Na Svete Trojice trava se nosi kući, pletu se venčići i veruje da se nebo otvara: Stari običaji koje Srbi i danas poštuju
Svete Trojice ili Duhovi jedan su od najvećih hrišćanskih praznika, a brojni običaji sačuvani su vekovima u srpskom narodu
Sutra pravoslavni vernici obeležavaju Svete Trojice, poznate i kao Duhove, jedan od najvećih praznika u crkvenom kalendaru. Ovaj praznik prati bogata tradicija, a mnogi običaji koji su nastali pre više vekova sačuvani su do danas. Od pletenja venčića i unošenja trave u domove do odlaska u crkve i manastire, vernici širom Srbije na poseban način obeležavaju ovaj dan.
Duhovi se slave pedesetog dana nakon Vaskrsa i predstavljaju praznik silaska Svetog Duha na apostole. U srpskoj tradiciji ovaj praznik povezan je sa brojnim simbolima obnove, života i blagostanja.
Venčići od trave čuvaju se tokom cele godine
Jedan od najprepoznatljivijih običaja vezanih za Svete Trojice jeste pletenje venčića od trave, poljskog cveća ili grančica lipe tokom boravka u crkvi. Vernici ih nose kući i postavljaju pored ikona, na ulazna vrata ili na druga mesta u domu.
Prema narodnom verovanju, ovi venčići simbolizuju zaštitu doma, zdravlje ukućana i blagostanje porodice. U mnogim kućama čuvaju se sve do narednih Duhova.
Zašto su crkve pune trave i zelenila?
Posebnu pažnju privlači običaj ukrašavanja crkava zelenim granama i travom. Podovi mnogih hramova na ovaj praznik prekriveni su svežom travom po kojoj vernici hodaju tokom bogosluženja.
Zelenilo simbolizuje novi život, duhovnu obnovu i silazak Svetog Duha. Upravo zbog toga mnogi vernici nakon liturgije uzimaju deo osveštane trave i nose ga svojim kućama.
Običaj koji su nekada posebno poštovala deca
U pojedinim krajevima Srbije nekada je bio običaj da deca na Duhove nose venčiće od cveća ili trave na glavi. Verovalo se da će im to doneti zdravlje, sreću i napredak tokom godine.
Postojalo je i verovanje da hodanje bosim nogama po travi na praznik donosi snagu i štiti od bolesti.
Dan za molitvu i odlazak u manastire
Mnogi vernici upravo na Svete Trojice posećuju manastire i crkve posvećene ovom prazniku. U pojedinim mestima organizuju se sabori, litije i velika narodna okupljanja koja okupljaju hiljade ljudi.
Za mnoge porodice ovaj praznik predstavlja priliku za zajedničku molitvu, okupljanje i negovanje porodične tradicije.
Verovanje da se na Duhove „otvara nebo“
Među najzanimljivijim narodnim verovanjima jeste ono da se na Duhove „otvara nebo“ i da su molitve izgovorene tog dana posebno snažne. Zbog toga su ljudi nekada odlazili u crkve, manastire i na sveta mesta kako bi se pomolili za zdravlje, sreću i napredak svojih najbližih.
Bez obzira na to da li ih posmatraju kao deo verske ili narodne tradicije, brojni običaji vezani za Svete Trojice i danas imaju posebno mesto među Srbima, podsećajući na značaj porodice, zajedništva i duhovne obnove.
Ovo obavezno proverite pre odlaska na letovanje: Cene putnog osiguranja više nisu iste, evo šta je još promenjeno
Pixabay/Profimedia
Bonus video:
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari