Fukušimska katastrofa - kontaminirana voda iz uništenog postrojenja završiće u okeanu

16.10.2020

08:14 >> 14:16

0

Kontaminirana voda u postrojenju je dugogodišnji problem Japana, a više od jednog miliona tona tečnosti nalazi se u tankerima

Fukušimska katastrofa - kontaminirana voda iz uništenog postrojenja završiće u okeanu
Copyright Profimedia

Japanska vlada odlučila je da, skoro deceniju nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukušimi, ispusti kontaminiranu vodu iz uništenog postrojenja u more, objavili su lokalni mediji, a očekuje se da će ta odluka izazvati oštre reakcije susednih zemalja, pre svega Južne Koreje, koja već hranu iz Japana testira na radijaciju.

Južna Koreja zabranila uvoz

U međuvremenu, Južna Koreja je zabranila uvoz morskih plodova iz regiona Fukušime i tražila od japanskog izaslanika pri ambasadi u Seulu da objasni na koji način Tokio planira da reši problem sa vodom.

Kontaminirana voda u postrojenju je dugogodišnji problem Japana, a više od jednog miliona tona tečnosti nalazi se u tankerima.

Japanski ministar industrije Hiroši Kadžijama izjavio je danas da još nije doneta konačna odluka, ali da će je vlada brzo doneti.

List Asahi preneo je da bi za sprovođenje takve odluke trebalo oko dve godine, jer kontaminirana voda mora da bude filtrirana pre nego što se konačno ispusti u more, odnosno okean.

Kompanija Tokio elektrik se pre dve godine izvinila nakon što je ustanovljeno da njihov sistem za filtraciju nije uklonio sve opasne materijale iz vode, kao i da planira da ukloni sve radioaktivne delove iz vode sem tritijuma koji se teško odvaja i koji je relativno bezopasan.

Najveća nuklearna nesreća posle Černobilja

Fukušimska katastrofa obuhvatala je seriju nuklearnih nesreća i otkazivanje uređaja u nuklearnoj elektrani Fukušima 1, kod grada Okuma, Japan, koje su nastale kao posledica katastrofalnog zemljotresa u Japanu 11. marta 2011. godine. Nuklearna elektrana obuhvatala je šest nuklearnih reaktora u vlasništvu TEPKO kompanije. Reaktori su bili ugašeni u vreme zemljotresa radi održavanja i inspekcije. Ostala tri reaktora su se automatski ugasila kada je došlo do velikog zemljotresa.

Nakon toga veliki talas cunami je udario u ove reaktore i poplavio celo područje. Kao posledica toga, dizel agregati koji su pokretali pumpe za hlađenje reaktora su ostali bez dovoda električne energije. Narednih nekoliko dana došlo je do delimičnog topljenja jezgra reaktora, kao i eksplozije vodonika koji je uništio krovove zgrade gde su se nalazili reaktori.  Zbog straha od širenja radijacije, stanovništvo je evakuisano iz oblasti 20 km oko nuklearne centrale.

Fukušimska katastrofa, Wikimedia

Zaposleni u TEPKO preduzeću i radnici iz drugih preduzeća koji su se našli u elektrani su bili privremeno evakuisani posle eksplozije koja je odjeknula iz zgrade drugog bloka. U petak 18. marta, japanski zvaničnici odredili su da je opasnost na pojedinim reaktorima na nivou 5, prema INES skali. Prema podacima koji su tada objavljeni, čak 160.000 stanovnika okolnih gradova je izbeglo.

Fukušimska katastrofa je na Međunarodnoj skali za nuklearne incidente dobila ocenu 7. Posle Černobiljske katastrofe, ona je najteža nesreća vezana na upotrebu nuklearne energije.

Izveštaj objavljen tek posle četiri godine

Izveštaj američke nuklearne regulatorne komisije, napisan samo nakoliko dana nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, ugledao je svetlost dana tek 2015. godine.

Prema nuklearnom ekspertu i inspektoru za korupciju Arniju Gundersenu, u atmosferu se oslobodilo više cezijuma “nego što su ga oslobodile sve nuklearne bombe koje su u ljudskoj istoriji eksplodirale.

On je u intervjuu za njujorški WBAI 2015. godine rekao da radioaktivni izotop cezijum, koji je iscurio u Fukošimi, izaziva rak tiroidne žlezde, što je potkrepljeno podacima američke nacionalne medicinske biblioteke koja navodi da se u okolini Fukušime naglo povećao broj ljudi koji je oboleo od ove bolesti.

Da nesreća bude veća, lako je rastvorljiv u vodi pa veoma lako pronalazi put do namirnica koje su proizvedene u kontaminiranim sredinama.

Evakuacija nije bila dobra

U trenutku nesreće, do 76.000 ljudi je živelo u zoni od 20 km oko nuklearne elektrane “Fukushima Daiichi”. Više od 97% stanovnika je evakuisano do 15. marta 2011. Međutim, evakuacija nije bila dobra. Najpre je vlada plan izmeštanja sprovodila u zoni ― 3 km oko elektrane, onda 10 km i na kraju 20 km. Više od 20% evakuisanih su bili obavezni da se presele više od šest puta. Pored toga, informacije o nivoima zračenja i samom procesu evakuacije nisu biledostupne.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike