Nacija koja dva i po veka ne ispušta oružje iz ruku: Koliko puta u istoriji su SAD zvanično objavile rat?

19.02.2022

20:25

0

Mnogi konflikti u kojima su učestvovali nazivani su drugačije, bez obzira na veliki broj žrtava

Nacija koja dva i po veka ne ispušta oružje iz ruku: Koliko puta u istoriji su SAD zvanično objavile rat?
profimedia-0307288826 - Copyright Profimedia

Iako su od samog osnivanja 1776. skoro konstantno u ratu, Sjedinjene Američke Države su zvanično objavile rat samo 11 puta u pet odvojenih vojnih konflikata.

Prema Ustavu (član I, odeljak 8), Kongres ima isključivu moć da objavi rat. Poslednji put Amerika je objavila rat tokom Drugog svetskog rata. Korejski rat, rat u Vijetnamu i produžene kampanje u Avganistanu i Iraku nikada nisu bili obeleženi kongresnim objavama rata.

1. Rat iz 1812. godine

Poznat kao „drugi rat za nezavisnost“, rat iz 1812. bio je prvi vojni test Amerike kao suverene nacije. Predsednik Džejms Medison, ljut na odbijanje Velike Britanije da poštuje neutralnost Amerike u tekućem sukobu između Velike Britanije i Francuske, zatražio je od Kongresa da objavi rat svom bivšem kolonijalnom gospodaru.

Glasanje u Kongresu nije bilo jednoglasno, a federalisti su se protivili agresivnosti novoizabranih zakonodavaca. Na kraju je Predstavnički dom glasao sa 79 prema 49, a Senat sa 19 prema 13 za objavljivanje rata Velikoj Britaniji.

Wikimedia/Naval History & Heritage Command, United States Navy
 

Medison je potpisao deklaraciju 18. juna 1812. godine. „Ovim se proglašava rat između Velike Britanije i njenih zavisnih država i Sjedinjenih Američkih Država i njihovih teritorija“, navodi se u dekretu. „Predsednik Sjedinjenih Država je ovim ovlašćen da koristi celokupnu kopnenu i pomorsku snagu Sjedinjenih Država kako bi to sproveo u delo."

2. Meksičko-američki rat

Rat sa Meksikom 1846. počeo je kao zemljišni spor. Godine 1836, Teksas se izborio za nezavisnost od Meksika i postao Republika Teksas, ali Meksiko se nikada nije odrekao svojih prava na tu zemlju. Kada su SAD anektirale Teksas 1845. godine, tenzije su eskalirale između severnih i južnih suseda. Kada je predsednik Džejms Polk poslao američke trupe da patroliraju granicom Rio Grandea, meksička vojska je napala, dajući Polku opravdanje da traži od Kongresa da objavi rat.

Kongres je bio čak podeljeniji oko ulaska u rat sa Meksikom nego kada se odlučivalo o ratu iz 1812. Severni vigovci su to videli kao neopravdano otimanje zemlje od strane južnih demokrata koje su želele da i robovlasničke teritorije dodaju Sjedinjenim Američkim Državama.

Na kraju su vigovci popustili, plašeći se da će doživeti istu političku sudbinu kao federalisti, čije je protivljenje ratu 1812. dovelo do njihove propasti. Senat je 12. maja 1846. saopštio da objavljuje rat Meksiku.

3. Špansko-američki rat

Kratkotrajni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Španije počeo je kao kubanski rat za nezavisnost. Američke novine su pomno pratile težak položaj kubanskih revolucionara dok su se borili sa Španijom od 1895. do 1898. godine, objavljujući senzacionalne priče koje su kritikovane kao „žuto novinarstvo“.

Wikimedia/Kurz and Allison
 

Umešanost Amerike u obližnji sukob zapečaćena je misterioznim potapanjem američkog ratnog broda „Mejn“ u luci Havane 15. februara 1898.

Kongres je u aprilu usvojio rezoluciju kojom se priznaje nezavisnost Kube i naređuje Španiji da odstupi, ali je Španija to odbila. Tada je predsednik Vilijam Makinli odgovorio američkom pomorskom blokadom Kube i pozvao 125.000 dobrovoljaca da je sprovedu u delo. Španija je odmah objavila rat, a Kongres SAD je sledio njen primer 25. aprila 1898. godine.

Deklaracija je jednoglasno usvojena glasanjem u oba doma. Rat je završen 10. decembra Pariskim ugovorom, kojim Španija ne samo što je Kubi priznala nezavisnost, već je ustupila teritorije Guama i Portorika SAD. Španija je takođe pristala da proda Filipine Sjedinjenim Državama za 20 miliona dolara.

4. Prvi svetski rat – Nemačka

Predsednik Vudro Vilson nije želeo da uđe u Prvi svetski rat. Čak i nakon što su nemačke podmornice 1915. potopile britanske putničke brodove „Luzitaniju“ i „Arabik“, prilikom čega je poginuo 131 američki državljanin, Vilson se uzdržavao. Umesto da objavi rat, naterao je Nemce da obećaju da neće napadati savezničke civilne brodove.

Do 1917. godine, međutim, Nemci su obnovili svoje napade na civilne brodove u severnom Atlantiku, verujući da mogu da pobede u ratu pre nego što Amerikanci uđu u njega.

Profimedia
Vudro Vilson traži od Kongresa da objavi rat Nemačkoj

Tada je, 2. aprila 1917, Vilson zatražio od Kongresa da objavi rat Nemačkoj, navodeći njene nastavljene napade podmornicama i pokušaje da regrutuje Meksiko kao neprijatelja Sjedinjenih Američkih Država. Deklaracija je s velikim razlikama usvojena i u Predstavničkom domu i u Senatu.

5. Prvi svetski rat – Austrougarska

Austrougarska je 28. jula 1914. objavila rat Srbiji u znak odmazde zbog atentata na austrijskog nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu. Nemačka se odmah udružila sa Austrougarskom, što je izazvalo politički domino-efekat koji je sve velike evropske sile uvukao u rat u roku od nekoliko dana.

Dana 10. decembra, osam meseci nakon što su Sjedinjene Države objavile rat Nemačkoj, Kongres je doneo odvojenu objavu rata Austrougarskoj, navodeći saučesništvo carstva u napadima nemačkih podmornica na američke brodove.

6. Drugi svetski rat - Japan

U ranim jutarnjim satima 7. decembra 1941. Japan je pokrenuo razorni iznenadni napad na američka pomorska postrojenja u Perl Harboru na Havajima. Posle manje od dva sata vazdušnog bombardovanja najveći deo pacifičke flote je potopljen, a 3.500 američkih vojnika je ubijeno ili ranjeno.

Profimedia
Američki avion bombarduje nemački grad Marinberg (9. oktobar 1943)

Istog dana predsednik Frenklin D. Ruzvelt napisao je svoj kultni govor Kongresu tražeći objavu rata Japanu zbog „ničim izazvanog i podlog napada“. Odgovor Kongresa bio je brz, sa skoro jednoglasnom odlukom i u Predstavničkom domu i jednoglasnom objavom rata u Senatu.

7. i 8. Drugi svetski rat - Nemačka i Italija

Samo četiri dana nakon japanskog napada na Perl Harbor, nacistički vođa Adolf Hitler iz Nemačke priredio je još jedno iznenađenje objavivši rat Sjedinjenim Američkim Državama. Fašistička Italija, vezana paktom sila Osovine potpisanim 1940. godine, uradila je isto.

Ruzvelt je 11. decembra 1941. poslao poruku Kongresu, tražeći još jednom objavu rata.

- Sile koje sada pokušavaju da porobe ceo svet kreću se ka ovoj hemisferi. Brzi i ujedinjeni napori svih naroda sveta koji su odlučni da ostanu slobodni osiguravaju svetsku pobedu snaga pravde i pravednosti nad silama divljaštva i varvarstva - napisao je Ruzvelt tada.

Ovog puta apsolutno nije bilo neistomišljenika, tako da je i u Predstavničkom domu i Senatu bez problema izglasana objava rata obema državama.

9, 10. i 11. Drugi svetski rat – Bugarska, Mađarska i Rumunija

Profimedia
 

Ruzvelt je 3. juna 1942. potpisao tri konačne objave rata preostalim silama Osovine. Bugarska, Mađarska i Rumunija imale su svoje razloge za savezništvo sa Nemačkom 1940. Bugarska je imala teritorijalne sporove sa Jugoslavijom i Grčkom i smatrala je da Nemačka može da joj pomogne. Mađarska se plašila da je ne proguta Sovjetski Savez, a Rumunijom su vladali fašisti i antisemiti koji su stali na stranu nacista, piše "Nacionalna geografija".

- Shvatam da su tri vlade preduzele ovu akciju ne na sopstvenu inicijativu ili kao odgovor na želje sopstvenih naroda, već kao Hitlerova produžena ruka - napisao je američki predsednik u svom pismu.

Ove tri objave rata tokom Drugog svetskog rata bile su poslednje o kojima je odlučio Kongres Sjedinjenih Američkih Država. Svi ratovi koji su usledili, korejski rat, rat u Vijetnamu, ratovi u Avganistanu i Iraku, bili su ili inicirani kongresnim „ovlašćenjem upotrebe vojne sile“, koje je u slučaju Koreje čak potpuno izostalo.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike