Snima se nastavak "Dine": Sve što treba da znate o knjizi, remek-delu naučne fantastike po kojoj je sve nastalo

27.10.2021

16:47

0

Pre Matriksa, pre Ratova zvezda, pre Enderove igre, bila je Dina – delo koje je uzdiglo žanr na nov nivo i postalo nepresušna inspiracija za generacije stvaralaca različitih umetnosti

Snima se nastavak "Dine": Sve što treba da znate o knjizi, remek-delu naučne fantastike po kojoj je sve nastalo
Copyright “Dina” / Profimedia

Producentska kuća koja stoji iza blokbastera "Dina", potvrdila je na zvaničnom Tviter nalogu da će se nastavak tog filma naći u bioskopima 20. oktobra 2023. godine.

U zvaničnom saopštenju Legendary Entertainment stoji:

- Ne bismo došli do ove tačke bez neverovatne vizije reditelja Denija Vilneva i izuzetnog rada njegovog talentovanog tima, scenarista, zvezda, našeg partnera Warner Bros i naravno obožavalaca - prenosi Independent.

Prvi deo filma paralelno se prikazuje u bioskopima i na HBO Max striming servisu, a nalazi se na samom vrhu po gledanosti u celom svetu. 

“Dina” / Profimedia
Film "Dina"

"Dina" je zasnovana na čuvenom istoimenom romanu Frenka Herberta, a svoju prvu ekranizaciju imala je 1984. u režiji Dejvida Linča. Pored Timotija Šalamea, u novoj adaptaciji igraju još i Zendaja, Oskar Ajzak, Džejson Momoa, Rebeka Ferguson, Džoš Brolin i Dejv Batista.

Pre Matriksa, pre Ratova zvezda, pre Enderove igre i Neuromansera, bila je Dina – remek-delo naučne fantastike, koje je uzdiglo žanr na nov nivo i postalo nepresušna inspiracija za generacije stvaralaca različitih umetnosti.

Izdvajamo nekoliko zanimljivosti ukoliko se odlučite da pročitate knjigu Frenka Herberta:

- Serijal "Dina", čiji je prvi deo roman istog imena, smešten je u daleku budućnost i bavi se kompleksnim temama: ljudskim opstankom i evolucijom, ekologijom, ukrštanjem religije, politike i moći. Roman je pratilo pet nastavaka: Mesija Dine, Deca Dine, Božanski Car Dine, Jeretici Dine i Kapitol: Dina. Nastavci koje je napisao Frenk Herbert, pravi su trijumf imaginacije i nezaobilazno štivo svakog ljubitelja naučne fantastike. Kasnije su nastavili da pišu i Herbertovi sinovi.

- Melanž, ili začin, najvrednija je i najređa supstanca u vasioni. Droga čije se posledice kreću u rasponu od produžetka životnog veka do trenutnog putovanja međuzvezdanim prostranstvom može se naći samo na jednoj planeti: na negostoljubivom pustinjskom svetu Arakisu, poznatijem kao Dina.

Promo
Romani "Dina"

- Vojvodu Leta Atreida, vođu jedne od plemićkih porodica intergalaktičkog carstva, nadigrao je baron Vladimir Harkonen, njegov dugogodišnji neprijatelj, i naterao ga da preuzme upravu nad Arakisom iako zna da ga tamo čeka smrtonosna zamka. Kad pređe na Dinu, porodica Atreida moraće da se uhvati ukoštac s političkim, vojnim, verskim, ekološkim, tehnološkim i emocionalnim implikacijama života na planeti na kojoj kap vode vredi čitavo bogatstvo, dok se sile carstva glože oko kontrole nad Arakisom. Ko kontroliše Arakis, kontroliše začin. A ko kontroliše začin, kontroliše celu vasionu.

"Neverovatan naučnofantastični fenomen" - Vašington post


"Moguće je da je Dina još relevantnija sad nego kad je prvi put objavljena!" - Njujorker

"Jedan od spomenika moderne naučne fantastike." – Čikago tribjun

 

Ko je Frenk Herbert?

Autor Dine rođen je 1920. godine kao Frenk Patrik Herbert Mlađi u Takomi, državi Vašington. Detinjstvo mladog Frenka nije bilo lako. U lošem okruženju porodice koja se raspadala, Frenk, po prirodi znatiželjan mladić, sa osamnaest godina beži od kuće kod svojih rođaka u grad Salem, gde je završio srednju školu. Ubrzo se zaposlio kao novinar, što će biti jedan od mnogih poslova kojim se bavio pre nego što je dostigao uspeh kao pisac.

Kako to obično biva, Herbertovo okruženje je dosta uticalo na njegov rad. Prirodna bogatstva i raznovrsnost Oregona će uticati na čoveka koji je voleo da provodi vreme u prirodi, dok će cvetanje Ere Vodolije sa svim njenim duhovnim i intelektualnim novinama ostaviti pečat na dela ovog pisca, piše portal kultivisise.rs

“Dina” / Profimedia
Film "Dina"

Uz to, Herbertova poznanstva i prijateljstva sa psiholozima, filozofima i mnogim autorima tog doba će takođe uticati na stvaralaštvo ovog, tada mladog, autora.

Herbert se još od pedesetih bavio pisanjem naučnofantastičnih priča, ali će prelomni trenutak u njegovoj karijeri doći 1959. Istražujući za svoj novi članak koji se bavio ekologijom pustinje, Herbert posećuje poznate Oregonske dine, velike peščare koje se prostiru kroz ovu državu. Iako članak nikada neće napisati, među ovim dinama Herbert će pronaći inspiraciju za svoj magnum opus.

O čemu govori Dina?

Herbert je iskoristio ovu jaku unikatnu postavku kako bi iskrojio i predstavio mnoge svoje ideje i mišljenja – kao i svi dobri autori, uostalom – ali je kompleksnost istih nešto što je teško prevazići.

Ova kosmička saga je u sebe utkala mnoge stavove i strahove doba u kome je nastajala – od rastućeg značaja ekologije kao nauke, kontroverznih naučnih ideja tog doba, borbe za prava žena i manjina, renesanse psihoaktivnih supstanci, ratova oko najbitnijeg resursa koji pokreće svu mašineriju tadašnjeg društva, uzavrelih političkih tenzija između Zapada i Istoka i pojave oružja koje, konačno, može da uništi ljudski rod, preko mešanja raznih kulturnih i verskih tradicija, uključujući feudalnu Evropu, sve tri velike avramske religije (naročito islam), tradicije afričkih plemena i Zen budizma, sve do vanvremenskih mori ljudskog roda, pitanja moći, vlasti, rata, religije, vrednosti života, težine smrti, odnosa među ljudima, čovekovog i božjeg mesta u ovoj Vaseljeni, piše portal kultivisise.rs

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike