Paja Jovanović: Životna priča najskupljeg srpskog slikara

16.06.2022

05:00

0

Autor: I. P.

Za života je naslikao oko 4.000 dela, od čega je tek četvrtina u Srbiji

Paja Jovanović: Životna priča najskupljeg srpskog slikara
Copyright Wikipedia

Na današnji dan 1859. godine u Vršcu je rođen Paja Jovanović, jedan od najvećih srpskih slikara i tipičan predstavnik akademskog realizma.

Njegov otac bio je Stevan Jovanović, fotograf i trgovac, a njegova majka Ernestine Deot umrla je veoma rano, te se otac ponovo oženio Marijom di Ponti. Najstariji sin Stevana Jovanovića imao je jednu sestru i petoricu braće. 

Još u ranim godinama Paja Jovanović pokazivao je sklonosti ka crtanju i slikanju, što i nije bilo iznenađujuće, jer je njegov otac takođe umeo lepo da slika. Paja je učio sam da slika kopirajući crkvene slike, a već sa četrnaest godina od crkve prima prvu porudžbinu, te mu je to omogućilo da studira slikarstvo u Beču.

Redovne studije slikarstva završio je 1880. godine, ali je nastavio da se obrazuje na specijalnom tečaju za istorijsko slikarstvo. Istovremeno se usavršava i u majstorskoj klasi profesora Leopolda Karla Milera, poznatog po slikama sa orijentalnim motivima, naročito iz Egipta. Paja želi da krene stopama svog profesora, ali mudri Miler mu savetuje: “Šta ćeš ti u Africi, eno ti tvoj Balkan.” 

Jovanović zatim obilazi Albaniju, Crnu Goru, Dalmaciju, Bosnu i Hercegovinu, južnu i istočnu Srbiju. Slika Crnogorce, ranjene i na polasku u boj, Arnaute, mačevanja, borbe petlova…

Ove slike su ga ubrzo proslavile u celom svetu, a naročito u Evropi, koja je u to vreme bila veoma zainteresovana za zbivanja na Balkanu.

Srbija se ponosila svojim mladim i slavnim umetnikom. Gotovo svaka srpska kuća je imala neku njegovu reprodukciju sa temama kao što su srpska istorija ili narodni život. A vlast, zahvalna što je po svetu pronosio i slavio istoriju i kulturu srpskog naroda, već 1884. godine ga je izabrala za dopisnog člana Srpskog učenog društva. Četiri godine kasnije, 1888. izabran je i za redovnog člana Srpske kraljevske akademije.

Od 1895. godine Paja Jovanović se posvećuje izradi istorijskih kompozicija i te godine dobija dve značajne porudžbine za Milenijumsku izložbu u Budimpešti naredne godine – od tadašnjeg srpskog patrijarha Georgija Brankovića da izradi grandioznu istorijsku kompoziciju “Seoba Srba” pod patrijarhom Arsenijem III Čarnojevićem i od vršačkog Municipija, za sliku “Vršački triptihon”. Posle dugog naučnog istraživanja, putovanja i deset meseci predanog rada, umetnik je bio zadovoljan.

Međutim, slika se nije svidela patrijarhu, zbog čijih primedaba i neslaganja, uglavnom političkog karaktera, “Seoba Srba” nije izložena na Milenijumskoj izložbi. Na nju je poslata samo slika „Vršački triptihon“ – „Kosidba“, „Berba“, „Pijaca“, koja je tumačena kao izraz dobrosusedstva Srba, Mađara i Nemaca.

Od 1905. godine Paja Jovanović se okrenuo slikanju portreta, pa je ovekovečio mnogobrojne vladare, političare, aristokrate, naučnike, umetnike, a najviše je voleo da slika ženske likove. Tada je govorio da slika lepotu.

Uradio je portrete osoba kao što su srpski naučnik Mihajlo Pupin, austrijski car Franc Jozef (više portreta), crnogorska princeza Milica, kralj Nikola, Sofija Dunđerski, ali i igračica Bergel, te više portreta svoje muze i kasnije supruge, Bečlijke Hermine Muni Dauber.

Paja Jovanović spada među najznačajnije predstavnike srpskog slikarstva i tipičan je pripadnik akademskog realizma. Izuzetno bogatim opusom, posebno temama iz narodnog života i istorijskom tematikom, snažno je uticao na likovno obrazovanje, kulturu, ali i rodoljublje srpskog naroda.

Savremenici su ga opisivali kao onižeg čoveka prijatne spoljašnosti i izuzetne radne energije, elegantnog, uglađenog i komunikativnog, izrazitog optimistu i hedonistu. Očigledno je bio i vrlo fleksibilan, “oličenje razumevanja“.

Najskuplji srpski slikar!

Paja Jovanović je za života je naslikao oko 4.000 dela, od čega je tek četvrtina u Srbiji. Najskuplja prodata slika čuvenog slikara je „Ukrotitelj zmija“ iz 1887, koja je prodata za 200.000 dolara (169.580 evra), što je znatno više od početne cene od 18.000. Slika je prodata u Londonu na aukciji kod „Kristija“.

 

Ponesen uspesima srpske vojske, naslikao je „Osvećeno Kosovo“, „Kumanovsku bitku“, „Boj na Mišaru“. Prve dve godine Velikog rata proveo je u Švajcarskoj, ali je povremeno išao na imanje Dunđerskih u Čelarevu. 1917. se oženio svojim dugogodišnjim modelom – lepom, 33 godine mlađom Bečlijkom Herminom Muni Dauber, s kojom je delio život do poslednjeg časa.

Kraj rata je dočekao u Ženevi, zatim je živeo u Beču i Parizu, od 1939. do 1950. u Beogradu, u Birčaninovoj 28b, pa se još jednom vratio u Beč. Umro je u tom gradu, 30. novembra 1957. Kao što je želeo, urna s njegovim pepelom preneta je u Beograd. Položena je u Aleji velikana na Novom groblju.

Paja je voleo srpsku prestonicu, i njoj je 1952, u vidu legata predatog Muzeju grada Beograda, poklonio više od 800 predmeta, uključujući i mnoga umetnička dela.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike