Snimci sa seta „Titanika“ ponovo hit: Ovako su nastale ključne scene potapanja broda! (VIDEO)
Viralni bekstejdž snimci otkrivaju kako je Džejms Kameron stvorio kultne scene potonuća broda "Titanik", od gigantskih setova do opasnih kaskada.
Holivudski gigant Džejms Kameron pre 27 godina snimio je najspektakularnije scene potapanja broda Titanik ikada, ali retki bekstejdž kadrovi koji ovih dana kruže internetom otkrivaju do sada neviđene detalje – od ogromnih bazena, specijalno građenih replika broda, do kaskadera koji su satima padali u ledenu vodu.
Viralni video koji poslednjih dana obara pregleda na društvenim mrežama vraća nas na snimanje filma Titanik iz 1997. godine, remek–dela koje je obeležilo modernu kinematografiju. Iako ga je gledao ceo svet, malo ko je imao priliku da vidi kako je Kameron zapravo snimao scene potonuća – najskuplje, najkompleksnije i najopasnije sekvence u istoriji filma.
Iako je većina pomislila da gleda autentične snimke iz bekstejdža, ovi kadrovi koji su preplavili društvene mreže su ipak delo veštačke inteligencije, ali svakako ostavljaju snažan utisak o tome koliko je potrebno da se naprave ovako dobri, snažni i autentični kadrovi u ovom filmu.
Ogromna replika broda – građena kao pravi Titanik
Za potrebe filma, studio je u Meksiku sagradio repliku broda dugačku čak 236 metara – gotovo pune veličine originalnog Titanika. Palube, kabine, stepenište i šetališta rekonstruisani su do najsitnijih detalja, dok su hiljade statista u kostimima iz 1912. stvarale autentičnu atmosferu „broda snova“.
Kameron je tražio potpuno veran prikaz — do te mere da su kostimi krojeni ručno, tapete pravljene prema originalnim uzorcima, a čak je i brodski nameštaj posebno izrađivan za potrebe filma.
Kako je snimljeno spektakularno lomljenje Titanika
U bekstejdž snimcima vidi se kako se čitava konstrukcija nagnula pod 30, zatim pod 45 stepeni, sve do trenutka kada se brod „prelomio“. Mehanizam je izvučen specijalnim hidrauličnim sistemima koji su podizali palube, dok su kaskaderi – vezani na sajle – simulirali ljude koji padaju u ambis.
Svakog dana na setu bilo je angažovano više od 150 kaskadera, a mnogi od njih opisivali su snimanje kao „najopasniji posao u karijeri“.
Voda, hladnoća i haos: Scene koje su glumci snimali na ivici izdržljivosti
Scene potapanja snimane su u ogromnim bazenima dubine do 15 metara, sa vodom koja je – na zahtev reditelja – morala da izgleda ledeno. Iako nisu bili u pravoj hladnoći, glumci su u vodi provodili satima, a Leonardo DiCaprio i Kejt Vinslet snimali su neke kadrove i po desetak sati dnevno.
Kejt Vinslet je kasnije otkrila da se više puta prehladila, povredila ruku i da je nekoliko statista dobilo hipotermiju.
Uprkos svemu, rezultat je postao legendaran.
Digitalna revolucija koja je promenila filmsku industriju
Iako je veći deo potapanja Titanika sniman praktično, uz ogromne setove i stotine litara vode koji su se svakog dana slivali preko statista i glumaca, čitava sekvenca ne bi bila moguća bez tada revolucionarnih digitalnih efekata. Džejms Kameron je u jednoj grandioznoj, gotovo opsesivnoj vizuelnoj konstrukciji spojio minijature broda izrađene u razmeri 1:20, digitalno generisano more sa talasima koji su morali da izgledaju zastrašujuće realno, kompjuterski napravljene figure putnika koje padaju u vodu i stvarne scene snimane u gigantskim bazenima. Sve je to uklopio tako vešto da je granica između analognog i digitalnog potpuno nestala, ostavljajući Titanik vizuelno neprevaziđenim, čak i u današnjem vremenu kada su megaprodukcije tehnički naprednije nego ikad, ali retko tako ubedljive.
Zašto su bekstejdž snimci sada postali hit?
Ponovno interesovanje izazvala je nedavna serija viralnih objava koje prikazuju kako su nastale kultne scene, od Jackove i Roseine borbe s vodom u potopljenim hodnicima, do konačnog lomljenja broda. Korisnici društvenih mreža, naročito TikToka i Instagrama, masovno dele klipove uz komentare da „niko danas ne bi snimao ovako realne scene“.
„Ovo je razlog zašto Titanik i posle skoro tri decenije izgleda bolje od većine novih filmova,“ piše jedan korisnik.
Filmska magija koja i danas oduzima dah
Titanik je 1997. postao globalni fenomen, osvojio 11 Oskara i zaradio više od 2,2 milijarde dolara. Ali tek sada, zahvaljujući bekstejdž snimcima koji su ponovo isplivali, publika dobija pravi uvid u to koliko je truda, znoja, hladnoće, tehnike i ludog rediteljskog perfekcionizma stalo u svaku scenu potonuća.
Kameron je jednom rekao:
„Titanik je bio najveći logistički izazov mog života.“
Čini se da je vreme potvrdilo — vredelo je.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari