Čovek koji je jezive originalne priče pretvorio u popularne bajke sa srećnim krajem: Ko je bio Šarl Pero? (FOTO)

09.11.2022

15:01

0

Priče iz usmenog predanja je prilagodio i objavio 1687. godine kao "Priče o majci gusci"

Čovek koji je jezive originalne priče pretvorio u popularne bajke sa srećnim krajem: Ko je bio Šarl Pero? (FOTO)
Crvenkapa - Copyright Profimedia

Mnogobrojne priče iz detinjstva kojih se rado sećamo, nekada nisu imale srećan kraj. Međutim, tokom 17. veka Šarl Pero je rešio da mnoge sablasne verzije modifikuje i prilagodi mlađim generacijama, stoga ne čudi da se baš on smatra začetnikom moderne evropske bajke.

Čovek od poverenja Luja XIV

Rođen je 1628. godine u buržoaskoj porodici u Parizu, gde je studirao u najboljim školama. A odmah po završetku akademije, po preporuci ministra Žan-Kloda Kolbera dobio je poziciju na dvoru Luja XIV. U početku njegov posao je podrazumevao izradu zvaničnih dokumenata, međutim tokom vremena je stekao poverenje kralja zbog čega je postao njegov savetnik - do te mere da danas možemo da za deo izgleda Versajske palate zahvalimo upravo Perou.

Profimedia
 

Ali, kao što je to često bio slučaj na dvorovima, njegovo zvanje nije trajalo večno i na kraju je svoj položaj morao da ustupi nekom drugom. Bez zvaničnog zaposlenja, tražio je novu oblast u kojoj bi mogao da se istakne ali i da živi od svog rada. Kako su u to vreme kratke priče u salonima elite bile veoma popularne, rešio je da priče iz usmenog predanja prilagodi i da ih objavi 1687. godine kao "Priče o majci gusci".

Sablasne priče

Prvobitno izdanje sadržalo je osam priča, među kojima su se našle i danas popularne „Uspavana lepotica“, „Crvenkapa“, „Mačak u čizmama“, „Pepeljuga“ i mnoge druge, dok je u narednim izdanjima dodato još tri. Nijedna od njih nije bila originalna priča, ali im je Pero prvi dao kanonsku formu i ublažio određene detalje. Ipak i pored toga one su imale za svrhu da nauče moralnu lekciju ili upozore na opasnost.

U „Pričama o majci gusci“, vuk je na kraju ipak pojeo Crvenkapu iako je izostavljen detalj kako je devojčica pojela bakino meso. Dok je u „Uspavanoj lepotici“ spomenuo samo poljubac princa, detalje o napastvovanju i porođaju je izostavio.

Profimedia
 

Pero je ovo objasnio činjenicom da je želeo da zadrži neku moralnu pouku kako bi deca shvatila ekstremne posledice onoga što može da im se desi ako se ne budu ponašala razborito, a koje bi verovatno bile ublažene da su priče imale previše srećan kraj. Drugim rečima, priče su morale da sačekaju braću Grim kako bi ličile na ono što danas smatramo pričama za decu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike