Godinama bi čekala, a prvo bi morala da ispuni brojne uslove: Šta bi status kandidata za članstvo u EU značio za Ukrajinu?

21.06.2022

07:18

0

Blok se ne slaže oko davanja statusa, a kamoli oko toga da bi Kijevu trebalo omogućiti da odmah, bez postavljanja pitanja, pristupi Uniji

Godinama bi čekala, a prvo bi morala da ispuni brojne uslove: Šta bi status kandidata za članstvo u EU značio za Ukrajinu?
AP22098649928587 - Copyright AP Photo/Adam Schreck

Čak i dok se bori protiv Rusije, Ukrajina je na putu da dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropska komisija je u petak preporučila dodeljivanje željenog statusa i Ukrajini i Moldaviji, „podrazumevajući“ da će sprovesti reforme za jačanje vladavine prava i ispunjavanje standarda EU u nizu drugih oblasti.

Ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski na Tviteru je pozdravio signal iz Brisela kao „prvi korak na putu ka članstvu u EU koji će sigurno približiti našu pobedu”.

Nakon podrške Nemačke, Francuske i Italije, šefovi država i vlada EU spremni su da podrže preporuku Komisije za davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji na samitu ove nedelje.

Šta znači status kandidata za članstvo?

To je prvi zvanični korak na putu ka članstvu u EU, ali taj put može biti dug i naporan i ne daje garancije da će kandidat na kraju biti primljen u blok.

Dok Evropska komisija preporučuje da li EU treba da dodeli ovaj status podnosiocu zahteva, ovlašćenje da to učine imaju vlade članica EU, koje moraju jednoglasno da deluju kako bi dale svoje odobrenje.

Status kandidata takođe ne znači automatski početak pregovora o pristupanju - to obično dolazi kasnije i, opet, zahteva odobrenje svih država članica EU. Zvaničnici Komisije su u petak bili jasni da će Ukrajina i Moldavija morati da obave neke teške poslove pre nego što počnu pregovori o članstvu.

AP Photo/Adam Schreck
Emanuel Makron i Vladimir Zelenski

Međutim, status kandidata ima veliki značaj. Za zemlje koje teže da budu deo najvažnijeg političkog i ekonomskog kluba Evrope, status kandidata predstavlja prvi signal odobravanja.

Imenovanje Ukrajine kao zemlje kandidata takođe bi poslalo snažan signal Rusiji - da se EU neće uplašiti Moskve i da je spremna da dočeka Kijev kao članicu.

Ko su aktuelni kandidati za članstvo?

Albanija, Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Turska imaju status kandidata za članstvo.

Bosna i Hercegovina je klasifikovana kao „potencijalni kandidat“.

Komisija je u petak saopštila da bi Gruziji trebalo „dati mogućnost da postane članica Evropske unije“, ali da joj još uvek nije dodeljen status kandidata.

Šta se dešava sa aktuelnim kandidatima?

Turska je dobila status kandidata 1999. i započela je pregovore o pridruživanju 2005, ali njena kandidatura za članstvo stagnira pošto je evropski lideri optužuju predsednika Redžepa Tajipa Erdogana da je sve autokratskiji naklonjen i da se okrenuo od Zapada.

AP Photo/Adam Schreck
Ursula fon der Lajen i Vladimir Zelenski

Crna Gora i Srbija su u pristupnim pregovorima od 2012, odnosno 2014. godine.

EU je prvi put dodelila status kandidata Severnoj Makedoniji (tada poznatoj kao Republika Makedonija) 2005. godine, a Albaniji 2014. Evropski savet se složio da otvori pregovore o članstvu sa obe zemlje u martu 2020, ali ti pregovori tek treba da počnu, uglavnom zbog bilateralnog spora između Bugarske, koja je ušla u EU 2007, i Severne Makedonije.

Kako funkcioniše proces pristupanja?

Budući članovi ulaze u pregovore koji traju godinama. Kandidati moraju usvojiti demokratske norme i preduzeti reforme kako bi ispunili pravila, propise i standarde EU u širokom spektru oblasti, uključujući ekonomiju i vladavinu prava.

Pregovori su grupisani u „poglavlja“ za različite oblasti politike i kandidat može da zaključi poglavlje samo kada se sve članice EU slože da je ispunio uslove.

Kada se zaključi da je neka zemlja zatvorila sva poglavlja, još jednom sve vlade EU moraju da potpišu saglasnost pre nego što ta zemlja konačno bude primljena u EU.

Zašto je proces toliko dug?

Proces pristupanja Evropskoj uniji traje godinama zato što politika pojedinih zemalja koči proširenje.

AP Photo/Pascal Bastien
 

Neke zemlje EU postale su duboko skeptične po pitanju proširenja i tražile su načine da uspore bilo kakve poteze ka dodavanju novih članica.

U nekim slučajevima, zemlje članice su tvrdile da neke novije zemlje EU koje su ispunile sve kriterijume na papiru, nisu te kriterijume i sprovele u praksi nakon što su primljene. Neki zvaničnici postavljaju pitanje da li će zemlje poput država Zapadnog Balkana ikada zaista ispuniti uslove za pridruživanje.

Oni su takođe insistirali na tome da EU ne može ozbiljno da razmišlja o dodavanju još zemalja dok ne preispita svoje glomazno donošenje odluka, koje je godinama problemtična tema za 27 država članica.

Poslednjih godina među takvim skepticima su bili Holandija, Danska i Francuska - ali oni nisu jedini.

Druge zemlje, uključujući Nemačku, Italiju i centralnoevropske članice, tvrde da je proširenje geopolitički imperativ. Napominju da to ohrabruje buduće članice u susedstvu EU da postanu demokratskije. Isključivanje ovih zemalja iz članstva, kažu, rizikovalo bi širenje uticaja rivalskih sila poput Rusije.

Koliko vremena je potrebno da država postane članica EU?

Sve zavisi od toga koliko brzo počnu pregovori i koliko glatko teku. To, pak, zavisi i od potencijalnih članica i od vlasti EU.

Profimedia
 

Među zemljama koje su najbrže pristupile EU bile su Švedska i Finska. Prošle su otprilike tri godine od podnošenja zahteva do učlanjenja u blok.

Nekim od najnovijih članica EU bilo je potrebno mnogo duže da prođu kroz proces - po više od 10 godina za Rumuniju, Bugarsku i Hrvatsku.

Šta je sa Ukrajinom i Moldavijom?

EU nikada nije dala status kandidata nekoj zemlji usred oružanih sukoba, a mnogi zvaničnici kažu da je nerealno očekivati da će nastojanja Ukrajine za članstvo napredovati dok se mir ne uspostavi u zemlji.

Uz to, zemlja je agresivno radila na usvajanju zakona i standarda EU, oko osam godina, otkako je potpisala sporazum o političkom pridruživanju i detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini sa Briselom.

Zvaničnici EU rekli su da je Ukrajina već usvojila 70 odsto potrebnih zakona i standarda. Moldavija možda ima još malo posla i suočava se sa dodatnom komplikacijom zbog otcepljenog regiona Pridnjestrovlja, koji kontrolišu separatisti koje podržava Rusija.

Kao što ne postoji način da se predvidi kada i kako će se rat završiti, čini se da je nemoguće predvideti i koliko bi Ukrajini i Moldaviji trebalo da postanu članice EU.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike