Beduini - pustinjski nomadi na večitom udaru Izraela

09.11.2020

12:49 >> 13:49

0

Decenijama postoje nastojanja da se plemena i klanovi u Izraelu urbaniziju, a sada su desetine porodica ostale bez krova nad glavom zbog stanovanja u nelegalizo

Beduini - pustinjski nomadi na večitom udaru Izraela
Copyright Wikimedia/Florian Prischl

Ujedinjene nacije prekorile su Izrael zbog sprovođenja “najvećeg razaranja palestinskih kuća” u poslednjoj deceniji u naseljenom delu Zapadne obale. Bez doma je ostalo 73 ljudi, uključujući i 41 dete, kada su srušene njihove kuće u beduinskom naselju Kirbet Humsi u Jordanskoj dolini.

Izraelska vojska tvrdi da su srušene građevine ilegalno podignute, a Ujedinjene nacije izraelske akcije nazivaju “teškim kršenjem” međunarodnog zakona.

Buldožeri su u utorak, 3. novembra, srušili ukupno 76 građevina, uključujući kuće, skloništa za životinje, toalete i solarne panele, tvrde Ujedinjene nacije, dok izraelske vlasti saopštavaju da je srušeno sedam šatora i osam obora.

Izrael je Zapadnu obalu zauzeo 1967. tokom Srednjoistočnog rata, nakon čega je samostalnost Palestinaca ograničena u njenim pojedinim delovima, dok Izrael ima globalnu kontrolu.

Ko su beduini i odakle su došli u Izrael?

Beduini su arapska nomadska plemenska grupa, koja je podeljena na plemena ili klanove, a klanovi se dalje dele na porodice. Uglavnom žive u Sirijskoj pustinji i u pustinjskim oblastima severne Afrike. Vođa beduinskih plemena je šeik (što u doslovnom prevodu znači stariji), a članovi plemena uglavnom veruju da potiču od jednog zajedničkog pretka. Reč beduin u prevodu znači “nomad”, “lutalica”, a pripadnici ove grupe uglavnom žive od uzgoja ovaca, kamila i koza.

U Izraelu su završili kada je pustinja Nedžef postala deo Izraela 1948. njegovim proglašenjem nezavisnosti. Tada ih je tamo bilo između 65 i 90 hiljada, a posle 1948. u pustinji Nedžef ostalo je oko 15.000 beduina. Izraelsko državljanstvo odobreno im je tek 1954. godine.

Printscreen Twitter/

Beduini koji su ostali u pustinji Nedžef pripadali su konfederaciji “Tijaha”, a mnogi od njih su raseljeni posle 1948. godine. To je bio slučaj sa plemenom Jahlin, koje je pedesetih godina 20. veka živelo u Tel Aradu, regionu pustinje Nedžef, i koje je preseljeno u E1 oblasti istočno od Jerusalima.

Izraelska admisitracija je pokušala da urbanizuje beduine u Nedžefu, pa je u periodu od 1967. do 1989. izgrađeno sedam naselja severoistično od Nedžefa. Najveće od njih, grad Rahat, imao je 53.000 stanovnika i on je danas najveće beduinsko naselje u svetu. Prema zvaničnim izveštajima izraelske administracije, danas 60% nedžefskih beduina živi u urbanizovanim oblastima, dok je ostatak njih u selima koja država nije zvanično priznala jer se ne uklapaju u zamisao prostornog planiranja. Ova sela građena su haotično, bez obraćanja pažnje na lokalne infrastrukture, a često se nalaze na neprikladnim mestima, u ratnim zonama, na površinama sa prirodnim rezervama, u blizini deponija i slično.

Izrael je 2003. godine doneo novu rezoluciju koja je ukazala na potrebu da se izgradi još sedam beduinskih naselja u Nedžefu, a trenutno se gradi ili obnavlja 13 naselja u pustinji u kojima postoje svi bitni objekti: škole, bolnice, pošte. Izraelskim beduinima obezbeđeni su besplatno obrazovanje i besplatno lečenje. Zbog dečijeg dodatka koji dobijaju, stopa nataliteta je porasla, a stopa nezaposlenosti je veoma visoka, dok su malobrojni oni koji imaju završenu srednju školu i diplomu fakulteta.

Izraelska vlada je 2011. godine odlučila da preseli 30.000 do 40.000 nedžefskih beduina iz nepriznatih naselja, a Evropska unija na ovo gleda kao na nasilno premeštanje. Trenutno u Izraelu živi 220.000 beduina.

Ne jedu levom rukom, obavezno se izuvaju, a gosti su im svetinja

Beduinski bonton: kada sedite, tabani ne treba da vam budu usmereni ni prema kome, jer se to smatra znakom nepoštovanja, pa je zato najjednostavnije sesti u turski sed; beduini ne jedu levom rukom, jer nju koriste za brisanje u toaletu; izuvanje pri ulasku u šator ili kuću je obavezno.

Gosti su za beduine svetinja. Oni su poznati po svojoj gostoprimljivosti i ako im dođete u dom, priuštiće vam sve što mogu.

Beduini ne mogu bez čaja i piju ga skoro tokom celog dana, na sastancima, okupljanjima, prilikom sklapanja dogovora i u svim mogućim prilikama.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike