Makronov politički dvokorak: Od izbora do predsedavanja EU

30.12.2021

12:01

0

Šestomesečno predsedavanje Pariza Savetom EU počinje u januaru

Makronov politički dvokorak: Od izbora do predsedavanja EU
makron - Copyright Profimedia

Iako je predsednik Francuske Emanuel Makron uveren da njegova kandidatura za novi petogodišnji predsednički mandat na izborima iduće godine neće ometati francusko predsedavanje Savetom EU, u to nisu uvereni evropski partneri Francuske i politički rivali na unutrašnje političkoj sceni.


Šestomesečno predsedavanje Pariza Savetom EU počinje u januaru, a izbori za novog predsednika Francuske biće održani sredinom aprila i očekuje se da će Makron već početkom 2022. godine i zvanično objaviti da se kandiduje za drugi mandat, piše portal Politiko.

Kao rezultat toga mnogi evropski zvaničnici procenjuju da će francusko predsedavanje Savetom EU biti aktivno uglavnom tokom prva dva do tri meseca i upozoravaju da će se nakon tog perioda francuska politička scena primarno posvetiti preizbornoj kampanji.

Makronovi domaći politički protivnici optužuju ga da planira da iskoristi predsedavanje EU kako bi ojačao svoju kampanju i mobilisao glasače da ga podrže, jer će uloga Francuske u Savetu Evrope biti prilika da predsednik demonstrira i potvrdi svoj uticaj i liderstvo u EU.

S obzirom na to da bivša nemačka kancelarka Angela Merkel više nije na vlasti, Makron de facto ima daleko najvecći politički uticaj na svim nivoima u EU, navbodi se u tekstu.

U međuvremenu, kreatori politike EU i diplomate gledaju s podeljenim očekivanjima prema Parizu - s jedne strane nadaju se da će francuska diplomatija i njen uticaj rešiti brojna ozbiljna pitanja s kojima se suočava EU, ali istovremeno i strahuju da bi Francuska mogla da pokuša da iskoristi svoju poziciju predsedavajuće u Savetu Evrope kako bi se izborila za značajne političke kompromise u svoju korist.

- Niko ne očekuje da će Francuzi biti pošteni posrednici tokom svog predsedavanja i to je u redu. Ali, postoji granica do koje bi smeli da idu - ocenio je jedan ugledni diplomata ranije ove godine.

U realnosti, kako navodi portal, Francuska je unela unutrašnje-politička pitanja u svoje predstojeće predsedavanje EU pre nego što je ono i počelo.

Prioriteti koje je Makron obelodanio bili su nedvosmisleno usmereni prema francuskim biračima, dok su njegovi rivali iz francuskog unutrašnje-političkog spektra, koji se proteže od krajnje desnice do Zelenih, izneli lepezu konkurentnih programa usmerenih ka EU.

Kao predsednik Francuske Emanuel Makron je u najboljoj poziciji da francuskim biračima svakodnevno, iz Jelisejske palate, demonstrira svoj uticaj na Evropsku uniju i šalje poruku da nacija ima koristi od EU čime neutrališe retoriku rivalskih kandidata francuske desnice koji neprekidno govore o slomu nacije koja se našla ne vetrometini evropskih političkih obaveza, zahteva i hirova, navodi portal.

Stefan Sežurne, bivši politički savetnik predsednika Makrona, nedavno je preuzeo predsedavanje poslaničkom grupom Obnavljanje Evrope, trećom po veličini u Evropskom parlamentu (EP).

Njegova uloga i uticaj biće od ključnog značaja za prikupljanje glasova potrebnih za podršku političkim kompromisima između Parlamenta i Saveta Evrope.

Sežurne je već pomogao francuskim poslanicima u EP da dođu na uticajne pozicije u nekim telima koja su veoma značajna za Francusku.

Tako je, na primer, Stefani Jon Kurten imenovana za izvestioca u Odboru za ekonomsko poslovanje koji nadzire sprovođenje zakona o digitalnim tržištima, pravilnik EU kojim se zauzdava tržišna nadmoć američkih tehnoloških giganata.

Anketa Politika pokazuje da bi više od trećine francuskih birača trenutno glasalo za kandidate krajnje desnice, ultranacionaliste, evroskeptike i kandidate poput Marine Le Pen ili Erika Zemura.

Rezultati ankete agencije Kantar Public i Instituta Žak Delor navode na zaključak da su Francuzi, zajedno sa Grcima, najveći evroskeptici.

Imajući to na umu, predsednik je odlučio da svoju jednočasovnu prezentaciju o predsedavanju EU započne ambicioznom inicijativom za reformu funkcionisanja Šengenske zone i putovanja bez viza.

Vodeći predsednički kandidati postavili su pitanje migracije u fokus kampanje, uključujucći i kandidate krajnje desnice poput Le Penove i Zemura, ali i konzervativnu kandidatkinju republikanaca Valeri Pekrese kojoj raste popularnost i koja se suprotstavila Makronovoj viziji Evrope.

- Pozivam na evropsko buđenje. Predložicću reviziju Šengenskog sporazuma i evropske migracione politike - poručila je Pekres u svom nedavno objavljenom tekstu o revizija direktive o povratku i pravilima proterivanja ilegalnih izbeglica iz EU i okončanju proširenja EU uključujucći i formalno okončanje pregovora o pridruživanju sa Turskom, pitanjima koja su visoko kotirana u njenoj političkoj platformi.

Osim migracija, Makronov politički prioritet je izrazito francuski uobličen - kako bi trebalo oblikovati evropsko jedinstveno tržište i ekonomski oporavak, s naglaskom na zaštiti radnih mesta i podršci preduzećima pre nego na podsticanju konkurencije unutar EU ili otvaranju konkurentnih tržišta.

- Moramo imati opsesiju stvaranja novih radnih mesta i borbe protiv nezaposlenosti - poručio je Makron.

On najavljuje i inicijativu o istorijskom revizionizmu u Evropi, posebno u svetlu navodnih pokušaja revizionizma Rusije, Mađarske ili Poljske, što je poslednjih nedelja dobilo novi značaj nakon Zemurovih izjava o francuskom učešću u nacističkim ratnim zločinima.

Drugi predsednički kandidati su ponudili različite vizije Evrope, ali i to bi mogao da bude deo Makronove strategije.

Prema anketi portala Politiko, Makron bi u prvom krugu osvojio 24 odsto glasova, dok bi kandidat Zelenih Janik Žado, najljući Makronov rival sa potpuno drugačijom političkom platformom, osvojio sedam procenata.

 

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike