Praistorijski ljudi su imali zdravije zube od nas! Nisu imali karijes, a evo čime su se hranili (VIDEO)

06.04.2022

18:00

0

Zahvaljujući modernoj tehnologiji, možemo da zavirimo u život ljudi u praistoriji u oblasti Đerdapa i Lepenskog vira!

Praistorijski ljudi su imali zdravije zube od nas! Nisu imali karijes, a evo čime su se hranili (VIDEO)
Screenshot_15 - Copyright 24sedam/Ivan Mitić

Profesorka Sofija Stefanović je vođa tima koji je “oživeo” praistorijskog čoveka i uz pomoć MetaHuman tehnologije napravio digitalni prikaz njegovog lika i izraza lica, koji je trenutno izložen u Narodnom muzeju u Beogradu.

Još šezdesetih godina prošlog veka pronađen je skelet sahranjen u sedećem položaju na lokalitetu Lepenskog vira. Naučnici su odmah pretpostavili da je u pitanju neki šaman, odnosno osoba koja je imala duhovnu ulogu u tadašnjem društvu. 

Upravo tog “gospodina” je profesorka Stefanović odlučila da oživi kao reprezentativni primer čoveka iz praistorije. Detaljnom analizom njegovih ostataka, ali i drugih nalaza u oblasti Đerdapa, saznali smo mnogo o tome kako su ljudi živeli pre 10.000 godina.

Mnogi posetioci Narodnog muzeja su zamerili što ovaj šaman ima savršeno očuvane zube, ali profesorka nas je uverila da je to zapravo bilo pravilo u mezolitu, kada je on živeo.

- Tokom mezolita, kad je naš čovek živeo, dakle pre 10.000 godina, pre žitarica, ugljenih hidrata, brašna i proizvoda od brašna, karijes je bio izuzetno redak, zubni nizovi ljudi su bili vrlo čvrsti, korenovi jaki i gotovo da nije bilo karijesa. Navešću vam primer, od 500 individua koje su živele u Đerdapu u ovom periodu u prošlosti, mi imamo samo tri osobe sa blagim stepenom karijesa. Dakle, karijes je moderna bolest, u smislu da je počela od neolita, kada su ljudi počeli da koriste obrađene žitarice, tako da su zubi mezolitskih ljudi uglavnom bolji od većine zuba današnjih ljudi - rekla je profesorka Stefanović u emisiji “24sedam sa Marom”.

Još jedna pretpostavka koju smo do sada imali o ljudima u praistoriji pada u vodu, a to je dužina njihovog životnog veka. Mi verujemo da je čovek tek s razvojem medicine i savremene farmacije uspeo da produži svoj životni vek, ali istina je drugačija. Greška je nastala u tome što se prosečan životni vek računao prema broju pronađenih ostataka i njihovih godina starosti, međutim, činjenica je da su muškarci živeli mnogo duže od žena, jer su one zbog porođaja umirale mlade.

- U našim udžbenicima često ćete videti informaciju da se živelo tridesetak godina, a to nije tačno, zato što su analize koje mi koristimo pokazale da je veliki broj individua upravo u Đerdapu živeo i po 60-70 godina. Tako da nova istraživanja pokazuju da taj životni vek nije bio kratak, nego su tada muškarci uglavnom živeli duže, zato što je porođaj kao i danas težak i rizičan, pa u našim antropološkim uzorcima imamo dosta žena koje su preminule mlade. Ali pretpostavljamo da su u određenom broju slučajeva upravo porođaj i komplikacije tokom porođaja mogli da budu uzrok smrti. Ne mislim da su muškarci imali kvalitetniji život, ali nije postojala medicina i carski rez, koji danas spasava život velikog broja žena i dece. Smatramo da je ta smrtnost u ranom periodu kod žene više vezana za rizike rađanja - rekla je profesorka voditeljki Mariji Atanasković.

Još jedan neverovatan nalaz tiče se prijateljstva čoveka i psa. Naime, na Đerdapu su pronađeni ostaci koji tačno ukazuju na trenutak kada je pre skoro 10.000 godina čovek uspeo da pripitomi vuka i od njega napravi svog najboljeg prijatelja. 

- Da li je on pomagao njima u lovu, to ne znamo, ali da je prisutan u domaćinstvima to znamo. Vidi se promena na zubima, zato je Đerdap značajan. Zato što se vidi ta evolucija kako je vuk pretvoren u psa i tu nemamo dileme da se to desilo na Đerdapu takođe, ali i na drugim mestima - kaže ona.

Kako su se praistorijski ljudi hranili, čime su voleli da se kinđure i na koji način su lovili, saznaćete ako pogledate novu epizodu emisije “24sedam sa Marom”.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i videa, bez navođenja izvora, autora i embedovanja epizode sa YouTube kanala 24sedam tv.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike