Poljska se kočoperi, Zapad ne odustaje od slanja oružja: Kada bi sukob u Ukrajini mogao da se okonča i da li je eskalacija moguća?

16.06.2022

19:14

0

Profesor međunarodnog prava Srđan Perišić analizirao je za 24sedam sitauciju na istoku Evrope, predviđajući moguće ishode i ističući jedan od već vidnih trijumfa Rusije

Poljska se kočoperi, Zapad ne odustaje od slanja oružja: Kada bi sukob u Ukrajini mogao da se okonča i da li je eskalacija moguća?
Džozef Bajden, Vladimir Putin - Copyright Profimedia/AP PhotoAlexander Zemlianichenko

Posle skoro četiri meseca od početka ruske vojne operacije u Ukrajini sve češće se postavlja pitanje ko bi mogao da bude pobednik u ovom sukobu i kada bi on mogao da se okonča. Od 24. februara oči celog sveta uprte su na istok Evrope, gde se svakodnevno održavaju intenzivne borbe sa ciljem denacifikacije i demilitarizacije Ukrajine, što je potez kojim Moskva, kako ističu njeni zvaničnici, želi da zaštiti svoje stanovništvo na istoku zemlje i spreči bezbednosnu krizu koju je Zapad počeo da kreira slanjem oružja Kijevu i pominjanjem mogućeg pridruživanja ove države vojnoj alijansi NATO.

Tim povodom za portal 24sedam profesor međunarodnog prava Srđan Perišić analizirao je situaciju na terenu, obuhvativši istovremeno i ostale vidove rata koji Zapad vodi protiv Rusije, koristeći u njemu Ukrajince nakon osam godina huškanja protiv Moskve.

- Oružani sukob u Ukrajini je samo jedan segment rata koji se vodi između Zapada, predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama, i Rusije. Ovaj rat obuhvata i ekonomski rat, sa 20.000 sankcija uvedenih Rusiji, medijski rat, informacioni rat i diplomatski rat. Rusija nije krenula u vojnu operaciju, neki blickrig, jer blickrig je neki stariji model ratovanja, koji je poslednji put primenjivan u Drugom svetskom ratu. Rusija iz mnogo razloga niej krenula u to, iako joj se spočitava da je ona to planirala, a jedini blickrig bio je ekonomski rat Zapada, koji nije uspeo - smatra Perišić, i dodaje:

Printscreen Youtube
Srđan Perišić

- Rusija ide korak po korak, štedeći pre svega svoje vojnike, a onda i domaće stanovništvo u tom delu, pa bi se naznake završetka oružanog sukoba, iako je teško proceniti kada će se on okončati, mogle videti kada grupacija ukrajinske vojske i njihovih paravojnih formacija bude poražena u Donbasu. To bi moglo da bude završeno u naredna tri meseca. Tek na jesen ćemo imati neku sliku o tome da li će Rusija ići dalje prema delti Dunava i prema Harkovu, odnosno centralnoj Ukrajini. Sa druge strane, ekonomski, diplomatski, medijski i informacioni rat nastaviće se i posle toga.

Aktivna uloga Zapada u sukobu

Prema njegovim rečima, Zapad je strana u sukobu već osam godina, od februara 2014, kada su srušili tadašnju vlast u Kijevu.

- Tada je, u suštini, i srušena Ukrajina kao država i od tada ona ne postoji. Rusija simbolično, nakon osam godina, kreće u vojnu operaciju kako bi rešila pitanje rata koji se već osam godina vodi upravo protiv Rusa i ruskog identiteta koji je prisutan na toj razvalini ukrajinske države. U tih osam godina Zapad je od Ukrajine stvarao anti-Rusiju, neprijateljsku državu, od Ukrajinaca, koji praktično imaju iste etničke korene, koji su se jedno vreme zvali Malorusi - ističe on i dodaje:

- Zapad je na neki način i tražio intervenciju Rusije. Moskva je, bez obzira na sve, odugovlačila da reaguje, nadajući se da će se nekako rešiti to pitanje i državnosti Ukrajine i državnosti samih Rusa u Ukrajini i njihov politički izraz, a to Zapad nije hteo. Nije hteo da kijevski režim, koji je kontrolisao od 2014, okonča sukob mirnim putem, pa je dolivao ulje na vatru. Zapad nije dozvolio da se Minski sporazumi realizuju, a da je tako bilo, do rata ne bi došlo. Oni su hteli da Rusija uđe u ovaj rat, a sada žele da Rusija doživi poraz i odugovlače sukob slanjem oružja.

AP Photo/Rodrigo Abd
Razoreni ukrajinski tekstovi

Rusi se ne obaziru mnogo na medijsku stranu rata, u kojoj Zapad tvrdi da Rusija ne uspeva, nego istrajavaju u svojoj nameri da demilitarizuju susednu zemlju, smatra naš sagovornik.

- Zapad bi voleo da kijevski režim ratuje do poslednjeg Ukrajinca, da poslednjeg čoveka koji je voljan da se bori protiv Rusa. On je i instalirao takav režim tamo, koji non-stop zove Zapad da isporuči oružje kijevskoj vojsci. Kijevski režim sada poziva Zapad, koji ga je i instalirao, da se oni naoružaju. Na toj relaciji se vidi da oni vode proksi rat, posrednički rat u korist SAD, a one žele da Rusiju potisnu iz Evrope, zato i naoružavaju kijevski režim - kaže Perišić.

Građani Kijeva nisu svesni da gube rat, Rusija trijumfovala na polju ekonomije

U poslednjih nekoliko dana predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavljuje da su gubici njegove vojske veliki, tražeći još oružja od zapadnih "saveznika", dok su SAD i Velika Britanija dodatno uvećale broj stradalih pripadnika ukrajinske vojske.

- Ukrajinski gubici su ogromni. Zelenski izjavljuje da dnevno gine 100 vojnika, njegovi saradnici kažu da je to oko 200, a Pentagon i Britanci u svojim medijima procenjuju da dnevno nastrada od 300 do 500 vojnika. A ono što je zanimljivo jeste to što običan građanin u Ukrajini nema utisak o tome, jer mediji na teritorijama pod kontrolom kijevskog režima ubeđuju stanovništvo da pobeđuju - objašnjava Perišić.

Ukrainian Presidential Press Office via AP
Vladimir Zelenski

Sa druge strane, Rusija može da izdrži ratovanje godinama, što se pokazalo u poslednja četiri meseca, kada je dodatno ekonomski ojačala, za razliku od zapadnih zemalja koje su protiv nje vodile rat sankcijama, ističe Perišić.

- Moskva može da izdrži ratovanje godinama, što pokazuje i istorija. Rusija može da izdrži pogotovo u ekonomskom smislu. Vidimo da ona pobeđuje u ekonomskom ratu sa Zapadom, jer su njihove sankcije doživele kolaps. Činjenica da je Rusija imala suficit od 93 milijarde dolara u prva četiri meseca ove godine govori o tome. Sa druge strane, u istom periodu prošle godine on je iznosio 30 milijardi dolara. Znači, Rusija je u ratu zaradila čak tri puta više. To je samo očiti dokaz da je Zapad doživeo ekonomski poraz - objašnjava naš sagovornik, i dodaje:

- To govori da Rusija može dugo da izdrži. Ona je povećala izvoz nafte na jug i istok Azije, u Kinu i Indiju, koja tu naftu prodaje Zapadu. Na kraju ta nafta tankerima opet dođe u SAD, kao i u Veliku Britaniju, koja tvrdi da kupuje naftu od Indije. Sada su na tržištu ogromne količine nafte, a njena cena raste, kako je to moguće? U tome se vidi da su ekonomske sankcije sulude i da jačaju Rusiju, koja je, sa druge strane, obezbedila leđa - Kinu, koja je i ekonomski i politički podržava. Rusija i Kina su, na neki način, leđa uz leđa - njihove koalicije nema na papiru, ali se ona u praksi jasno vidi.

Poljska na tankom ledu

NATO tvrdi da se neće mešati u sukob u Ukrajini, a generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg istakao je u više navrata da to nikako nije plan i da će se svim silama truditi da dođe do toga. Međutim, mogao bi da se napravi izuzetak kada je u pitanju Poljska, čiji su neki bivši političari, službenici i generali tražili od Varšave da interveniše u zapadnoj Ukrajini, koja je istorijski pripadala Poljskoj.

AP Photo/Evgeniy Maloletka
 

- Očito je da će u jednom momentu doći do pobede Rusa u vojnoj intervenciji, a kako bi Zapad voleo da sukob što duže traje, jer su ubeđeni da će Moskva biti oslabljena, kada budu shvatili da ona pobeđuje, bilo bi moguće da dozvole Poljskoj da vojno interveniše, da uđe u zapadni deo Ukrajine. Ali unilateralno. Tada bi Amerikanci rekli: "Mi se ne mešamo, to je poljska stvar, ona nije napadnuta kao članica NATO-a na njenoj teritoriji, nego je unilateralno izvršila vojnu intervenciju na teritoriji koja ne pripada NATO-u." Dakle, unilateralno uključivanje Poljske bilo bi u skladu sa politikom NATO-a, a Zapad uvek traži nekog ko će da se ponaša proksi, kao posrednik, da vodi rat u ime Zapada, pa će tako rado dočekati i eventualnu vojnu akciji Poljske - objašnjava Perišić.

Pitanje je da li bi Rusija to dozvolila.

- Smatram da Rusiju ne interesuje prostor današnje rasturene Ukrajine zapadno od reke Zbruč. To je nekadašnja granica između Ruskog carstva i Austrougarske i taj deo zapadno od reke je Galicija, tamo su Lavov, Ivano-Frankovsk, koji su nekad bili u sastavu Austrougarskog carstva, a posle Drugog svetskog rata ulaze u sastav Rusije, kada se SSSR proširio zapadno od reke Zbruč. Ako Poljska bude delovala ograničeno, samo dotle, Rusija ne bi mnogo reagovala na intervenciju, jer bi to bilo u skladu sa njihovom geopolitikom - zaključuje sagovornik portala 24sedam.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike