ruska vojska uspešno integrisala izviđačke dronove u operacije koje uključuju raketne udare dugog dometa u zaleđu Ukrajine. Takođe prošle nedelje, u odvojenom izveštaju britanskog Kraljevskog instituta za ujedinjene usluge izračunato je da Rusija koristi mogućnosti elektronskog ratovanja da uništi više od 10.000 ukrajinskih dronova mesečno. Prema proceni, Rusija održava „sistem elektronskog ratovanja na otprilike svakih 9,6 kilometara“ duž cele linije fronta od 1.200 kilometara.

Ove procene odražavaju žalbe insajdera u ukrajinskom Ministarstvu odbrane, koji je jednom zapadnom mediju u martu rekao da su ruske snage dobile sposobnosti „crne magije“ protiv ogromnog ukrajinskog arsenala bespilotnih letelica koje je isporučio NATO, uključujući mogućnost „ometanja frekvencija, lažiranja GPS-a i slanja drona na pogrešnu visinu tako da jednostavno padne sa neba".

Bonus video

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike