U ovoj oblasti Južne Afrike ostalo je vode za samo još nekoliko dana: Prognoze nisu dobre, građani strepe od „nultog dana"

25.06.2022

07:17

0

Loše rukovođenje vlasti, neumereno trošenje i klimatske promene doveli su do velike krize za koju nema lakog rešenja

U ovoj oblasti Južne Afrike ostalo je vode za samo još nekoliko dana: Prognoze nisu dobre, građani strepe od „nultog dana"
profimedia-0672362278 - Copyright Profimedia

Grad Kavnobule, koji se nalati na samom jugu Južnoafričke Republike, suočava se sa ozbiljnom nestašicom vode. Za njene stanovnike, koji godinama žive u strahu da će ostati bez pijaće vode, to nije nov problem.

Moris Malambil svakog dana puni svoja kolica praznim flašama i gura ih od svoje kuće do najbliže česme. Ona se nalazi na kilometar i po od njegove kuće, ali njemu ne smeta udaljenost.

Po neravnom putu on jednim odlaskom uspe da preveze 70 litara do svog doma.

- Kuća deluje daleko kada gurate 70 litara vode u kolicima - kaže 49-godišnji stanovnik siromašnog južnoafričkog mesta.

U delovima Kvanobulea u martu su presušile slavine i od tada se nekoliko hiljada stanovnika oslanja jednu zajedničku česmu kako bi snabdelo svoja domaćinstva pijaćom vodom. Ovo naselje je samo jedno od mnogih u pogođenom području zaliva Nelson Mandela u gradu Gkebera, ranije poznatom kao Port Elizabet, a koja se oslanjaju na sistem od četiri brane koje neprekidno presušuju mesecima. Nije bilo dovoljno jakih kiša da ih popune.

Pre nedelju dana, jedna brana je povučena iz upotrebe jer su nivoi pali prenisko da bi se izvukli bilo kakva čista voda - njene cevi su usisavale samo blato. Zalihe u drugoj brani nestaće za nekoliko dana.

Sada veliki deo grada odbrojava do „nultog dana“, dana kada će sve slavine presušiti, kada iz rezervoara ne budu mogle da se izvuku značajne količine vode. To će se desiti za oko dve nedelje, osim ako vlasti ozbiljno ne ubrzaju svoju reakciju na situaciju.

Profimedia
 

Širi region Istočnog Kejpa u Južnoj Africi pretrpeo je tešku višegodišnju sušu između 2015. i 2020. godine, koja je uništila lokalnu ekonomiju, posebno poljoprivredni sektor. Period predaha bio je kratak pre nego što je ponovo počela suša krajem 2021.

Kao i mnoge od najgorih svetskih kriza prirodnih resursa, teška nestašica vode ovde je posledica kombinacija lošeg upravljanja i poremećenih vremenskih obrazaca uzrokovanih klimatskim promenama koje je izazvao čovek.

Povrh toga, hiljade kvarova u vodovodnom sistemu znači da velike količine vode koja se ispušta iz brana možda nikada neće dospeti u domove. Loše održavanje koje je dovelo do neispravnih pumpi na glavnom vodovodu, samo je pogoršalo situaciju.

Odbrojavanje do „nultog dana"

Izgledi da će obilne kiše pomoći u snabdevanju rezervoara malo su verovatni, a ako se situacija ne promeni, oko 40 odsto šireg grada Gkebere ostaće bez tekuće vode.

Istočni Kejp se oslanja na vremenske sisteme poznate kao „granične vrednosti“. Vremenski sistemi koji se sporo kreću mogu proizvesti kišu veću od 50 milimetara za 24 sata, nakon čega slede dani upornog vlažnog vremena. Problem je što takva kiša jednostavno nije pala.

Ni narednih nekoliko meseci ne daju obećavajuću sliku. U svojoj sezonskoj klimatskoj prognozi, južnoafrička meteorološka služba predviđa padavine ispod normale.

Ovo nije nedavni trend. Skoro deceniju u slivovima glavnih brana za snabdevanje u zalivu Nelson Mandela beležene su padavine ispod proseka. Nivoi vode su polako opadali do tačke u kojoj se četiri brane nalaze na kombinovanom nivou manjem od 12 odsto svog normalnog kapaciteta.

Profimedia
 

Prema rečima gradskih zvaničnika, manje od 2 odsto preostale vode je zapravo upotrebljivo.

Strah od najgoreg

Ovdašnji stanovnici jasno se i slikovito sećaju krize sa vodom vode u Kejptaunu iz 2018. godine, koja je takođe bila izazvana prethodnom, teškom sušom, kao i problemima u upravljanju.

Stanovnici grada su stajali u redovima, čekajući svojih individualno dodeljenih 50 litara vode svakog dana, u strahu da će doći „nulti dan". Nikada zapravo nije došlo dotle, ali je bilo opasno blizu.

Stroga racionalizacija omogućila je gradu da prepolovi upotrebu vode i spreči najgore, a s obzirom na to da se ne očekuje jaka kiša, zvaničnici zaliva Nelson Mandela toliko su zabrinuti da će dočekati svoj nulti dan da već traže od stanovnika da drastično smanje upotrebu vode. Oni jednostavno nemaju izbora, rekao je opštinski menadžer za distribuciju vode Džozef Cacire.

- Iako je teško pratiti koliko vode svaka osoba koristi, nadamo se da ćemo preneti poruku da je ključno da svako smanji potrošnju na 50 litara dnevno po osobi - istakao je on.

Poređenja radi, prosečan Amerikanac koristi više od sedam puta veću količinu, čak 372 litra dnevno.

Pokušaji oporavka sistema

Iako delovi grada verovatno nikada neće osetiti puni uticaj potencijalnog nultog dana, razne intervencije su u pripremi kako bi se pomoglo stanovnicima u takozvanim „crvenim zonama“, gde slavine nezaustavljivo prestaju da ispuštaju vodu.

Profimedia
 

Ranije ovog meseca južnoafrička nacionalna vlada poslala je delegaciju visokog ranga u zaliv Nelsona Mandele da preuzme kontrolu nad krizom i sprovede hitne strategije kako bi se pojačale poslednje zalihe grada.

Detekcija curenja i popravke bili su u fokusu, a prave se i planovi za izvlačenje "mrtve vode iz akumulacije" ispod trenutnih nivoa brana za snabdevanje. Na nekim lokacijama napravljene su bušotine za izvlačenje podzemne vode.

Južna Afrika je prirodno sklona sušama, ali one vrste višegodišnjih suša koje izazivaju takvu bedu i poremećaje u snabdevanju postaju sve češće.

Postrojenje za desalinizaciju, za prečišćavanje okeanske vode za javnu potrošnju, istražuju se, iako takvi projekti zahtevaju višemesečno planiranje, skupi su i često dodatno doprinose klimatskoj krizi, pošto se napajaju fosilnim gorivima.

Ljudi u Kvanobuleu su zabrinuti za budućnost i pitaju se da li će se kriza ikad završiti.

Na tamošnjoj zajedničkoj česmi, 25-godišnja Babalva Manjube puni svoje posude vodom dok njena jednogodišnja ćerka čeka u automobilu.

- Pranje toaleta, kuvanje, čišćenje - to su problemi sa kojima se svi suočavamo kada nema vode u česmama. Ali podizanje bebe i briga o vodi je sasvim druga priča. A kada će se to završiti? Niko nam ne može reći - rekla je ona za Si-En-En.

Alternativna rešenja i crne prognoze

U Kvanobuleu nezaposlenost je velika, a kriminal je u stalnom porastu. Ulice su prepune stanovnika koji jure za novcem. Stari brodski kontejneri rade kao improvizovane berbernice.

Profimedia
 

Sa druge strane metroa je Kama Hajts, novo zeleno predgrađe koje se nalazi na brdu sa prekrasnim pogledom na grad, puno luksuznih kuća

Neki stanovnici ovog predgrađa dovoljno su bogati da obezbede rezervno snabdevanje vodom. Ret Sajman (46) kaže da odahne svaki put kada pada kiša i kada čuje kako voda teče u rezervoare koje je podigao oko svoje kuće u poslednjih nekoliko godina.

Njegov plan da dugoročno uštedi novac na vodi pokazao se kao neprocenjiva investicija u obezbeđenje vodosnabdevanja njegovog domaćinstva.

Sajman ima kapacitet skladištenja od 18.500 litara. Voda za opštu upotrebu u domaćinstvu, poput kupatila, prolazi kroz filter za čestice od 5 mikrona i filter od ugljeničnih blokova, dok voda za piće i kuvanje prolazi kroz filter reverzne osmoze.

- I dalje se oslanjamo na opštinsku vodu s vremena na vreme kada nema dovoljno kiše, ali to se dešava dva ili tri puta godišnje i to obično samo na nekoliko dana. Poslednji put smo koristili opštinsku vodu u februaru i od tada smo imali dovoljno kiše da izdržimo - rekao je on.

- Dok gledamo kako se stvari odvijaju po gradu, definitivno je olakšanje znati da imamo čistu vodu za piće i dovoljno da isperemo toalet i istuširamo se. Naša investicija se isplati - dodao je.

Od stanovnika mnogih delova zaliva traži se da smanje potrošnju kako bi voda mogla da teče kroz privremene cevi postavljene na strateškim lokacijama kako bi voda mogla da se preusmeri u najugroženija područja.

Profimedia
 

To znači da bi u nekim od bogatijih gradskih četvrti, poput Kama Hajtsa, moglo doći do ogromnog pada u zalihama vode, pa da će i oni morati da se postroje na zajedničkim česmama, baš kao što to rade oni u Kvanobuleu.

Lokalne meteorološke vlasti su objavile zabrinjavajuću sliku meseci koji dolaze, uz neka upozorenja da je problem bio ostavljen da se uvećava tako dugo da je možda nemoguće rešiti ga.

- Godinama smo upozoravali gradske zvaničnike na ovo. Da li želite da okrivite političare i zvaničnike za loše upravljanje, ili javnost za nečuvanje vode, to više nije važno. Upiranje prstom neće pomoži nikome. Suština je da smo u krizi i da je malo toga što možemo da uradimo - rekao je Gart Sampson, portparol južnoafričke meteorološke službe u zalivu Nelson Mandela.

Prema Sampsonovim rečima, slivovima koji snabdevaju zaliv Nelson Mandela potrebno je oko 50 milimetara kiše u periodu od 24 sata da bi došlo do značajnog uticaja na nivoe vode u rezerovarima brana.

- Prema statistici u poslednjih nekoliko godina, naše najveće šanse da imamo padavine veće od 50 milimetara verovatno će biti u avgustu. Ako se to ne desi do septembra, onda je naša sledeća najbolja šansa tek oko marta sledeće godine, što je zabrinjavajuće - rekao je on i dodao:

- Jedini način na koji bi se ova kriza približila kraju jesu poplave. Ali na sreću, ili na žalost, u zavisnosti od toga koga pitate, nema prognoza koje bi ukazivale na toliko obilne kipe u skorije vreme.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike