U smrt je tog dana otplovilo 118 mornara: Slučaj nestale ruske podmornice Kursk umalo je postao međunarodni incident

21.06.2023

09:16

0

Nestanak američke turističke podmornice podsetio je na veliku tragediju s kraja 20. veka

U smrt je tog dana otplovilo 118 mornara: Slučaj nestale ruske podmornice Kursk umalo je postao međunarodni incident
profimedia-0068463979 - Copyright Profimedia

Nestanak američke podmornice "Titan", koja je prevozila pet putnika do olupine "Titanika", privukao je veliku pažnju sveta. Turističko plovilo je nestalo u nedelju, a ubrzo zatim pokrenuta je potraga za njim. Ljudi koji su na njemu, a među kojima su i britanski milijarder i biznismen Hamiš Harding (59), kao i pakistanski biznismen Šazada Davud i njegov sin Suleman Davud, imaće vazduha do četvrtka uveče ukoliko je samo tehnički kvar u pitanju i ako nije došlo do fizičkog oštećenja.

Ovaj slučaj podsetio je na sudbinu ruske nuklearne podmornice "Kursk", koja je ostala upisana u istoriji pomorske flote Rusije kao dotad najveća tragedija.

Kada je 12. avgusta 2000. godine napustila luku iznad Arktičkog kruga kako bi učestvovala u pomorskim vežbama u Barencovom moru, niko nije očekivao da više neće isploviti u onom sjaju u kom je zaronila, i da ponosne porodice mornara poslednji put vide svoje voljene.

Nedugo nakon što se otisnula u nepregledne vode, jedan od torpeda je eksplodirao, a svih 118 članova posade je nastradalo.

Bez obzira na to što su posade obližnjih brodova osetile prvu, a onda i drugu, mnogo snažniju eksploziju, ruska mornarica nije reagovala, ne shvatajući da se nesreća dogodila, pa je u potragu za potonulom podmornicom krenula tek posle šest sati.

Seizmolozi širom Evrope registrovali su eksplozije, a ruska mornarica u početku je ćutala, ne želevši da se oglasi. Predsednik Vladimir Putin, danas poznat kao vešt državnik i lider, služio je u to vreme svoj prvi mandat i u trenutku nesreće tek je četiri meseca bio na funkciji.

 

Profimedia
 

Nekoliko brodova Severne flote poslato je u potragu za “Kurskom”, a podmornica je pronađena tek sledećeg dana na dubini od 108 metara. Ispostavilo se da je pala na dno pod uglom od 40 stepeni. Tamo se bukvalno zaglavila, prednji deo je bio probušen, a prostorije u nosnom delu potpuno potopljene.

Usledila je dramatična operacija spasavanja, u kojoj su i druge zemlje ponudile pomoć, iako je odmah bilo jasno da nema preživelih.

Ledena voda, olujno vreme i loša podvodna vidljivost otežavali su situaciju.

Rodbina i prijatelji članova posade za nesreću na podmornici saznali su iz vesti sa radija.

Devet dana horora

Ni danas nije potpuno jasno šta se tog 12. avgusta dogodilo. Zvaničnom istragom utvrđeno je da je uzrok nesreće nejverovatnije bila eksplozija torpeda. Kasnije je Rusija priznala da je gorivo koje su koristile njihove rakete bilo poznato po tome što je nestabilno u određenim uslovima. Dok se kapetan mučio da “Kursk” dovede na površinu, usledila je još jedna snažna eksplozija, najverovatnije od još jednog torpeda, koji je napravio rupu u podmornici i momentalno ubio posadu. To je objašnjenje koje podržavaju izveštaji o dve podvodne eksplozije i ostaci olupine.

Tek posle devet dana, 21. avgusta, tim britanskih i norveških ronilaca uspeo je da pristupi podmornici. Posada je, kako se i očekivalo, bila mrtva.

Profimedia
 

Načelnik štaba Severne flote viceadmiral Mihail Mocak potvrdio je tog dana da je cela posada APL K141 “Kursk” poginula. Istragom je otkriveno da su posle eksplozije svi preživeli mornari prešli u deveto odeljenje i čekali pomoć. Pred smrt je potpukovnik Dmitrij Kolesnjikov zapisao da su se u odeljenju sakrila 23 mornara. Međutim, nije im bilo spasa.

U oktobru 2001. godine „Kursk“ su podigli sa dna i odvezli u Rosljakovo, u 50. remontnu fabriku. Ekspertiza je pokazala da je cela unutrašnjost podmornice izgorela. Temperatura u epicentru požara dostigla je 8.000 stepeni, a pregrade je presekao udarni talas. Čudom su ostali neoštećeni reaktor i 22 krstareće rakete.

Zvanična verzija onoga što se dogodilo objavljena je 2002. godine. Kako je navedeno, katastrofa je bila “rezultat eksplozije čiji je centar bio kod torpeda, a dalje se razvijala u sektorima za punjenje torpeda, smeštenim u prvom delu podmornice”. “Kursk” je bio potpuno potopljen posle šest-sedam sati od eksplozije.

Nažalost, i ovaj slučaj je pokrenuo velike teorije zavere. Verovalo se da je podmornica nosila bojeve glave, što je dalo dosta prostora glasinama. U to vreme, ruske vlasti optužile su SAD i Veliku Britaniju da su špijunirale njihove vojne vežbe, toliko blizu da su se oni zabili u podmornicu. Amerikanci su pak uzvratili kako Rusi sigurno kriju neko novo smrtonosno oružje koje je izazvalo takvu eksploziju.

Profimedia
 

Verovalo se i da je uzrok svemu bio sudar sa britanskom i američkom podmornicom. Međutim, da je bilo sudara postojali bi ostaci i tih drugih plovila.

Ipak, prevladava ono zvanično mišljenje, da podmornica ipak nije prevozila najmodernije oružje, već stare podvodne rakete punjene HTP-om, supstancom koja je još od pedesetih godina prošlog veka bila zabranjena. Ukoliko HTP procuri na druge delove raketa, dolazi do brze hemijske reakcije koja uzrokuje smrtonosnu eksploziju.

Mornari su, stoga, bili u agoniji četiri sata, postepeno ostajući bez vazduha, dok se podmornica punila vodom.

Predsednik Vladimir Putin je čitavu posadu posthumno odlikovao Ordenom za hrabrost, a kapetana titulom heroja Ruske Federacije.

Putin je mogao da bude srušen

Putin je tek postao predsednik, a suočio se sa ogromnom tragedijom. Tada je prvi put i izviždan.

Profimedia
Vladimir Putin

Kada se saznalo za nesreću, bio je na letovanju u Sočiju i smatrao je da nije potrebno da prekida odmor. Takođe, nije potražio ni pomoć drugih zemalja.

Porodice mornara su čekale vesti o svojim najmilijim, međutim, bilo je jasno da je od samog početka ruska vlada znala da nema preživelih.

Putinu je sugerisano da nema potrebe da interveniše i da su sigurno strane sile umešane u ceo slučaj, pa zato treba da odbije njihovu pomoć. Tek posle nekoliko dana sastao se sa porodicama stradalih. Bili su tužni i besni.

“Da li verujete da su još živi?”, “Da li ste vi ubili naše momke?”, “Kada će tela biti vraćena kućama?”, “Kada ćete ih vratiti, žive ili mrtve?”, “Koga ćete kazniti za njihovu smrt, i kako”, bila su samo neka od pitanja koja su ucveljene majke i udovice postavile Putinu.

Sastanak sa 400-600 gnevnih građana trajao je nekoliko sati.

Nadežda Tilik je napala Putina zbog smrti sina Sergeja, a predsednik nije znao kako da se odbrani.

- Vi bolje da se sada ubijete! Nećemo vam dozvoliti da živite, nitkovi! - vikala je.

Pošto se nije smirivala, jedna medicinska sestra “u civilu” joj je prišla s leđa i ubrizgala joj sedativ, posle čega su je izneli.

Novinar Aleksandar Kolesnikov je rekao da nikada nije doživeo tako nešto.

- Stvarno sam pomislio da će ga rastrgnuti - prisetio se.

Pojedini biografi smatraju da je to bio najgori trenutak u Putinovoj političkoj karijeri.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike