Zločin bez kazne: Prošlo je 27 godina od krvave operacije "Oluja", a Hrvati se i dalje njome diče (FOTO/VIDEO)

Godišnjica vojno-policijske akcije „Oluja“, tokom koje je početkom avgusta 1995. godine zabeležen najveći egzodus Srba od Drugog svetskog rata, u Hrvatskoj će i ove godine biti obeležena kao praznik - Dan pobede i domovinske zahvalnosti i Dan branitelja, dok će u Srbiji taj zločin bez kazne biti obeležen komemorativnim skupom u Novom Sadu.

Kako je najavio predsednik Aleksandar Vučić, godišnjica ove hrvatske vojno-policijske akcije biće obeležena u Novom Sadu danas na Trgu slobode u 20 sati.

Centralno obeležavanje Hrvatska tradicionalno organizuje u Kninu, gde će predsednik Zoran Milanović prirediti prijem za ratne komandante. Milanović će tom prilikom uručiti odlikovanja, medalje i unaprediti neke pripadnike Oružanih snaga Hrvatske, saopšteno je iz njegovog kabineta.

Precizni protokol obeležavanja godišnjice „Oluje“ u Kninu još nije objavljen, a prvi put ove godine nekoliko udruženja civilnog sektora održalo je juče polučasovnu antiratnu akciju na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u znak sećanja na ubijene i proterane Srbe tokom i nakon ove vojno-policijske akcije. Oni su istakli da su počinjeni zločini odgovornost države i da moraju biti procesuirani.

Prema podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Srbije, u vojno-policijskoj akciji „Oluja“ je ubijeno i nestalo više od 1.700 Srba, a proterano ih je više od 250.000.

Na licima jednih ponos, kod drugih tuga...

Printscreen/YouTube/TheStevenBlue

 

Dok je za Hrvate „Oluja“ razlog za proslave, za Srbe je to najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koje se dogodilo u ratovima na prostorima bivše SFRJ.

Akcija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog veća odbrane na području tadašnje Republike Srpske Krajine, odnosno Banije, Korduna, Like i severne Dalmacije, uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.

Osuđen na 24 godine, pa pušten

U Haškom tribunalu je za zločin nad Srbima u „Oluji“ bio osuđen na 24 godine zatvora hrvatski general Ante Gotovina, ali je u novembru 2012. oslobođen.

Ante Gotovina Profimedia

U Haškom tribunalu, uz Gotovinu, sudilo se i hrvatskim generalima Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok je Markač osuđen na 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno veće poništilo je tu presudu i oslobodilo ga optužbi.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji „Bljesak” i „Oluja“, Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Tuđmana, koji je preminuo 1999. U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika GS Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija „Medački džep“, „Bljesak“ i „Oluja“.

Printscreen/YouTube/TheStevenBlue

 

Za 25 godine od „Oluje“ hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima, i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dve osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.

U Hrvatskoj će ova godišnjica „Oluje“ biti obeležena u senci prve optužnice koju je Srbija podigla protiv hrvatskih pilota koji su bombardovali kolonu Srba na Petrovačkoj cesti. Optužnica hrvatske pilote tereti za zločin nad srpskim civilima u koloni kod Bosanskog Petrovca i u mestu Svodna, kod Novog Grada.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi