Krvava nafta: Sankcionisanje Rusije prisililo države EU da zbog energenata pogaze svoje reči i okrenu se dojučerašnjim neprijateljima

04.08.2022

19:13

0

Saudijska Arabija, Iran, Katar i Azerbejdžan odjednom su prihvatljive opcije za saradnju, iako se Zapad godinama obrušavao na ove države

Krvava nafta: Sankcionisanje Rusije prisililo države EU da zbog energenata pogaze svoje reči i okrenu se dojučerašnjim neprijateljima
barel - Copyright AP Pixabay

Vojna operacija Rusije u Ukrajini napravila je problem liderima zemalja Evropske unije, koji su bili prinuđeni da uvedu sankcije Moskvi i na delima pokažu da ne podržavaju ono što se dešava na istoku Evrope. 

Zbog odluke da krajem maja blokiraju više od dve trećine uvoza ruske nafte koja se transportuje u EU preko mora, kao i da se drastično smanji uvoz ruskog gasa, evropski šefovi vlada i država morali su da pogaze sopstvene reči, da se okrenu zemljama koje su ignorisali i da nađu način da privole lidere autoritarnih država, koje su donedavno osuđivali, na saradnju s njima.

Do pre nekoliko meseci zapadna propagandna mašinerija obrušavala se na državna rukovodstva koja je nazivala ratnim huškačima, kršiteljima ljudskih prava i serijskim zagađivačima.

- Evropska unija je odlučila da se diverzifikuje od Rusije i da se okrene pouzdanijim partnerima od poverenja - rekla je ovog meseca predsednica Komisije Ursula fon der Lajen, govoreći zajedno sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim.

U međuvremenu, francuski predsednik Emanuel Makron ugostio je prošlog četvrtka prestolonaslednika Saudijske Arabije Mohameda bin Salmana, koji kontroliše velike količine nafte, ali je optužen da je naručio ubistvo novinara Džamala Kašogija.

Sa druge strane, nemački kancelar Olaf Šolc i italijanski premijer Mario Dragi bili su usredsređeni na severnoafričke države.

AP Photo/Martin Meissner, File
 

Prošle godine ruski prirodni gas pokrivao je 40 odsto potražnje u EU, a ruska nafta je činila četvrtinu uvoza u EU. "REPoverEU" program bloka ima cilj da radikalno smanji tu zavisnost uštedom energije i novim zalihama.

To je pokrenulo borbu za nerusku naftu i gas, ali većina alternativa dolazi sa etičkim prtljagom. Dobavljači od Saudijske Arabije do Katara, Alžira i Irana nisko su rangirani na Indeksu ljudskih sloboda, barometru otvorenih zemalja Libertarijanskog instituta Kato sa sedištem u Sjedinjenim Američkim Državama.

Saudijska Arabija

Mnogo toga zavisi od Saudijske Arabije, i princ Mohamed bin Salman je svestan toga. Dok saudijska nafta čini manje od 10 odsto ukupnog evropskog uvoza, ova zemlja ima veliki uticaj na ono što radi OPEK (Organizacija zemalja izvoznica nafte), a samim tim i na stanje na globalnom tržištu.

Američki predsednik Džozef Bajden već je posetio Bliski istok prošlog meseca kako bi pokušao da obezbedi zalihe, odrekavši se svog ranijeg zaveta da će osuditi postupke saudijske kraljevske porodice.

Bandar Aljaloud/Saudi Royal Palace via AP
Džozef Bajden i Mohamed bin Salman

Rekavši to, nije mislio samo na ubistvo Kašogija. Koalicija predvođena Saudijskom Arabijom nastavlja rat u Jemenu, u kome su stradale desetine hiljada ljudi. Saudijske vlasti vrše represiju nad disidentima i aktivistima za ljudska prava.

Na Indeksu ljudskih sloboda Saudijska Arabija zauzima 155. od 165. mesta.

Iran

Iran ima najveće rezerve gasa na svetu, ali bi se njegova upotreba u evropskim fabrikama i domaćinstvima kosila sa osnovnim princima EU, jer sankcije vezane za iranski nuklearni program blokiraju sve legalne isporuke nafte ili gasa.

Osim nuklearnog pitanja, Iran, na čelu sa vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamnejem, nastavlja da vrši represiju nad svojim narodom, dok su bezbednosne agencije optužene za serijska kršenja ljudskih prava, a iranske snage uključene u građanski rat u Siriji.

Na Indeksu ljudskih sloboda Iran zauzima 160. mesto.

Egipat

Egipatski predsednik Abdel Fatah el Sisi bio je u vreme evropskog toplotnog talasa u Berlinu, gde se, u okviru sporazuma o saradnji, složio da pošalje još više gasa u Nemačku zajedno sa vodonikom.

Olivier Hoslet, Pool Photo via AP
Ursula fon der Lajen

Osim toga, i on je bio u Parizu kako bi razgovarao o energentima sa Makronom, dok je Fon der Lajenov u junu najavila dogovor o dopremanju više gasa iz Egipta i Izraela u Evropu.

Sve to ne bi bio problem da El Sisijev autoritarni režim nema velike probleme sa poštovanjem ljudskih prava.

- Desetine hiljada vladinih kritičara, uključujući novinare i branioce ljudskih prava, ostaju u zatvoru zbog politički motivisanih optužbi - napominje Hjuman rajts voč, što Egipat na Indeksu ljudskih sloboda smešta na nisko 161. mesto.

Katar

Katar, kojim vlada šeik Tamim ibn Hamad el Tani, možda jeste mala država, ali su ove godine zbog dve stvari u njega uperene oči celog sveta. Zimski turnir FIFA Svetskog prvenstva događaj je koji je primorao zemlju da pokuša da reši svoje dugogodišnje probleme sa maltretiranjem radnika migranata, a onda je Evropa pokazala iznenadno interesovanje za katarski gas.

Profimedia
Robert Habek

Nemački vicekancelar Robert Habek je predvodio delegaciju ranije ove godine, posetivši Dohu u martu kako bi zaključio sporazum o gasu.

U Indeksu ljudskih sloboda Katar se nalazi na 128. mestu.

Azerbejdžan

O Azerbejdžanu se dugo pričalo kao o alternativnoj energetskoj opciji, a zemlja je povezana sa EU preko "Transanadolskog gasovoda" za prirodni gas i "Transjadranskog gasovoda".

Na putovanju u Baku prošlog meseca Fon der Lajenova je potpisala sporazum o povećanju isporuka za 50 odsto, na 12 milijardi kubnih metara, a zatim na 20 milijardi kubnih metara koje će početi da se isporučuju „za nekoliko godina“.

Ali i Azerbejdžan je problematičan iz više razloga. Od 2020, kada je izbio sukob u Nagorno-Karabahu, u kom je Azerbejdžan pobedio Jermeniju, u toj oblasti održale su se skoro svakodnevne tenzije sa povremenim incidentima.

Russian Foreign Ministry Press Service via AP
Ilham Alijev

Ilham Alijev, nasledni vladar zemlje, takođe ima problema sa ljudskim pravima. Zemlja se našla na udaru kritika zbog izborne prevare, ograničavanja slobode štampe i hapšenja i premlaćivanja opozicionih aktivista, pa ne iznenađuje što je Azerbejdžan zauzeo 127. mesto na Indeksu ljudskih sloboda.

Alžir

Dragi je obezbedio nove isporuke gasa za Italiju u Alžiru nakon sastanka sa predsednikom Abdelmadžidom Tebunom. Prema sporazumu koji je finalizovan prošlog meseca, alžirska državna energetska kompanija "Sonatrach" i italijanski "Eni" razviće naftno polje i trgovaće sa dodatnih devet milijardi kubnih metara gasa do 2024. To će Alžir staviti iznad Rusije kao italijanskog snabdevača gasom.

Alžir ima svoje razloge da se igra politike sa gasom jer podržava pokret za nezavisnost Zapadne Sahare i u dugogodišnjem je diplomatskom sukobu sa Marokom, koji tvrdi da kontroliše ovu teritoriju.

AP Photo/Vahid Salemi, File
 

To je već dovelo do toga da je Alžir odustao od sporazuma o saradnji sa Španijom (koja podržava Maroko) i još jednom skrenuo pažnju na to da se energenti koriste kao sredstvo u sukobu druge vrste. Vlada je takođe kritikovana zbog represije političke opozicije i ograničavanja slobode govora, zbog čega se na Indesku ljudskih sloboda nalazi na 154. mestu.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike