
Vekovna tradicija Vatikana: Švajcarska garda – najmanja vojska na svetu! (FOTO/VIDEO)
Garda je poznata i kao „helebardaši“, zbog karakterističnog koplja koje nose

Episkopska Švajcarska garda, poznata i kao Vatikanska garda (nem. Schweizergarde, ital. Guardia Svizzera Pontificia, lat. Pontificia Cohors Helvetica ili Cohors Pedestris Helvetiorum a Sacra Custodia Pontificis), jedna je od najstarijih i najmanjih vojski na svetu.
Osnovana je na današnji dan 1506. godine na inicijativu pape Julija II, sa zadatkom da obezbeđuje papu i Svetu stolicu.
Papa Julije II (1503–1513) odlučio je da osnuje stalnu gardu nakon što su švajcarski plaćenici stekli reputaciju hrabrih i odanih vojnika. U to vreme, najamničke trupe često su menjale strane zbog veće naknade, ali Švajcarci su se isticali po svojoj vernosti gospodaru. Prvi gardisti, njih 150, svečano su dočekani u Vatikanu 22. januara 1506. godine, što se smatra zvaničnim početkom Švajcarske garde.
Organizacija i uloga
Od osnivanja, gardu čini oko 135 pripadnika, uključujući 4 oficira, 23 podoficira, 80 vojnika, 2 dobošara i vojnog kapelana. Garda je poznata i kao „helebardaši“, zbog karakterističnog koplja koje nose. Današnji gardisti obavljaju pretežno ceremonijalne zadatke, ali i dalje ostaju na raspolaganju za zaštitu pape i njegovih naslednika.

Da bi neko postao gardista, mora biti državljanin Švajcarske, katoličke veroispovesti, neoženjen, star između 19 i 30 godina i visok najmanje 174 cm. Kandidati moraju imati završeno najmanje srednje obrazovanje, kao i vojnu obuku u Švajcarskoj. Gardisti potpisuju ugovor na dve godine, a zakletvu polažu 6. maja, u znak sećanja na odbranu Rima 1527. godine, kada je 147 gardista dalo život štiteći papu Klementa VII tokom pljačke Rima.

Uniforma i simbolika
Uniforma Švajcarske garde izrađena je od 154 ručno šivena dela u plavo-žuto-crvenim bojama. Iako se često pogrešno pripisuje Mikelanđelu, njen dizajn potpisuje Žil Repon. Šlemovi, poznati kao morioni, ukrašeni su perjem koje se nabavlja u Južnoj Africi i obnavlja svakih nekoliko godina. Boje perja označavaju činove: crveno za obične vojnike, crno za dobošare, belo za podoficire i ljubičasto za oficire.
AP Photo/Andrew Medichini
Istorijski značaj i borbe
Švajcarska garda je kroz vekove stekla status simbolične lojalnosti i hrabrosti. Njihova najčuvenija odbrana dogodila se tokom opsade Rima 1527. godine, kada su poginula 147 gardista braneći papu. Sličan herojizam pokazali su i 1792. godine, tokom Francuske revolucije, braneći palatu Tiljerije u Parizu. Ovaj čin je obeležen spomenikom Lucernski lav (Le Lion de Lucerne), koji je dizajnirao Bertel Torvaldsen.
AP Photo/Andrew Medichini
Tradicionalno, švajcarski vojnici bili su angažovani u brojnim evropskim vojskama, uključujući Francusku, gde su odigrali ključnu ulogu u više ratova. Međutim, Julska revolucija 1830. godine označila je kraj njihovog angažmana u stranim vojskama. Švajcarski ustav iz 1874. godine zabranjuje unajmljivanje švajcarskih trupa od strane drugih zemalja, dok je Vatikanska garda ostala jedini izuzetak.
AP Photo/Andrew Medichini
Savremena Švajcarska garda
Iako su uloga i zadaci garde danas uglavnom ceremonijalni, oni ostaju važan deo vatikanske tradicije. Garda je modernizovana, a postoje i diskusije o mogućem uključivanju žena u njene redove. Švajcarska garda tako i dalje simbolizuje lojalnost, disciplinu i dugu istoriju zaštite Svete stolice.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari