Dan kada su knjige završile na lomači: Jedan od najvećih pesnika već tada je predvideo strahote koje su obeležile 20. vek (FOTO)

10.05.2021

06:59 >> 09:18

0

Tog desetog maja veliki broj ljudi okupio se na ulicama Berlina, gde je bilo oko 70.000 studenata sa jedne i 20.000 knjiga, sa druge strane

Dan kada su knjige završile na lomači: Jedan od najvećih pesnika već tada je predvideo strahote koje su obeležile 20. vek (FOTO)
Copyright Profimedia

Na današnji dan pre tačno 88 godina počela je jedna od najgorih kampanja u istoriji čovečanstva, koja se ovog puta nije odnosila na ljude, već je u tom trenutku najveći neprijatelj nacista bila knjiga. Nacističko spaljivanje knjiga bila je kampanja tadašnjih vlasti čiji je cilj bio da se ceremonijalno spale sva dela koja su bila u suprotnosti sa njihovom ideologijom. Na meti kampanje, koja je pokrenuta 1933, našle su se knjige jevrejskih, marksističkih i pacifističkih pisaca, a sve pod sloganom “akcija protiv nenemačkog duga”.

Tog desetog maja veliki broj ljudi okupio se na ulicama Berlina, gde je bilo oko 70.000 studenata, sa jedne i 20.000 knjiga, sa druge strane. Knjige su nagomilali studenti, uz pomoć kamiona i prikolica, a među njima su bila dela Hajnriha Mana i Remarka. Pre ceremonijalnog spaljivanja, vođa nacističkih studenata Herbert Gutjar (23) održao je govor.

“Na scenu stupaju Jurišni odredi duha”

Odmah pošto je došao na vlast u januaru 1933. godine, Hitler je preuzeo sva diktatorska ovlašćenja, a nacisti su otpočeli borbu za nemačke umove. Nemački Savez studenata otvorio im je put još u aprilu iste godine: – Država je osvojena. Univerzitet još uvek nije! Na scenu stupaju Jurišni odredi duha. Podignimo zastave visoko!

Iza te proklamacije stajao je Nacional-socijalistički savez studenata. Oni su u aprilu pokrenuli „akciju protiv ne-nemačkog duha“, čiji je vrhunac bio 10. maja 1933. Nacističke vođe u tome su imale vrlo malo udela – studenti su sami organizovali i planirali tu inicijativu.

– Okrenuli smo se protiv onoga što ne pripada nemačkom duhu. Sve što nije nemačko prepuštam vatri – uzvikivao je pred masom ljudi. Ispred njega, more plamena gutalo je hiljade nagomilanih knjiga, koje su bile postavljene kao na lomači.

Gotovo iste scene tog dana odigravale su se po celoj Nemačkoj. Na svim univerzitetima širom zemlje studenti su spaljivali dela autora sa čijim idejama se nacisti nisu slagali. Pripreme za taj čin trajale su nedeljama, a bile su ispražnjene skoro sve biblioteke. Smatrali su da su u tim knjigama „ne-nemačke“ ideje ili su njihovi autori neprijatelji nacista – pre svega socijalisti, pacifisti i Jevreji. Studenti su knjige uzimali bez straha, jer su bibliotekari i mnogi profesori to dopuštali – čak i ako u svemu tome nisu učestvovali.

Kestner je gledao kako njegove knjige gore

Centralni događaj te studentske akcije bilo je spaljivanje knjiga u Berlinu, na tadašnjem Opernplacu. To je praćeno i radijskim prenosom. Mnogi studenti bili su obučeni u uniforme SS-a ili Jurišnih odreda. Uz takozvane „vatrene parole“ odabrani studenti bacali su knjige u vatru. Ovako je glasila jedna od tih parola: „Protiv dekadencije i moralne truleži! Za vaspitanje i običaje u porodici i državi! Predajem vatri spise Hajnriha Mana, Ernsta Glezera i Eriha Kestnera.“

A baš taj Erih Kestner, svetski poznat pisac za decu, autor knjiga poput „Emil i detektivi“, našao se tog 10. maja u gomili i posmatrao bizarnu predstavu. O tome je kasnije napisao: – Stajao sam ispred Univerziteta, tiskajući se u gomili studenata obučenih u uniforme Jurišnika, među cvetom naše nacije, i video kako naše knjige lete u plamen. I mnogi univerzitetski profesori pojavili su se na spaljivanju. Kestner dodaje: – Bilo je mučno.

Profimedia

“Tamo gde se spaljuju knjige, na kraju će se spaljivati ljudi”

Oko ponoći stigao je i glavni govornik: Jozef Gebels, ministar propagande i doktor germanistike. On se obratio i okupljenim pristalicama, ali i onima koji su kod kuće pratili radio-prenos: -Nemački muškarci i žene! Doba prenaglašenog jevrejskog intelektualizma je na izmaku. Nemačka revolucija raščistila je put za nemački način razmišljanja.

Gebels je, zapravo, bio krajnje nepoverljiv prema akciji koju su organizovali studenti. On i Hitler bojali su se da će im izmaći kontrola nad nacističkim pokretom.

Sam Hitler imao je još jedan razlog da donekle zauzda svoje sledbenike. Spaljivanje knjiga užasnulo je ljude van Nemačke. Američki časopis „Njuzvik“ nazvao je to „Holokaustom knjiga“. Jedan od autora čije su knjige spaljene u Berlinu, bio je i nemački pesnik iz 19. veka Hajnrih Hajne. On je još 1821. pisao: – Tamo gde se spaljuju knjige, na kraju će se spaljivati ljudi.

Hajneove reči obistinile su se na najužasniji način: samo nekoliko godina kasnije otpočelo je masovno ubijanje Jevreja koje se danas naziva holokaust.

Profimedia

Odliv mozgova

Nemački intelektualci i umetnici krenuli su 1933. u nezapamćeni egzodus. Nemačka, koju su drugi narodi često nazivali „nacijom pesnika i mislilaca“, oterala neke od svojih najvećih talenata u izgnanstvo.

Pročitajte još:

Pisci Tomas Man, Erih Marija Remark i Lion Fojhtvanger – uz mnoge druge velikane, počeli su da napuštaju nacističku Nemačku. Neki od njih su u inostranstvu delovali protiv nacionalsocijalista. Nobelovac Tomas Man, čije knjige su spaljivali 1933, obratio se Nemcima preko BBC-ja tokom Drugog svetskog rata: – Upozoravam vas – danas je to jedina usluga koju jedan Nemac poput mene može da vam pruži.

Autori koji nisu otišli u inostranstvo, u mnogim slučajevima nisu više smeli da objavljuju knjige. Jedan od njih bio je i Erih Kestner. Već u 1934. cenzurisano je preko 3.000 knjiga i publikacija. Najveći deo nemačkog društva, uključujući mnoge intelektualce i profesore, ćutke je prihvatalo i cenzuru i spaljivanje knjiga. Neki su to čak i pozdravljali. Dok su 10. maja 1933. gorele lomače, studenti su naročito revnosno pomagali da se pomrači i ograniči duhovni svet Nemačke.

Ipak, nisu sve knjige spaljene 10. maja, kako je Nemačka studentska organizacija planirala. Neke ceremonije spaljivanja su odložene za nekoliko dana zbog kiše, dok su neke održane na dan letnje dugodnevnice.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike