Odrubljivali glave, pa ih kačili na nadvožnjake: Ovo su najopasniji narko-karteli koji su brutalno i bez milosti ubijali protivnike!

28.01.2022

10:00

0

Uspon latinoameričkih narko-kartela nije počeo u Meksiku, već u Kolumbiji

Odrubljivali glave, pa ih kačili na nadvožnjake: Ovo su najopasniji narko-karteli koji su brutalno i bez milosti ubijali protivnike!
Eskobar El Čapo - Copyright Profimedia Wikipedia

Meksički karteli se smatraju najopasnijim kriminalnim organizacijama na svetu. Brutalnost koju pokazuju u međusobnim obračunima, u sukobima s državom, ali i prema običnim ljudima koji izgovore nešto loše o njima, jednostavno je bez premca. Čak ni ljudi poput sicilijanskog bosa Tota Rine, kome je nadimak bio Zver, ne odlučuju se da ubiju desetine studenata samo zato što su preglasni na ulici, niti da likvidiraju cele porodice pa da glave žrtava zakače na nadvožnjak. A takvi prizori u Meksiku su svakodnevica već više od decenije.

Medeljinski kartel

Uspon latinoameričkih narko-kartela nije počeo u Meksiku, već u Kolumbiji, gde je proizvodnja marihuane i koke bila uobičajena zbog rituala domorodačkih naroda. Međutim, kad su 1971. američke i kolumbijske vlasti objavile rat protiv droge, umesto da je zaista suzbiju, samo su povećali njenu proizvodnju i potrošnju. To su iskoristile prvo sitne bande, poput Crne tune, da uspostave rute za transport narkotika iz Kolumbije u SAD, a onda su se pojavili i narko-karteli, među kojima se posebno isticao Medeljinski kartel, na čijem je čelu bio sada već legendarni narko-bos Pablo Eskobar. Karteli su na brzinu potčinili planetu i sve mafijaške grupe sada su zavisne od njih i njihovih proizvoda.

Printscreen Youtube
 

Mali gangster koji je jedva krpio kraj s krajem krađom automobila postao je kolosalna figura organizovanog kriminala. Bio je najbogatiji šef kriminalne organizacije u istoriji, a našao se i na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi sveta. Priključio se Medeljinskom kartelu, a zatim je postao dominantna figura u njemu. Stekao je popularnost među najsiromašnijima i preuzeo kontrolu nad 80 odsto kokaina na američkom tržištu. Bio je bezobziran, brutalan i spreman na sve: da daje mito, otima ljude, ubija... Ubio je nekoliko predsedničkih kandidata koji su pričali loše o njegovom poslu, napao je palatu pravde u Bogoti ostavivši za sobom 90 tela, a zatim bombom razneo avion u Kolumbiji, kad je poginulo 110 ljudi. Zbog međunarodnih poternica 1991. predao se vlastima, ali je to bila obična farsa - kad mu je sve dosadilo, samo je odšetao kući. Ubijen je 2. decembra 1993, a uprkos leševima koje je za sobom ostavio i izvršenim terorističkim napadima, hiljade ljudi mu je došlo sahranu.

Profimedia
 

 

Pretnja za SAD

Njegov krah doveo je do uspona drugih grupa, a iz svega toga ojačani su izašli meksički karteli.

Pamte se kolumbijski megakarteli, kao što su Zalivski i Gvadalahara kartel, nastali na pepelu ere čuvenog narko-bosa Pabla Eskobara. Međutim, njihovu imperiju su preuzeli meksički karteli. Moć je prebačena sa kolumbijskih proizvođača kokaina na meksičke prodavce droge.

Pokušaj rata protiv droge u Kolumbiji, Meksiku i SAD bio je kontraproduktivan i ojačao je kriminalne grupe, posebno one u Meksiku, koje su preuzele velike delove teritorije te države, a svoj uticaj šire i preko granica.

Fuerzas federales de Estados Unidos vía AP, Archivo
 

 

Kad god su SAD ili neka druga zemlja krenule u borbu protiv kriminalnih grupa, rezultat je bio katastrofalan. Priroda, kao i kriminalna ekonomija, obožava vakuum, koji odmah neko ispunjava. Tako su svaki kriminalni položaj preuzeli predatori iz moćnih meksičkih kartela. Te ubice seju smrt u svojoj zemlji, a stigli su do polja koke, džungli i gradova Kolumbije i pokrenuli novi talas nasilja. Meksički karteli predstavljaju pretnju za SAD i sve njene saveznike.

Iz Meksika deluje nekoliko velikih kriminalnih sindikata, a jedan od najvećih bio je Los Zetas. Ova organizacija nastala je tako što je grupa specijalaca federalne policije počela da radi za Zalivski kartel i postala njegova udarna pesnica. Kad su 2010. rešili da se osamostale, njihovu borbu za moć okarakterisale su brutalne likvidacije i ubijanje celih porodica. Njihova taktika obuhvata odrubljivanje glava, mučenja, atentate, otmice... Sukobi u samoj organizaciji između frakcija Bravo i Zetas su im naneli najveću štetu. Poseban problem je bio Kartel del Noreste, nekadašnja severna frakcija Los Zetasa, koja se osamostalila.

Poslednjih godina meksičke vlasti su uspele da suzbiju delovanje kartela Los Zetas, koji se raspao. Vođe kartela su uhapšene ili ubijene u pucnjavama s policijom. Ostale su samo kriminalne grupe koje su nasledile poslove Los Zetasa.
 

Profimedia
 

 

Kartel Sinaloa

Najveći njihov rival, kartel Sinaloa, sa sedištem u Kulijasanu, i dalje opstaje. Ovu organizaciju, koju je decenijama vodio čuveni narko-bos Hoakin Guzman zvani El Čapo (Kratki), CIA smatra najmoćnijom kriminalnom organizacijom na svetu. Ni El Čapovo spektakularno hapšenje, u kojem je učestvovao čak i holivudski glumac i režiser Šon Pen, ni presuda nisu uspeli da uzdrmaju kartel, jer su ga preuzeli Ismael Zambada Garsija i Guzmanovi sinovi - Alfredo, Guzman Salazar, Ovidio Guzman Lopez i Ivan Arčivaldo. Kontrolišu kanale droge iz Latinske do Severne Amerike, a bave se prodajom kokaina, opijuma, kanabisa, kristalnog meta (amfetamina), ekstazija...

Kartel Sinaloa deluje u „zlatnom trouglu“, državama Sinaloa, Durango i Čivava. Region je glavni proizvođač meksičkog opijuma i marihuane. 

Sinaloa kartel je trenutno najaktivniji meksički kartel na kolumbijskoj teritoriji i partner je sa Nacionalnom oslobodilačkom armijom (ELN), disidentima Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) i neoparavojnom bandom Clan del Golfo, kojoj, navodno, pomaže u finansiranju.

Već nekoliko godina najveći rival Sinaloa kartelu je CJNG (Cartel Jalisco Nueva Generacion), kartel iz Haliska, ranije poznat kao Los Mata Zeta. CJNG je polumilitarizovana meksička kriminalna grupa sa sedištem u Halisku, na čijem je čelu Nemesio Oseguera Servantes (El Menčo), jedan od najtraženih narko-bosova u svetu.

Karteli Sinaloa i Halisko su navodno premestili svoje rivalstvo u najmanje pet različitih departmana u Kolumbiji, prema navodima kolumbijskih novina "El Tiempo". Čini se da se geografsko prisustvo meksičkih kartela u Kolumbiji direktno poklapa sa oblastima u kojima useva koke ima u izobilju ili sa strateškim koridorima za trgovinu narkoticima: pacifička obala Narinja, Katatumbo, Bajo Kauka u Antiokiji, Norte del Kauka i Magdalena. Prema navodima Kancelarije ombudsmana, autonomnoj instituciji pod kolumbijskom kancelarijom državnog tužioca, u prva dva meseca 2021. godine nasilni događaji (povećani meksičkim grupama za trgovinu ljudima) raselili su više od 11.000 ljudi iz njihovih zajednica u Kolumbiji.

EL ČAPO: DROGA DEO KULTURE I MEKSIKA I SVETA

Vođa kartela Sinaloa Hoakin Guzman, zvani El Čapo, najveći narko-bos od vremena Pabla Eskobara, u oktobru 2015, tri meseca pre hapšenja, dao je intervju slavnom glumcu i reditelju Šonu Penu.

- U posao s drogom ušao sam kad sam napunio 15 godina. Jedini način da se zarade pare za hranu bio je da se uzgajaju mak i marihuana. Sada snabdevam tržište s više heroina, metamfetamina, kokaina i marihuane nego iko na svetu. Imam pravu flotu podmornica, aviona, kamiona i brodova - ispričao je narko-bos.

U tom intervjuu El Čapo je rekao je da je droga deo kulture i Meksika i sveta, a na pitanje da li je ikad koristio drogu, odgovorio je:

- Ne, gospodine. Pre mnogo godina, da, probao sam. Ali nisam zavisnik. Nisam koristio drogu u poslednjih 20 godina.

Profimedia
 

 


Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike