Osmani i Kurti ne priznaju da su Dečani ugroženi i provociraju pozivajući SPC da prizna Kosovo

10.04.2021

15:15 >> 08:54

0

U pismu Osmanijeve i Kurtija, za izveštaj se kaže da je netačan, pristrasan i neprihvatljiv, prenosi Ekonomija Onlajn

Osmani i Kurti ne priznaju da su Dečani ugroženi i provociraju pozivajući SPC da prizna Kosovo
Copyright 24sedam/Profimedia

Lideri privremenih institucija samouprave u Prištini Vjosa Osmani i Aljbin Kurti uputili su pismo organizaciji “Evropa Nostra”, tvrdeći da srpski manastir Visoki Dečani ne ispunjava kriterijume za listu “Sedam najugroženijih lokacija evropskog kulturnog nasleđa”, u koju je uvršten.

Predsednica i premijer privremenih prištinskih institucija u pismu, takođe, tvrde da je “obaveza” Srpske pravoslavne crkve da prizna nezavisnost takozvanog Kosova i, štaviše, da je to “preduslov” da bi mogla da uživa svoja prava.

U pismu Osmanijeve i Kurtija, za izveštaj se kaže da je “netačan, pristrasan i neprihvatljiv”, prenosi Ekonomija Onlajn.

Vljosa Osmani
Profimedia

pročitajte još

Pan-evropska federacija za očuvanje kulturnog nasleđa “Evropa Nostra” svrstala je srpski manastir Visoki Dečani na listu sedam najugroženijih kulturnih lokaliteta u Evropi u 2021. godini.

Kako je izjavio izvršni potpredsednik Evropa Nostre Gaj Klaus, cilj liste je da alarmira zbog zbog ozbiljnih pretnji sa kojima se suočavaju te lokacije.

Osmanijeva i Kurti u pismu tvrde da vlasti u Prištini “nastavljaju da neguju međuversku harmoniju”, kao i da tamošnje bezbednosne institucije, u saradnji sa međunarodnim mirovnim snagama, “godinama pružaju zaštitu pravoslavnim crkvama na Kosovu i Metohiji”.

Oni iznose stav da je srpska crkva po Ahtisarijevom planu “dobila prava, a da odbacuje odgovornost”.

-Dakle, ona uživa sve garancije i privilegije koje proizilaze iz Ahtisarijevog paketa i Ustava Kosova, ali odbija da prizna državu Kosovo, što je preduslov za uživanje njenih prava, kažu Osmanijeva i Kurti.

Aljbin Kurti
Profimedia

Oni takođe smatraju da manastir Visoki Dečani ne bi trebalo da ima bilo kakvu vezu sa dijalogom Beograda i Prištine, jer su, prema njihovom mišljenju, za Prištinu status, garancije, prava i obaveze Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu i Metohiji “konačno definisani” Ahtisarijevim planom i uključeni u Ustav tzv. Kosova.

Predsednica i premijer privremenih prištinskih institucija ocenjuju da stavljanje Visokih Dečana na tu listu “ne sledi profesionalnu argumentaciju” i da je “politički i propagandno opterećen, uz nedostatak pouzdanih izvora”.

Visoki Dečani, manastir Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji, sagrađen u 14. veku, od juna 1999. godine se nalazi pod zaštitom snaga KFOR-a iz bezbednosnih razloga. “Evropa nostra” napominje da se manastir, sa svojom posebnom zaštićenom zonom, suočava i sa stalnim rizicima neprimernog lokalnog razvoja, čime se krši vladavina zakona, ocenila je “Evropa nostra”.

U izveštaju se podseća da su Visoki Dečani uvršteni u listu svetske baštine 2004. godine, a da su 2006. taj status dobila još tri manastira Srpske pravoslavne crkve na Kosovu – Gračanica, Pećka Patrijaršija i crkva Bogorodice Ljeviške u Prizrenu. Iste godine ta četiri verska objekta su uvrštena i na UNESKO-vu listu ugrožene svetske kulturne baštine.

Evropa Nostra: Pravljenje liste važno za zaštitu nasleđa

Organizacija “Evropa Nostra poručia je u odgovoru na pismo Vjose Osmani i Aljbina Kurtija, a povodom stavljanja manastira Visoki Dečani na listu sedam najugroženijih spomenika u Evropi, da je cilj objavljivanja ovakve liste zapravo zalaganje da se deluje kao katalizator pozitivnih promena i dijaloga orijentisanog ka budućnosti. U pismu koje je objavilo Ministarstvo kulture u Prištini, a u kojem je izvršni direktor Evropa Nostre Herman Parcinger u ime organizacije odgovorio na pismo Osmani i Kurtija poslato toj organizaciji 18. marta, navodi se da je pravljenje liste važno za zaštitu ugroženog evropskog kulturnog nasleđa, prenose prištinski mediji.

“Uveravamo vas da smo pažljivo razmotrili vaše stavove u vezi sa manastirom Dečani koji je deo Spiska svetskih spomenika u opasnosti i koji je ušao u naš uži krug 7 najugroženijih spomenika u Evropi za 2021. godinu. Cenimo vašu snažnu posvećenost zaštiti napretka kulturnog i prirodnog nasleđa na Kosovu, koje je deo zajedničkog kulturnog nasleđa Evrope i sveta”, navodi se u pismu organizacije.

Kancelarija za KiM: Reakcija Prištine dokaz ugroženosti srpske baštine

Reakcija Aljbina Kurtija i Vjose Osmani na činjenicu da je organizacija Evropa nostra uvrstila manastir Visoki Dečani na listu najugroženijih kulturnih spomenika Evrope još jedna je potvrda ugroženosti srpske kulturne i verske baštine na Kosovu i Metohiji, navodi Kancelarija za KiM u saopšenju koje je dostavila medijima.

Oni upozoravaju da je pokušaj Kurtija i Osmanijeve da samoproglašeno Kosovo predstave kao oazu multikulturalnosti i multikonfesionalnosti gotovo svakodnevno demantovan skrnavljenjima objekata Srpske pravoslavne crkve i pravoslavnih grobalja širom Kosova i Metohije, a svi ti slučajevi su, dodaju, brižljivo dokumentovani i svedoče da je antisrpski i antihrišćanski ekstremizam veoma živ među Albancima u našoj južnoj pokrajini.

“Zatvaranje očiju pred stvarnošću i politički motivisano negiranje situacije na terenu, jeste poruka ohrabrenja ekstremistima da nastave praksu napada na srpska sveta mesta, čime se njihova ugroženost ne umanjuje, već naprotiv povećava”, poručuju iz Kancelarija za KiM.

Kažu i da ih ohrabruje što je njihove utiske i procene koji su potkrepljeni dokazima potvrdila i nezavisna komisija organizacije Evropa nostra, te podsećaju da je manastir Visoki Dečani najčešće napadani objekat kulturne baštine na Kosovu i Metohiji.

Manastir Visoki Dečani
Profimedia

U saopštenju Kancelarija podseća na neke činjenice u vezi s Visokim Dečanima.

Pa tako navodi da je kao prvi spomenik na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine na KiM još od 2005. godine manastir pod konstantnim terorom lokalnih Albanaca. Oružano je napadnut četiri puta: dva minobacačka napada izvršena su 2000. godine, u vreme martovskog pogroma 2004. na manastir je ispaljeno osam minobacačkih granata, a 2007. godine je izvršen još jedan minobacački napad, koji je rezultirao i sudskom presudom.

Takođe, 2014. na zidovima manastira osvanuli su grafiti UČK ISIS, a u januaru 2016. godine ispred manastira uhapšeno je četvoro naoružanih kosovskih Albanaca, a, kako se ispostavilo, dvojica uhapšenih su bili na crnoj listi simpatizera ISIS-a.

Da slučaj nije bezazlen pokazala je reakcija Kfora, koji je višestruko pojačao zaštitu manaistira, postavio dvadesetak novih kamera, uveo redovne patrole i čak stalno boravljenje vojnika u unutrašnjosti manastira. Postavljeni su i reflektori sa infracrvenim svetlom.

Manastiru je odlukom ustavnog suda Kosova iz maja 2016 godine priznato vlasništvo nad 24 hektara zemlje, a odluka koja je pravosnažna i obavezujuća ne izvršava se već petu godinu, bez ikakvih pravnih posledica, iako je neizvršavanje ove odluke kritikovala Evropska unija, Stejt department, ambasade Kvinte, OEBS, UNMIK i druge organizacije.

pročitajte još

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike