Nagorno-Karabah: Zašto je ova oblast toliko sporna i koliko na nju utiče ukrajinska kriza?

28.03.2022

07:24

0

Autor: 24sedam

Još jedno žarište koje bi moglo da poremeti ceo region

Nagorno-Karabah: Zašto je ova oblast toliko sporna i koliko na nju utiče ukrajinska kriza?
nagorno-rusija - Copyright AP Photo/Sergei Grits

Uvođenje ratnog stanja u Nagorno-Karabahu ponovo je rasplamsalo stari sukob, ali i povećalo strahove svetske javnosti koja već oseća posledice ukrajinske krize.

Predsednik nepriznate Republike Nagorno-Karabah Araik Harutjunjan potpisao je ukaz o privremenom ograničavanju prava i sloboda zbog uvođenja ratnog stanja.

Prema uredbi, ograničeno je pravo na slobodu okupljanja, a zabranjeni su i štrajkovi.

- Pored toga, obustavlja se rad organizacija koje se bave propagandom ili drugim aktivnostima usmerenim protiv odbrambenih sposobnosti i bezbednosti Republike Arcah - navedeno je na Telegramu.

Prethodno je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da su Oružane snage Azerbejdžana ušle u zonu odgovornosti ruske mirovne misije u Nagorno-Karabahu i izvele četiri udara na oružane formacije Nagorno-Karabaha, koristeći bespilotnu letelicu Bajraktar TB2 u blizini sela Furuh.

Oružane snage Azerbejdžana su od 24. do 25. marta, kršeći odredbe trilateralne izjave lidera Rusije, Azerbejdžana i Jermenije od 9. novembra 2020. godine, ušle u zonu odgovornosti ruskog mirovnog kontingenta u Nagorno-Karabahu i postavle osmatračnicu, navedeno je u saopštenju.

Jerevan: Nastavlja se upad azerbejdžanskih snaga

Upad azerbejdžanskih trupa u zonu odgovornosti ruskih mirovnih snaga u Nagorno Karabahu se nastavlja, a Jerevan očekuje da će ruski kontingent preduzeti konkretne korake da se to zaustavi, saopštile su jermenske vlasti.

Azerbejdžan je u međuvremenu negirao tvrdnje Moskve da je povukao svoje snage iz zone kojom patroliraju ruski mirovnjaci u regionu Nagorno-Karabaha.

- Nema promene položaja azerbejdžanske vojske u naselju Faruk koje je deo suverenih teritorija naše zemlje - saopštilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane.

Osim toga, početkom marta, tokom još jednog okršaja, Azerbejdžanci su oštetili gasovod u Karabahu zbog čega meštani nekoliko dana nisu imali ostali grejanje.

Za sada, to je najveće povećanje tenzija u poslednje vreme, a obe strane su povezane i sa Ukrajinom.

Jermeni tvrde da Azerbejdžan koristi priliku dok je svet fokusiran na Ukrajinu, kako bi napredovali u Karabahu.

Iako je Azerbejdžan, sporazumom iz 2020, vratio deo svojih teritorija, očigledno hoće još.

AP Photo/Sergei Grits
 

- Iskorišćavajući rusku preokupaciju u Ukrajini, provokacije Azerbejdžana protiv mirnog naroda su porasle - rekao je Artak Beglarijan, ministar samoproklamovane Republike Nagorno-Karabah.

Sa druge strane, Baku je krivio Jermeniju za kršenje primirja, ali i ruske mirovnjake.

- Ili mirovnjaci ne obavljaju svoje zadatke ili dopuštaju Jermenima da krše primirje - naveo je azerbejdžanski provladin portal Report.az.

Još jedan tamošnji portal, Caliber.az, optužio je ruske trupe za razne koruptivne radnje, ali nisu ponudili nikakve dokaze za to.

- Tenzije rastu proteklih nekoliko nedelja... ali ko to omogućava ovim banditima u Karabahu - stoji u članku od 7. marta.

Osim toga, pometnju je uneo i snimak koji, navodno, prikazuje da ruske trupe odlaze u Ukrajinu, što su vlasti Karabaha negirale.

Ipak, verbalni okršaji se zasnivaju na bombastičnim medijskim izveštajima, dok zvaničnici za sada ćute.

Pojedini analitičari strahuju da bi rusko-ukrajinski sukob mogao i te kako da utiče i na Nagorno-Karabah, i da bi bio poslednji ekser u kovčegu Grupe iz MInska. U pitanju je OEBS-ova grupa za obezbeđivanje mirnog rešenja konflikta između Bakua i Jerevana. Međutim, znatno je marginalizovana nakon sporazuma iz 2020, pogotovo jer se povećala uloga Moskve, ali i odbijanje Azerbejdžana da nastavi sa tim formatom.

Godinama su sastanci Grupe iz Minska, kojom su predsedavale SAD, Francuska i Rusija, bili mesto gde su Moskva i Zapad sarađivali, ali to izgleda više nije slučaj. Želja Zapada da potpuno izoluje Rusiju mogla bi da zaustavi sve dosadašnje napore.

Ukoliko bi ruski mirovnjaci zaista napustili sporno područje, nastao bi problem pogotovo po Jermeniju. Za tzv. Republiku Nagorno-Karabah bi to bilo egzistencijalno pitanje.

AP Photo/Sergei Grits, File
 

Rat usred korone

Podsetimo, 2020. godine razbuktao se sukob Azerbejdžana i Jermenije zbog sporne teritorije. Nakon nekoliko nedelja borbi, potpisan je mirovni sporazum između dve zemlje.  

Jerevan, Baku i Rusija su u novembru 2020. saopštili da je postignut sporazum o zaustavljanju rata u regiji Nagorno-Karabah, koji predviđa povratak okupiranih azerbejdžanskih teritorija i raspoređivanje ruskih mirovnih snaga, nakon što su azerbejdžanske snage ubrzale tempo preuzimanja kontrole nad velikim delovima regije i približavanje njenom glavnom gradu.

- Jermenija je bila prinuđena da potpiše sporazum o prekidu rata u Nagorno-Karabahu da bi izbegla vojni kolaps - izjavio je tada jermenski premijer Nikol Pašinjan.

Mikhail Klimentyev, Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
 

Uprkos smemu, Jerevan nije imao mnogo razloga za zadovoljstvo postignutim mirom.

Izgubili su kontrolu nad ogromnim delom Nagorno-Karabaha sporazumom.

Rusija se nedeljama opirala mirovnoj ulozi dok nije postalo jasno da Azerbejdžan preti zauzimanjem celog Nagorno-Karabaha. Na kraju je to sprečeno, ali je Azerbejdžan ipak odneo veliku pobedu.

Prema sporazumu, Azerbejdžan zadržava kontrolu nad zemljom koju je zauzeo tokom ovog poslednjeg sukoba, a dobiće i teritorije van Nagorno-Karabaha koje su do sada bile pod jermenskom kontrolom. Taj prenos kontrole će se odvijati u etapama.

Dogovoreno je da Jermenija vrati Azerbejdžanu region Kelbadžar do 15. novembra, a Lačin do 1. decembra. Takođe, Jermenija je morala do 20. novembra da preda i delove Adgamskog i Gazahskog regiona Azerbejdžana koje trenutno drži.

Uspostavljen je i takozvani Lačinski koridor širine pet kilometara koji je pod kontrolom mirovnjaka koje je poslala Rusija kako bi se obezbedila veza Jermenije i Nagorno-Karabaha.

Lačinski koridor će tako biti jedina veza Jermenije i teritorije koju kontrolišu Jermeni u Nagorno-Karabahu.

 

 

U prividnom pokušaju pariteta predviđen je sličan, ali mnogo neodređeniji „koridor“ kojim bi trebalo da se Azerbejdžan poveže sa svojom enklavom Nakčivanom, koja se graniči sa Jermenijom, Iranom i Turskom. Ova tačka sporazuma je bila jedan od potencijalno najznačajnijih ishoda, jer je priroda takve azerbejdžanske veze kroz jermensku teritoriju i dalje nejasna i nedefinisana, pa postavlja potencijalno opasna pitanja o suverenitetu. Sve u svemu, na kraju ispalo je da će jermenske vlasti kontrolisati oko trećine teritorije u odnosu na ono što je bilo de fakto njihovo još od devedesetih godina.

U Bakuu su bili zadovoljni, ali su u Jerevanu izbili protesti u kojima je pretučen predsednik parlamenta. Međutim, Nikol Pašinjan je uspeo da se održi na vlasti.

Koreni sukoba Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha sežu gotovo 100 godina unazad kada su sovjetske vlasti odlučile da se ta sporna oblast priključi tadašnjoj SSR Azerbejdžanu.

Šta je Nagorno-Karabah?

Nagorno-Karabah je teritorija na južnom Kavkazu, međunarodno priznata kao deo Azerbejdžana, ali većinom njome upravlja Republika Artsah (ranije nazvana Republika Nagorno-Karabah). Azerbejdžan nije vršio političku vlast nad tom oblašću od 1988. godine.

Od završetka sukoba 1994. godine, predstavnici vlasti Jermenije i Azerbejdžana održavali su, uz povremene oružane čarke, mirovne pregovore uz međunarodno posredovanje.

AP Photo/Emrah Gurel
 

Koreni sukoba

Sukob Jermenije i Azerbejdžana oko Nagorno-Karabaha vuče korene iz odluka koje su donete tokom sovjetizacije Zakavkazja. Posle boljševičke okupacije Azerbejdžana, Jermenije i Gruzije, sovjetske vlasti su obećale da će dodeliti Karabah Jermeniji, zajedno sa Nahčivanom i Zangezurom (pojas zemlje koji razdvaja Nahčivan od Karabaha).

Međutim, kako bi smirio ambicije Turske, Sovjetski Savez je pristao na podelu pod kojom će Zangezur pasti pod kontrolu Jermenije, dok će Karabah i Nahčivan biti pod kontrolom Azerbejdžana. Kao rezultat te odluke Autonomna oblast Nagorno-Karabah je osnovana u sastavu SSR Azerbejdžana 7. jula 1923. godine.

AP Photo/Sergei Grits, File
 

Uvertira u rat

Kako se bližio raspad Sovjetskog Saveza krajem 1980-ih i početkom 1990-ih, ponovo se postavilo pitanje statusa Nagorno-Karabaha.

Optužujući vladu SSR Azerbejdžana da je sprovela prisilnu azerifikaciju regiona, većinsko jermensko stanovništvo je, uz podršku SSR Jermenije, pokrenulo pokret za prelazak autonomne oblasti pod njihovu teritoriju.

Granice oblasti povučene su tako da uključuju jermenska sela i da isključe što je više moguće azerbejdžanska sela. U avgustu 1987. godine, karabaški Jermeni poslali su Moskvi peticiju za uniju sa Jermenijom sa desetinama hiljada potpisa.

AP Photo/Areg Balayan
 

Pošto je Moskva odbila zahteve Jermena, 22. februara 1988. godine došlo je do prvog direktnog sukoba u kojem su stradala dva Azerbejdžanca i 50 jermenskih seljaka.

Rat

Decembra 1991. godine, na referendumu koji su bojkotovali lokalni Azerbejdžanci, Jermeni u Nagorno-Karabahu odobrili su stvaranje nezavisne države. Odmah potom, započeli su oružani sukobi između Azerbejdžana na čiju stranu je stala Turska i Nagorno-Karabaha koji je dobio direktnu podršku Jermenije.

AP Photo/Dmitry Lovetsky
 

Primirje

Do maja 1994. Jermeni su kontrolisali 14 odsto teritorije Azerbejdžana. U toj fazi, azerbejdžanska vlada je prvi put tokom sukoba prepoznala Nagorno-Karabah kao treću stranu u ratu i započela direktne pregovore sa vlastima Karabaha. Kao rezultat, primirje je postignuto 12. maja 1994. godine uz posredovanje Rusije.

Stalne tenzije i oružani incidenti

Uprkos primirju, zabeleženi su brojni oružani inicidenti između jermenskih i azerbejdžanskih vojnika. Generalna skupština UN je 2008. usvojila Rezoluciju kojom “zahteva trenutno, potpuno i bezuslovno povlačenje svih jermenskih snaga sa svih okupiranih teritorija Azerbejdžanske Republike”.

Početkom aprila 2016. godine azerbejdžanske i jermenske snage ponovo su se sukobile na liniji razgraničenja. Jermensko Ministarstvo odbrane tvrdilo je da je Azerbejdžan započeo ofanzivu za zauzimanje Nagorno-Karabaha. Tokom borbi ubijeno je najmanje 30 vojnika – 12 na strani Azerbejdžana, a ostalih 18 na jermenskoj.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike