Verovali ili ne, korona ima i jednu pozitivnu stranu: Smanjena je stopa vršnjačkog nasilja, a ovo se dogodilo u školama

18.05.2021

06:22 >> 07:14

0

Pandemija je proredila delovanje malih nasilnika i donela veću bezbednost u školama jer se sada svi koji žele da uđu u te obrazovne ustanove proveravaju

Verovali ili ne, korona ima i jednu pozitivnu stranu: Smanjena je stopa vršnjačkog nasilja, a ovo se dogodilo u školama
prazna učionica3 - Copyright Pixabay

Ako je koronavirus nešto dobro doneo, to je smanjenje broja slučajeva vršnjačkog nasilja u školama. Takođe, bezbednost dece u obrazovnim ustanovama sada je na nešto višem nivou, ocenjuju stručnjaci, posebno jer je, kako kažu, kovid “nametnuo” strogu kontrolu i proveru osoba koje ulaze u školsku zgradu.

Teorija koju svi najverovatnije znamo, ali nije zgoreg podsetiti se, vršnjačko nasilje je neželjeno, agresivno ponašanje među decom školskog uzrasta. Ono može biti verbalno – izgovaranje ili pisanje okrutnih izjava, socijalno i psihološko – reči koje štete nečijoj reputaciji, kao i fizičko nasilje – povređivanje tela ili stvari osobe.

Upravo takve vesti – prepune brutalnog nasilja, koje su nam najčešće i dolazile iz obrazovnih ustanova, godinama unazad punile su novinske stupce. Međutim, od prethodne godine ne možemo da ne primetimo da se njihov broj proredio.

A da je broj takvih prekršaja i incidenata u školama zaista i smanjen, potvrđuje za “24sedam” školski psiholog Tatjana Milutinović.

Korona glavni “krivac”

Kako ističe, za to je zaslužna pandemija koronavirusa.

Privatna arhiva

– To je možda i logičan sled događaja. S pojavom koronavirusa, đaci su prelazili na onlajn nastavu, a potom i kombinovani model u školama gde je veći broj đaka. Oni svakog drugog dana idu u obrazovnu ustanovu, podeljeni u dve grupe. Jednostavno, učenici se ređe viđaju, manje vremena provode u školskim klupama, okupirani su pandemijom, pa se naizgled vršnjačko nasilje zaista i smanjilo. Ipak, to je samo delimično tačno – upozorava ona.

– Kada je u pitanju nasilje u prostorijama obrazovnih ustanova, ono se smanjilo, međutim, ne treba zanemariti situaciju da nasilje nije nestalo. Uvek ga je bilo i uvek će ga biti, samo je sada poprimilo neke nove forme i “preselilo se” na internet. Reč je, zapravo, o “sajber zlostavljenju”, odnosno internet nasilju koje se odvija uz korišćenje elektronske tehnologije putem društvenih mreža, SMS-a, četa i internet sajtova, dok je nasilje “prsa u prsa” gotovo potpuno iščezlo u proteklih 365 dana – objasnila je ona.

Sporadični slučajevi

Ipak, da se još dešavaju sporadični slučajevi vršnjačkog nasilja u školama dokazuje vest da se učenik trećeg razreda Osnovne škole “Knez Lazar” u Lazarevcu, pre dve nedelje, kako tvrdi njegov otac, iz škole vratio ranije, uznemiren i zadihan. Tada je roditeljima rekao da je doživeo vršnjačko nasilje, odnosno da su ga “drugovi” iz razreda šamarali i tukli.

Međutim, ono što je najviše zabrinulo roditelje širom sveta, pa i naše zemlje, jeste slučaj iz škole u ruskom gradu Kazanj, kada je bivši đak te škole Ilnaz Galijev (19) ušao u tu ustanovu i, pucavši iz oružja, usmrtio sedmoro dece i jednu nastavnicu. Povređeno je više od 20 osoba, uglavnom dece, a na snimku objavljenom na društvenim mrežama vidi se kako učenici tokom napada beže kroz prozore.

Ruski zvaničnici naveli su da je Galijev tokom napada koristio poluautomatsku pušku – popularnu među lovcima, kao i da je imao dozvolu za nju.

Bezbednost u školi

Upravo ovaj slulčaj bio je okidač da pitanje bezbednosti učenika, kao i svih zaposlenih u školama u Srbiji, ponovo izazove pažnju javnosti. Ono što posebno brine roditelje jeste kako je napadač ušao u školu i da li je u njoj bilo obezbeđenje.

Vođeni tim putem, novinari našeg portala istražili su kakva je situacija u srpskim školama i koje mere bezbednosti preduzimaju školske ustanove kako bi zaštitile decu od vršnjačkog nasilja, ali i oružanih napada.

Privatna arhiva

Naime, direktorka Osnovne škole “Branko Radičević” u Kruševcu Dragana Ivanković kaže za “24sedam” da obrazovne institucije imaju na raspolaganju različita bezbednosna rešenja.

– Deca su, od momenta kada pređu prag školskog dvorišta, naša odgovornost, i to shvatamo ozbiljno. Trudimo da im, na što bolji način, obezbedimo sigurno i mirno školovanje. Bezbednost u školama podrazumeva mnogo toga, ali situacija iz Rusije nam je pokazala da je škola odgovorna do jednog trenutka, a nakon toga, u to moraju da se uključe i druge institucije.

– Kada je u pitanju naša škola, mi smo obezbedili nekoliko dežurnih nastavnika koji prate stanje na malim i velikim odmorima u dvorištu škole, hodnicima i kabinetima. Za vreme časova, tu ulogu preuzima tehničko osoblje škole, odnosno osobe koje su odgovorne za održavanje higijene – tetkice, kao i domari. Školski ulaz se po početku časova zaključava, dok se na glavnom, pri ulazu, obavlja legitimacija osoba, čiji se podaci unose u takozvanu knjigu evidencije. Međutim, kako i dalje traje pandemija koronavirusa, sada niko, osim roditelja koji se prethodno najave razrednom starešini ili direktoru škole, ne može da uđe u našu zgradu. Time je ujedno pojačana i bezbednost učenika. Smatram da smo bezbedni – kaže ona, i dodaje da nisu zabeleženi veći incidenti u ovoj školi.

Profimedia

 

Srednje škole problematičnije

Sa druge strane, mnogo više zadirkivanja, psihološkog maltretiranja, psovki, vređanja i tuče ima u srednjim školama, posebno onim koje pohađaju muškarci, istakao je za naš portal predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić.

A na pitanje kako ocenjuje bezbednost učenika u tim obrazovnim ustanovama, naš sagovornik kaže:

– Prvo da napomenem da, kada je u pitanju nasilje u srenjim školama, stanje nije alarmantno, posebno ne sada u vreme pandemije. Ipak, u srednjim stručnim školama su angažovani školski policajci, dežurni nastavnici i učenici, a uglavnom škole imaju i video-nadzore. Pojedini roditelji žele dodatno obezbeđenje, međutim, u tom slučaju škole te troškove ne pokrivaju, već roditelji samostalno sakupljaju novac, a škola angažuje agenciju – poručuje Antić, i dodaje da, kada je u pitanju uloga škole, njena zaduženja su sledeća:

Pročitajte još
– Škola mora redovno da sarađuje sa državnim organima i organima lokalne samouprave. Ukoliko dođe do incidenta, organizuje se stručni tim, a ukoliko je situacija ozbiljna i zahteva hitnu intervenciju, odmah se o slučaju obaveštava i policija.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike