Decenija od najveće nuklearne katastrofe posle Černobilja: Fukušima je i dalje kontaminirana!

11.03.2021

08:00 >> 13:01

0

Kao i kod većine drugih nesreća, nekoliko stvari je moralo da pođe po zlu da bi došlo do ovakvog katastrofalnog ishoda

Decenija od najveće nuklearne katastrofe posle Černobilja: Fukušima je i dalje kontaminirana!
Copyright Profimedia

Nesreća u elektrani Fukušima u martu 2011. godine najveća je nuklearna katastrofa posle Černobilja. Sve je počelo zemljotresom, a rezultiralo je evakuacijama, ekonomskim gubitkom od 360 miliona dolara i porastom nivoa radijacije u Tokiju, udaljenom više od 200 kilometara.

Kao i kod većine drugih nesreća, nekoliko stvari je moralo da pođe po zlu da bi došlo do ovakvog katastrofalnog ishoda. Tačno deset godina kasnije, kontaminacija i dalje postoji i preti, kako ljudima, tako i prirodi.

Hronologija katastrofe

U popodnevnim satima 11. marta 2011. godine japansko ostrvo Honšu, ujedno i najnaseljenije, pogodio je zemljotres jačine 9,1 stepen Rihterove skale, što je najsnažniji potres koji je ikada udario Japan.

Zemljotres je pokrenuo cunami, a prvi talas stigao je do elektrane Fukušima u obliku gromade visoke skoro četiri metra, ali ga je odvratio zid izgrađen kako bi se branio od talasa visokih i do deset metara.

Međutim, samo nekoliko minuta kasnje, talas visok preko 15 metara probio je zid. Uništio je pumpe sa morskom vodom, potopio energetske panele koji distribuiraju energiju za pumpe za vodu, a voda je ušla u podrume u kojima su smešteni rezervni generatori. U pet od šest reaktora nestala je naizmenična struja, a bez struje, pumpe za vodu ne mogu da obezbede stalan protok hladne vode do vrelog jezgra reaktora. Bez redovnog protoka vode za hlađenje, neminovno će uslediti otapanje.

Profimedia

Operatori u jedinicama 1 i 2 takođe su ostali u mraku, a odlaskom radne posade na četvrti sprat reaktorske jedinice bloka 1 njihovi dozimetri očitali su nivoe radijacije van skala.

U kasnim popodnevnim i večernjim satim premijer Japana Naoto Kan proglasio je vanredno stanje, a vlada je naredila evakuciju za nekoliko hiljada građana koji su živeli u radijusu od tri kilometra od elektrane.

Rano ujutru 12. marta premijer je posetio Fukušimu, kada je naređeno i širenje zone evakuacije na 10 kilometara od elektrane.

Kompanija TEPCO saopštila je da je ispuštena para iz jedinice 1 u pokušaju da se smanje temperatura i pritisak. To je značilo i da je neki radioaktivni materijal pušten u vazduh. Isto se dogodilo i u jedinici 2.

U popodnevnim satima dolazi do eksplozije vodonika, koja je odnela krov sa bloka 1. U eksploziji su povređena četiri radnika, a cevi postavljene za isporučivanje rashladne tečnosti do jezgra reaktora su oštećene. Zona evakuacije proširena je na 20 kilometara.

TEPCO tada donosi odluku da ubrizga morsku vodu u jedinicu 1, kao rashladnu tečnost. Odluka o korišćenju morske vode bila je “smrtna presuda” za reaktor 1, jer ona, za razliku od slatke vode, nepopravljivo nagriza pumpe i cevovode.

Gotovo istovremeno, Japanska agencija za nuklearnu i industrijsku sigurnost (NISA) otkriva štetne nivoe zračenja cezijuma 137 i joda 131 u blizini postrojenja.

Dan kasnije, 13. marta, nastavljeno je korišćenje morske vode u jedinici 3. Međutim, već 14. marta dolazi do eksplozije vodonika u zgradi reaktora 3. Povređeno je 11 radnika, a objekat je teško oštećen. Narednog dana došlo je do eksplozije i u zgradi reaktora 2.

Nastavljeno je pumpanje morske vode u jedinice 1, 2 i 3. U blizini postrojenja nivoi zračenja se mere na 400 miliseverta na sat. Poređenja radi, prosečna osoba je izložena zračenju od 2,4 miliseverta godišnje, što znači da je zračenje u Fukušimi 1,46 miliona puta jače nego što bi bilo u prosečnom okruženju.

Već 19. marta su zamenski dizel generatori uspešno implementirani u blokovima 5 i 6, pumpajući vodu nazad u ta jezgra reaktora. Na drugim mestima, obim štete postaje jasniji – mleko i voda u širem okruženju Fukušime pokazuju prekomerno visok nivo radijacije.

Jedanaest dana nakon početne katastrofe, električna energija se obnavlja u kontrolnim prostorijama reaktora 1 i 2. Međutim, u otpadnim vodama južno od postrojenja nivo radioaktivnog joda je 126,7 puta viši od zakonske granice.

Japanska vlada savetovala je svima koji žive u radijusu od 20 do 30 kilometara da se evakuišu, a do kraja meseca je morska voda nedaleko od postrojenja imala 1.250 puta više joda 131 od zakonske granice.

Tačno mesec dana nakon katastrofalnog zemljotresa, 11. aprila, Japan pogađa još jedan potres jačine sedam stepeni. Fukušima je na 50 minuta izgubula struju, što je opet sprečilo rashladnu tečnost da stigne do reaktora 1, 2 i 3.

Japanske vlasti su 12. aprila podigle nivo ozbiljnosti na INES skali na nivo 7, u odnosu na prethodni nivo 5. Iako je na toj skali po istoj jačini bio i Černobilj, radijacija koja je ispuštena za vreme nesreće u Fukušimi iznosi jedva deset odsto radijacije u Černobilju.

Deset godina kasnije

Deceniju nakon katastrofe u Fukušimi, zemljište koje je označeno za čišćenje i dalje je kontaminirano, navodi Greenpeace.

Prema njihovim podacima, u proseku je očišćeno samo 15 odsto zemljišta u “specijalnom području za dekontaminaciju”, u kom se nalazi nekoliko opština, iako vlada tvrdi da je to područje uglavnom dekontaminirarno.

Pročitajte još:

Organizacija navodi da su njihova ispitivanja sprovedena tokom poslednje decenije konstantno pronalazila očitavanja iznad vladinih ciljanih nivoa, uključujući i područja koja su ponovo otvorena za javnost.

Ukidanjem naloga za evakuaciju na mestima gde zračenje i dalje ostaje iznad bezbednosnog nivoa potencijalno ljudi se izlažu povećanom riziku od raka, navodi se u izveštaju.

– Kontaminacija je i dalje široko rasprostranjena i još predstavlja vrlo stvarnu pretnju dugoročnom ljudskom zdravlju i životnoj sredini – navodi se u izveštaju, a prenosi “The Japan Times”.

Na sajtu Ministarstva životne sredine Japana mogu se pronaći podaci da je dekontaminacija dovela do redukovanja radijacije u stambenim prostorima u proseku za 76 odsto.

U perodu nakon zemljotresa i cunamija evakuisano je više od 160.000 ljudi, a iako vlada neprekidno ukida naredbe o evakuaciji gradova od 2014. godine, otprilike je 36.000 ljudi i dalje raseljeno.

Grinpis je preporučio Japanu da suspednuje trenutnu politiku povratka, koja ignoriše naučno zasnovanu analizu, uključujući potencijalne rizike izloženosti stanovništva tokom čitavog života, i da odustane od planova za ukidanje naloga za evakuaciju u šest opština.

Inače, japanska vlada ima plan da kontaminiranu vodu iz havarisane elektrane pusti u more. Eksperti tvrde da je jedini razlog zašto to još nije realizovano to što će se ove godine održati Olimpijske igre, pa bi japanska vlada želela da izbegne loš publicitet pre jula.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike