"Bakterija sreće" čeka nas tu ispred vrata! Već sad krenite sa decom u prirodu

08.11.2020

19:22 >> 10:53

0

Rezultati studija svetskih naučnika dokazali su da zemlja blagotvorno utiče na imunitet dece i odraslih, dok nas naši lekari pozivaju da već jednom izađemo

"Bakterija sreće" čeka nas tu ispred vrata! Već sad krenite sa decom u prirodu
Copyright Profimedia

Upozorenje: u ovom tekstu nema ni reči o koronavirusu, ali o već zaboravljenom životu, svakako!

Odavno su skakanje klinaca po blatnjavim baricama, ukaljane pantalone i nasmejana lica i ručice u zemlji, zamenili sterilne dečje sobe, alkoholom obrisani telefoni, tableti i tastature stonih računara. Dakako, i paročistačem dezinfikovani podovi, oprani tepisi po 10 puta godišnje.

Jer nova generacija nas roditelja prestravljena je svakim vidom prljavštine. Naš takav pogled na svet, a koji nisu imali naši roditelji, oduzima deci zdravlje, sreću i detinjstvo, što su dokazali i naučnici. Sada je novembar. Malo je hladnije, ali ne toliko da naši mališani ne obuku jaknice i zajedno sa nama istrče u parkove i sade – biljke! Ma, šta god!

Evo priče…

Finski naučnici nedavno su uradili jednomesečni eksperiment, čiji rezultati pokazuju da igranje na šumskom zemljištu povoljno utiče na dečji imuni sistem. Kako prenosi portal „Science alert“, kada su radnici u nekoliko vrtića u toj državi zasadili mladice drveća i dozvolili deci da se birnu o tim biljkama u žardinjerama, za 28 dana raznolikost takozvanih dobrih bakterija u dečjim crevima i na koži „izgledala je znatno zdravije“. Eksperiment stručnjaka, prema objavljenim informacijama, pokazao je da deca starosti od tri do pet godina, a koja se igraju u dvorištima vrtića, imaju veći broj T-ćelija, odgovornih za dobar imunitet, za razliku od dece, koja se zabavljaju na afaltu.

Foto: 24sedam/ Goran Sivački

To za “24sedam” potvrđuje pedijatar Milena Janićijević, koja bez dvoumljena kaže da bi sva deca trebalo da borave što više u prirodi.

– I naši preci su živeli u skladu sa prirodom. Iskustvo našeg naroda uči nas da bi trebalo što više da boravimo u zelenilu. Više puta je dokazano da su deca koja borave u parkovima, na livadama ili u šumama, zdravija od one koja se igraju na betonu – kaže Janićijević.

Beton vs blato

I, njen kolega dr Marko Obradović ističe da je su rezultati studije finskih naučnika tačni, ali da bi trebalo u obzir uzeti i neke druge faktore.

– Normalno je da će deca koja često imaju kontakta sa raznom mikrobiološkom florom biti oplemenjena većom količinom mikroba, kao i da će im se imunitet zbog toga poboljšati. Što bi se u narodu reklo, seoska deca su otpornija od gradske. Takođe, dosta zavisi i od ishrane, kvaliteta života, socijalno-ekonomskog standarda… Dete koje raste u Beogradu, na asfaltu, nikada neće moći da se poredi sa onim koje se igra na salašu u Vojvodini – objašnjava on.

Da se vratimo u Finsku. Njihovi naučnici svoje otkriće objašnjavaju:

-Za nešto kraće od mesec dana otkrili smo da je crevna mikrobiota ili bakterije koje su naselile dečja creva posle igranja u dvorištima vrtića gde ima rastinja, slična je onoj kod mališana koji svakodnevno posećuju šumu – ističe Marja Roslund, stručnjak za zaštitu životne sredine sa Univerziteta u Helsinkiju.

Promo/Balkan Trip

Studija koju su oni sproveli, kako je objavljeno, uporedila je mikrobe pronađene u dvorištima deset različitih urbanih vrtova, a u kojima se igralo ukupno 75 dece, uzrasta od tri do pet godina.

Najbolje u blatu

Prema rečima kolege Marje Roslundsae, naučnika Aki Sinkkonen sa Univerziteta u Helsinkiju, najbolje bilo kad bi se deca stalno igrala u barama i u organskom zemljištu.

– Kod dece koja su se igrala u prljavštini, travi i među drvećem zabeležen je porast mikroba zvanog gama-proteobakterija, koji pojačava imunitet. Svi naši rezultati podržavaju pretpostavku da kontakt sa prirodom sprečava poremećaje u imunom sistemu, kao što su autoimune bolesti i alergije – navodi Aki Sinkkonen i dodaje da bi najbolje bilo kad bi se deca stalno igrala napolju.

Naravno, ovde nije kraj naše priče o najblagotvornijem uticaju prirode na ljudska bića, čiji smo deo, ali smo odlučili da se od nje sakrijemo.

Predivna rođaka tuberkuloze i lepre

Prošle godine veliku pažnju izazvale su informacije da u zemlji živi takozvana “bakterija sreće” ili stručno mikobakterijum vake, rođaka izazivača strašnih bolesti tuberkuloze i lepre, ali za razliku od njih, ova kod ljudi izaziva samo – sreću!

Živi u zemlji, a u ljudski organizam dospeva tako što je ljudi udišu, gutaju ili im ona ulazi kroz mikroranice na rukama dok sade cveće, rade u baštama ili u svojim vrtovima.

Lekari od 2007. godine, kada je urađena prva studija na miševima, u kojoj je dokazano da ta bakterija ima uticaj na nervne ćelije izaizvajući lučenje serotonina ili “hormona sreće”, a posle nje i druge studije, ponovo apeluju na ljude da se vrate prirodi i zemlji jer su i oni deo nje, da bace antibakterijske sapune i maramice. Čak se na hiljade ljudi svakog 10. jula okupi u Vestlendu, u američkoj državi Mičigen, kako bi obeležili “Dan valjanja u blatu”.

Zamena za “be-se-že” vakcinu?

Prim. dr Tatjana Radosavljević, pneumofiziolog, tada je za medije navela da mycobacterium vacae ili mikorobakterijum vake pripada istoj bakterijskoj grupi kojoj pripadaju izazivači tuberkuloze i lepre. Ona potvrđuje da su naučnici dosad uspeli da dokažu da ona utiče na neurone ili nervne ćelije i podstiče stvaranje serotonina, zbog čega se sada radi istraživanje u vezi sa tretiranjem Alchajmerove bolesti.

Pixabay

Sa druge strane, kako ona navodi, ta bakterija, koja nije štetna, i koju još zovu “bakterija sreće” predemt je brojnih, vrlo ozbiljnih, istraživanja s početka 21. veka – ispituje se njen uticaj na mnoge teške bolesti.

-Postojala su velika očekivanja početkom 21. veka, 2012. i 2003. godine da će ona moći da zameni “be-se-že” vakcinu, koja se daje za sprečavanje pojave tuberkuloze, a posebno ljudima koji boluju od tipa tuberkuloze, koji je otporan na sve lekove. To se, međutim, nije pokazalo kao dobro rešenje, ali se mikobakterijum vake u zemljama Afrike koristi kao dodatna terpija za lečenje te bolesti – navela je prim. dr Radosavljević.

To je to. Na nama je da procenimo šta nam je činiti.

Imamo prirodu, parkove, reke, kanale, bašte, saksije, žardinjere, blatnjave barice… Samo je bitno da li ćemo da otključamo ta ulazna vrata od kuća i stanova i istrčimo da budemo ono što jesmo i što smo oduvek i bili – deo prirode!

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike