Od bolnog krika do muka: Potresne skulpture i fotografije na izložbi "Kragujevačka tragedija 1941" (FOTO)

27.10.2021

07:27

0

Autor: M. Cukić

Postavka je posvećena sećanju na jedan od najvećih zločina nemačkih okupacionih trupa nad civilnim stanovništvom tokom Drugog svetskog rata, u Kragujevcu pre 80 godina

Od bolnog krika do muka: Potresne skulpture i fotografije na izložbi "Kragujevačka tragedija 1941" (FOTO)
izlozba_kragujevacka_tragedija_26102021_0028 - Copyright Mateja Stanisavljević/ATAImages

Izložba "Kragujevačka tragedija 1941" Spomen parka Kragujevački oktobar” otvorena je sinoć u Galeriji RTS.


Izložba je posvećena sećanju na jedan od najvećih zločina nemačkih okupacionih trupa nad civilnim stanovništvom tokom Drugog svetskog rata, u Kragujevcu pre 80 godina, 21. oktobra 1941.

Osim dokumentarnih zapisa koje baštini Spomen-park "Kragujevački oktobar" na izložbi će biti prikazan i deo zbirke vajara Nikole Koke Jankovića, koja se čuva u Narodnom muzeju u Kragujevcu.

Autorke su istoričarke umetnosti Jelena Davidović i Katarina Babić.
Mateja Stanisavljević/ATAImages
 

Kako one podsećaju, na Nirnberškom suđenju 1947. godine, u okviru procesa "Taoci", masovno pogubljenje streljanjem u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine je kvalifikovano kao "utvrđen ratni zločin i zločin protiv čovečnosti".

Spomen-park "Kragujevački oktobar" raspolaže podacima da je 21. oktobra streljano 2264 ljudi, a 31 čovek je preživeo. Među streljanima bilo je 40 dece srpske i romske nacionalnosti, uzrasta od 11 do 15 godina, mahom čistača obuće, zatim 261 mladić srednjoškolskog uzrasta, najviše učenika, zatim zemljoradnika, mladih radnika i šegrta. Ovom broju treba dodati i 16 mladića starijih od 19 godina, za koje se pouzdano zna da su bili učenici srednjih škola.

Mateja Stanisavljević/ATAImages
Izložba "Kragujevačka tragedija 1941"

Posle rata, 1953. godine, prostor na kome je izvršeno streljanje pretvoren je u Memorijalni park, površine od 352 hektara u kome se nalazi 30 autentičnih, masovnih grobnica. Od tada, misija Ustanove je čuvanje uspomene na streljane građane Kragujevca, negovanje kulture sećanja i širenje ideje mira i tolerancije kroz raznovrsne memorijalne i umetničke manifestacije i aktivnosti koje promovišu najviše etičke i estetske vrednosti.

Na ulazu u Memorijalni park 1976. godine podignut je monumentalni Muzej "21. oktobar" (autori: arhitekte Ivan Antić i Ivanka Raspopović) posvećen ovim žrtvama. Do sada je podignuto deset spomenika, a među njima je i "Spomenik streljanim đacima i profesorima" (1963, Miodrag Živković, vajar), koji je postao likovni simbol kragujevačke tragedije i grada Kragujevca.

Mateja Stanisavljević/ATAImages
Izložba "Kragujevačka tragedija 1941"

Pokretna izložba Kragujevačka tragedija 1941. je urađena 2005. godine i dopunjena novoistraženim podacima. Autor je bio Staniša Brkić, istoričar, muzejski savetnik Muzeja "21. oktobar" sa saradnicima, Jelenom Davidović, istoričarkom umetnosti, muzejskim savetnikom Muzeja "21. oktobar" i Nemanjom Arsenijevićem, dizajnerom. Izložba je digitalno štampana na 33 panoa, na plastičnoj foliji. I u dokumentarno-istorijskom i estetskom rešenju izložba zadovoljava standarde kvalitetna, a prateći tekst i legende su dvojezični, na srpskom i engleskom jeziku.

Očuvanje kolektivnog identiteta jedne nacije bazirano je, pre svega, na negovanju kulture sećanja i brizi o njenom kulturnom nasleđu. Kolektivno i individualno sećanje na strašan usud koji je zadesio Kragujevac oktobra 1941. godine, reflektovala su se na delima akademika Nikole Koke Jankovića (Kragujevac, 1926 – Beograd, 2017). Janković je i sam pripadao generaciji koja iz školskih klupa izvedena na streljanje.

 

Sama činjenica da je pukim sticajem okolnosti tada šesnaestogodišnji dečak izbegao sudbinu koja je zadesila njegove drugove u okupiranom i blokiranom gradu, ostavila je dubok trag na formiranje njegove ličnosti i još više ojačala neraskidive spone sa mestom u kome je ponikao. Jankovićevo sećanje i duboko poštovanje prema kragujevačkim žrtvama našli su izraz u stvaranju reljefa Majke za svečani portal Spomen-muzeja 21. oktobar 1976. godine, ciklusu crteža koji su mu prethodili, kao i na nekoliko verzija skulpture Majka. Intimna porodična drama tetke po majci koja je izubila sina u ovom pogromu, bila mu je inspiracija da nekoliko decenija kasnije izvaja skulpturu Majka 1990. godine.

Mateja Stanisavljević/ATAImages
Izložba "Kragujevačka tragedija 1941"

Nikola Janković jedan je od najzanačajnijih predstavnika realističkog pristupa u srpskoj skulpturi 20. veka.  

Kolektivno sećanje na trodnevnu raciju koja se odigrala u oktobru 1941. godine u Kragujevcu Janković je ovekovečio na figuralnoj plastici izuzetne likovne imaginacije ostvarene modernim skulptorskim izrazom gde je preko depersonalizovanih likova majki, njihovih emotivnih stanja, od krika, velikog bola do potpunog muka, ukazao na univerzalnu simboliku i večnu opomenu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike