Bivši predsednik osuđen zbog ubistva afričkog Če Gevare: Duh revolucionara koji je preporodio zemlju i danas živi (VIDEO)

14.04.2022

19:19

0

Kompaore svrgao Sankaru, pa i sam zbačen u puču

Bivši predsednik osuđen zbog ubistva afričkog Če Gevare: Duh revolucionara koji je preporodio zemlju i danas živi (VIDEO)
sankara1 - Copyright AP Photo/Sophie Garcia

Nekadašnji predsednik afričke države Burkine Faso, Blez Kompaore, osuđen je na doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva svog prethodnika Tomasa Sankare 1987. godine, čime se završio slučaj star nekoliko decenija. Međutim, ubicama se sudilo u odsustvu.

Sankara, koga su zvali i afričkim Če Gevarom, bio je marksistička ikona panafrikanizma, a ubijen je u Uagaduguu, samo četiri godine nakon što je stupio na vlast posle puča.

Iza svega je stajao Kompaore, njegov tadašnji prijatelj, koji je želeo tron za sebe.

AP Photo/Francois Mori, File
Kompaore

Kompaore živi u Obali Slonovače, a suđeno mu je u odsustvu zajedno sa šefom bezbednosne službe Hajasintom Kafandoom i Žilberom Djendereom, jednim od vojnih komandanata tokom puča 1987.

Sankara je ubijen sa još 12 kolega, a optužnicom je obuhvaćeno ukupno 14 ljudi. Suđenje je, posle više od 30 godina čekanja, počelo prošlog oktobra.

Još osam ljudi je proglašeno krivim po raznim optužnicama, od davanja lažnih iskaza do podrivanja državne bezbednosti. Troje je proglašeno nedužnima, uključujući i doktora koji se sumnjičio da je lažirao izveštaj o smrti Tomasa Sankara u kome je pisalo da je preminuo prirodnom smrću.

AP Photo/Theo Renaut
Grob Tomasa Sankare

Kada je saopšteno da je Kompaore osuđen na doživotni zatvor, sudnicom se prolomilo oduševljenje Sankareovih pristalica.

Udovica Marijam Sankara je rekla da je pravda konačno zadovoljena.

- Sudije su uradile svoj posao i ja sam zadovoljna. Naravno, volela bih da su glavni osumnjičeni bili ovde - navela je ona.

Tokom 27-godišnje vladavine, Kompaore je više puta blokirao istragu o smrti Tomasa Sankare i stopirao pokušaje ekshumacije tela.

Kompaore je na kraju, 2014. godine, i sam zbačen u državnom udaru, posle čega je pobegao u Obalu Slonovače, gde se i danas nalazi.

Nakon presude, jedan bivši saradnik "afričkog Če Gevare" je rekao da je okrenuta stranica u istoriji Burkine Faso.

Kako se dogodio zločin?

Redov Jamba Eliz Ilbudo (62) priznao je tokom suđenja umešanost u atentat, međutim, istakao je da njegovi potezi nisu bili unapred planirani - nije učestvovao ni na jednom sastanku na kome se diskutovalo o ubistvu niti je učestvovao u pucnjavi.

Kako je rekao, tog 15. oktobra 1987. godine bio je u Kompaorevom domu sa još nekoliko muškaraca.

- Bili smo tu po naređenju Hajasinta Kafandoa, šefa obezbeđenja - kazao je Ilbudo.

Profimedia
 

Kafando je posle državnog udara bio glavni zastavnik Kompaorevog obezbeđenja, a sumnjiči se da je baš on predvodio grupu atentatora. Trenutno, on se nalazi u bekstvu. 

Ilbudo je napomenuo da mu je Kafando rekao da vozi na sastanak na kome je učestvovao Sankara.

Kada su stigli, Kafando i izvesni Maiga, koji su se vozili u Kompaorevom automobilu, izašli su iz vozila i otvorili vatru.

Kafando je naložio muškarcima da izađu iz automobila, a grupa njih je otišla na zadnji ulaz zgrade u kojoj se Sankara nalazio.

Ilbudo tvrdi da je ostao u kolima tokom pucnjave i da on sam nije otvorio vatru.

Sankarin nekadašnji saborac Aloune Traore rekao je da jedini preživeo atentat 1987. godine - osim revolucionara, ubijeno je još 12 ljudi.

- Imali smo skup oko četiri sata po podne. Predsednik je dolazio poslednji, čekali smo ga, i čim je došao, sastanak je počeo. Pošto sam pre toga imao zadatak da odem u Benin, prvi sam počeo sa izlaganjem. Samo što sam rekao: "Napustio sam Uagadugu", i započeo svoj izveštaj. Čuli smo pucnjavu, a neko je vikao: "Izlazite! Izlazite!" Drug predsednik je ustao, namestio svoju odeću i izašao sa podignutim rukama. Upucan je iz neposredne blizine na ulazu u prostoriju - prisetio se Traore. 

Ko je bio Sankara?

Harizmatičnog lidera ubili su vojnici kada je imao 37 godina. Samo četiri godine ranije, sa prijateljem Kompaoreom je predvodio ustanak posle kog je došao na vlast. Upravo taj prijatelj će ga kasnije izdati.

Sankara važi za svojevrsnu ikonu Afrike, a mnogim liderima je bio inspiracija.

- Za nas je bio patriota. Voleo je svoj narod, voleo je svoju zemlju. Voleo je Afriku. Dao je život za nas - rekao je Luk Damiba, generalni sekretar memorijalnog komiteta posvećenog Sankari.

Pod Sankarinim vođstvom, zemlja koja se nekada zvala Gornja Volta dobila je ime Burkina Faso, što znači "zemlja uspravnih ljudi".

Profimedia
 

Vodio je skroman život. Smanjio je plate sebi i svim javnim službenicima. Zabranio je da članovi vlade imaju lične šofere i da putuju prvom klasom.

Obrazovanje mu je bilo na prvom mestu. Tokom njegove vladavine (1983-1987), stopa pismenosti se povećala sa 13 na 73 odsto, a predvodio je i masovnu nacionalnu kampanju vakcinacije.

Podelio je zemlju među vođama lokalnih plemena i dao je direktno siromašnim poljoprivrednicima, što je dovelo do povećanja proizvodnje pamuka.

Sankara je pozivao na ujedinjenje Afrike protiv "neokolonijalizma institucija", poput Svetske banke ili Međunarodnog monetarnog fonda.

- Onaj ko te hrani kontroliše te - govorio je on.

Vodio je antiimperijalističku spoljnu politiku koja se suprotstavljala dominaciji Francuske. Jednom prilikom, njegova žena Marijam je optužila Francusku da stoji iza atentata.

- On ostaje moj predsednik. Ono što je uradio za narod hrabri i nas da činimo isto - rekao je student Univerziteta Tomas Sankara u Uagaduguu, prestonici Burkine Faso.

Profimedia
 

Sa druge strane, njegova levičarska politika nailazila je i na velike kritike. Organizacije za ljudska prava su ocenile neke njegove mere kao drakonske, a izveštaj Amnesti internešenela iz 1986. godine je otkrio da su politički protivnici pritvarani bez suđenja i potom mučeni.

- Mislim da je presporo prihvatio ideju pluralističke demokratije i oni koji su mu se protivili nisu mogli da mu se obrate, da se čuje i njihov glas - smatra Serž Teofil Balima, koji je služio kao ministar informisanja u njegovoj vladi.

- Želeo je da narodu da moć, pa je moć delegirao proleterima koji su vodili komitete za odbranu revolucije, a oni su regrutovani da uvode moral u javni i privatni život. Zapravo, imali su poteze koji su diskreditovali njegovu moć - dodao je Balima.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike