Priča da se naježiš: Prema verovanju, Sveti Ilija kada zagrmi rešava đavole!
Tradicija i običaji koji ga prate duboko su ukorenjeni u srpskom narodu
Sveti Ilija Gromovnik slavi se na današnji dan. U pravoslavnom kalendaru ovo je jedan od najznačajnijih letnjih praznika, a ovog sveca narod doživljava sa najvećim strahopoštovanjem.
Prema legendi dok se nebo cepa od grmljavine i munje paraju oblake, narod širom Balkana šapatom izgovara "Ne psuj sad, Sveti Ilija gleda i sluša".
Prema verovanju Sveti Ilija ne prebiva na zemlji već nebesima gospodari, leteći u vatrenim kolima koja vuku četiri konja, a svaki od njih ima u nozdrvama plamen. Gromovi koje čujemo zapravo su udarci njegovog biča, dok progoni đavole koji pokušavaju da se sakriju među ljude, po stablima, kućama i čak u vodi.
Zato se u nekim selima ni kofa vode nije pila na Ilindan, jer se verovalo da zli duhovi tada beže baš u bunare!
U jednom predanju iz istočne Srbije kaže se da je Sveti Ilija bio toliko silovit da ga Bog nije uzeo u raj dok se ne smiri, već ga je uzneo na nebo u ognjenim kolima i dodelio mu zadatak da kažnjava zlo.
U narodu se još i danas veruje:
- Ako grmi na Ilindan - biće sušna godina
- Ako padne kiša - biće bolesti
- Ako zagrmi u podne - đavo je ulovljen
Brojni običaji
Jedan od najpoznatijih i najrasprostranjenijih običaja u vezi sa Ilindanom jeste klanje najstarijeg petla u domaćinstvu.
Etnolog prof. dr Vesna Marjanović objašnjava da se ovaj čin prinosi kao simbolična žrtva Svetom Iliji, kako bi se umilostivile sile prirode i sprečili gromovi, vatra i oluje.
Prema narodnom verovanju, do Ilindana petao kukuriče: "Poješćeš me!", dok posle tog dana uzvikuje: "Čeprkaću te!", što se tumači kao zloslutni znak za domaćina.
U pojedinim mestima Banata ovaj obred je dobijao dodatnu složenost.
Domaćin bi zaklao petla na pragu kuće, a zatim glavu umotao u list pelena i kačio o kućne verige, dok su mu noge završavale zadenute za rog kuće. Veruje se da glava petla ima zaštitnu moć.
Sveti Ilija se ne slavi samo u okviru domaćinstava, već i među brojnim zanatskim esnafima, gde se poštuje kao nebeski zaštitnik. Ilindan se slavi kao esnafska slava među berberima, kovačima, limarima, autolimarima, taksistima, pa čak i avijatičarima...
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari