Doktor Žarković: "Svaki čvor na telu je signal za alarm, ali ne mora biti kancer!" Jedna stvar spasava život!

26.05.2022

06:15

0

Ključni simptomi bolesti štitne žlezde mogu da budu gubitak težine, anksioznost i povećano znojenje

Doktor Žarković: "Svaki čvor na telu je signal za alarm, ali ne mora biti kancer!" Jedna stvar spasava život!
Klinički centar Srbije - Copyright Prof. dr Miloš Žarković, Foto: 24sedam

Pojačana aktivnost štitaste žlezde je 10 puta češća kod žena nego kod muškaraca. Najčešće je prisutna kod ljudi starosne dobi između 20 i 40 godina, mada se može pojaviti i u bilo kom drugom životnom dobu. Hipertireoidizam je previše aktivna štitasta žlezda i nastaje kada se u krvotok izluči previše hormona štitaste žlezde, što dovodi do ubrzanog metabolizma u telu.

Grejvsova bolest je najčešći uzrok hipertireoidizma, ona i prisutna je kod više od 70 odsto pacijenata sa hipertireozom. To je autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem greškom napada štitastu žlezdu, uzrokujući njen rast i njenu preveliku aktivnost a pacijenti obično imaju primetno istaknute ili ispupčene oči, zbog podizanja očnih kapaka.

U razgovoru za 24sedam, prof. dr Miloš Žarković iz Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolest metabolizma Kliničkog centra Srbije kaže da kada se na telu pojavi čvor to jeste prvi alarm za odlazak kod lekara, ali ne znači da je svaki čvor karcinom.

24sedam/Stefan Stojanović
 

S obzirom da je ženska populacija sklonija dobijanju hipetireoze sa kojim simptomima one najčešće dolaze kod endokrinologa?

- Pet prema jedan su žene sklonije da dobiju ovu bolest u odnosu na muški pol. Kod velikog broja pacijenata je urađen ultrazvuk gde smo videli izmenjenu strukturu, ali moram reći da više nemamo tako teške forme bolesti. Povremeno nam se javi neko sa težom hipotireozom, ali je to postala retkost. Ono što viđamo su teške forme Grejvsove bolesti i to su ljudi sa izbuljenim očima.

Da li je svaki limfni čvor crveni alarm za uzbunu i kada se treba obratiti lekaru?

- Ja bih pre rekao da je to normalna pojava, jer oko pedeset odsto ljudi ima neki čvor i učestalost se povećava sa godinama. Sa druge strane, ono što nas muči jeste da su neki od tih čvorova karcinomi. Postoje dva razloga za brigu na čvoru - jedno da je karcinom, a drugo da luči nekontrolisano hormone štitaste žlezde. I to su po pravilu benigni tumori. Ako imate autonomni čvor daje se radioaktvni jod da bi se izlečio, a ako pacijent ima karcinom ide na operaciju. Imamo poplavu tumora nadbubrega od kojih devedeset odsto nije izlečeno. Od svih tih čvorova najviše je u pet odsto karcinom, ali nije ni svaki karcinom mnogo zabrinjavajući. Nije poruka da su svi bolesni, ali se treba kontrolisati

Pixabay
 

Kako pacijenti reaguju kada na telu uoče kvržicu?

Pacijenti kada vide da imaju čvor, oni se prepadnu, ali nema potrebe. Najveći faktor za nastanak karcinoma je starenje. Postoje tri razloga zbog čega nastaje karcinom - jedno je zbog genetike, drugi faktor spoljna sredina, odnosno, izlaganje suncu gde se može dobiti melanom, a treće je zla sreća. Mora da postoji serija mutacija da bi se dobio karcinom, a što je osoba starija onda su veće šanse da se napravi ta serija mutacija i da se na kraju dobije karcinom

Postoje li neki novi lekovi u lečenju štitne žlezde u Srbiji?

Ulazimo u zlatno doba tireologije gde što se tiče hipertireoze možemo reći da imamo ciljano lek koji deluje na nastanak bolesti, što znači da etiološki blokira imuni sistem, popravlja imuni sistem i slično. Što se tiče orbitopatije, odnosno, zapaljenskih promena svih struktura u očnoj duplji - tu imamo poplavu novih lekova i već je registrovan jedan inovativni lek u Americi ali cena je visoka.

Inače, neki pacijenti imaju otečen prednji deo vrata zbog uvećane štitaste žlezde, poznatiji kao ’’gušavost’’. Veličina varira od osobe do osobe i u većini slučajeva ne izaziva nikakve simptome.Kod ozbiljnih slučajeva, simptomi mogu da uključuju kašalj, stezanje u grlu, promuklost i teškoće sa gutanjem ili disanjem. U većini slučajeva gušavost nije kancerogena, ali u jednom od 20 slučajeva, može biti znak raka štitaste žlezde.

Procenjuje se da je preko 1,6 milijardi ljudi u riziku od poremećaja štitaste žlezde, a da je preko 120 miliona ljudi bez dijagnoze, sa simptomima kao što umor, gojaznost i depresija. Simptomi poremećaja rada štitaste žlezde, često se javljaju zamaskirani, a da ih nismo ni svesni. Ukoliko se ne leče problemi sa štitatstom žlezdom mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su problemi sa srcem, mentalnim zdravljem i neplodnošću.

Bonus video

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike