INTERVJU Dr Šekler: Najbolji način da završite u bolnici i umrete jeste da se ne vakcinišete!

22.07.2021

18:45 >> 08:52

0

Autor: Radmila Briza

Naš najpoznatiji doktor veterinarske medicine, virusolog i mikrobiolog govori šta nas čeka u bliskoj budućnosti, koliko vakcine štite i zašto ne bi trebal

INTERVJU Dr Šekler: Najbolji način da završite u bolnici i umrete jeste da se ne vakcinišete!
Copyright Dr Milanko Šekler/24sedam

– Delta soj je u Srbiji i lakše se i brže širi. Ne vidim da je to bitno u smislu da izaziva teže simptome i posledice po pacijente ili veću smrtnost. Jedina loša strana mutiranih sojeva, kao što je delta, jeste što se brže šire i ima više zaraženih u kraćem vremenskom periodu – opisuje aktuelnu situaciju dr Milanko Šekler, doktor veterinarskih nauka, virusolog i mikrobiolog, u velikom intervjuu za 24sedam.

Da li postoji opasnost da mutirani soj koronavirusa napravi veliki četvrti talas epidemije u Srbiji i napuni bolnice?

– Delta soj ne stvara takav vid problema. Najbolji primer za to je Velika Britanija. Tamo je ukupan obuhvat vakcinacijom oko 85 odsto, toliko je ljudi primilo makar jednu dozu vakcine, dok je njih 65 odsto potpuno vakcinisanih. Tamo se dnevno beleži ispod 55.000 novozaraženih, što je otprilike isto koliko je ih je bilo početkom januara, kada Britanija uopšte nije imala vakcinu. Razlika je u tome što je u januru bila smrtnost oko 1.800 ljudi dnevno, a sada, kada ih ima oko 54.000 inficiranih, ona je ispod 50. Smrtnost je drastično smanjena zbog vakcinacije. Uglavnom su nevakcinisani zaraženi. I svi delta sojem. Ima inficiranih i među vakcinisanima, ali sa daleko blažim simptomima. Nema smrtnosti, udara na zdravstveni sistem i hospitalizovanih. Zato su u Britaniji i ublažili sve mere.

Dr Milanko Šekler/24sedam

Da li bi trebalo da se uvede obavezna vakcinacija za zdravstvene radnike u Srbiji kao što su to uradile Italija, Rusija i Francuska?

– Apsolutno je opravdano da se zdravstveni radnici obavezno vakcinišu iz prostog razloga što bi svojim razboljevanjem mogli da inficiraju pacijente. Sa druge strane, oni su u riziku od pacijenata, posebno ako rade u kovid sistemima. Primer zašto je dobro da se zdravstveni radnici vakcinišu jeste broj umrlih medicinara u Srbiji dok nisu stigle vakcine. Kada je krenula vakcinacija ta tema više ne postoji u našoj zemlji jer su se lekari vakcinisali. A, svi su se vakcinisali, odnosno 100 odsto njih, koji su radili u kovid sistemu.

Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti dopušta da se proglasi obavezna vakcinacija stanovništva protiv kovida. Da li bi trebalo to da se uradi?

– U ovom trenutku ne.

Zašto?

– To nigde nije prošlo. Niko to u svetu nije uradio. Nijedna zemlja nije pokušala jer mora da ima razlog za to. Sad da država donese zakon da svaki građanin mora obavezno da ima i nosi mobilni telefon, garantujem da bi barem 10 do 15 odsto ljudi odbilo da ga nosi. Rekli bi:“ E, neću!“. Kontraproduktivno bi bilo uvođenje obavezne vakcinacije.

A, treće doze?

– Ljudi koji su se potpuno vakcinisali od januara meseca, aposlutno sebe mogu da smatraju i dalje zaštićenim, pre svega, od teških, srednje teških oblika bolesti, hospitalizacije i, daleko bilo, smrti, bez obzira na to što su vakcine primili u januaru i februaru. Potpuno je nebitno koju su vrstu izabrali. „Sinofarm“, na primer, daje niži nivo antitela, ali to je individualno. Ipak, kod starijih osoba, pogotovu muškaraca, dokazano je da se postiže niži imunitet u startu, odnosno niži nivo antitela, ali i da ona brže nestaju. Međutim, praksa je pokazala da i ti ljudi, kada se inficiraju, imaju daleko blaže simptome. Podaci koji su mi lekari javili, za možda desetak slučajeva vakcinisanih ljudi koji su imali preko 85 godina, jedan čovek čak preko 98, jeste da nisu imali simptome iako su njihovi ukućani imali kovid. Niko nije životno ugrožen ko se vakcinisao i revakcinisao u ovom trenutku u Srbiji.

Dr Milanko Šekler/24sedam

Ipak, brojke novoinficiranih na dnevnom nivou u Srbiji rastu.

– Broj inficiranih se povećava i svuda u svetu. Učešće vakcinisanih je minimalno, a hospitalizovanih, koji su primili vakcine, je jedan odsto, u odnosu na nevakcinisane. Dakle, vakcine funkcionišu i to sve vrste. Može čovek da se inficira, ali se, uglavnom, ispoljavaju blagi simptomi i ti ljudi su na kućnom lečenju.

Nejasna je ljudima zaštita koju im pružaju vakcine. Da li vakcina znači i 100 odsto zaštite od koronavirusa?

– U startu nam je rečeno da „Sinofarm“ štiti 80 odsto, Fajzer 95, Sputnjik oko 94. Odnosno, na 100 ljudi vakcinisanih kineskom vakcinom, 20 će dobiti simptome, Fajzerom i Sputnjikom njih petoro. Sa druge strane, iako to deluje malo, ako se pogleda koliko je to na milion stanovnika, dobija se da će onih, koji su primili „Sinofarm“, biti 200.000, kako proizvođač kaže, i 50.000, kada su u pitanju ove druge dve vakcine. Ali, proizvođač im garantuje život, da neće biti srednjih, ni teških oblika kovida, osim kod izuzetaka, ljudi koji su opterećeni mnogim hroničnim bolestima, u dubokoj starosti… Ipak, svakako će vakcina i njima da pomogne da prežive. Ja sam za treću dozu, odmah da budem jasan. Ne treba da paniče vakcinisani, već nevakcinisani.

Kako vidite problem broja nevakcinisanih osoba u Srbiji? Ima ih manje od 50 odsto, što je apsolutno nedovoljno za kolektivni imunitet?

– Možemo i obrnutom logikom: prava stvar je da se ne vakcinišete. Nemojte da se vakcinišete, to je jedini način da se inficirate, ugrozite svoj život i svojih najmilijih, rizikujete bolnicu i da umrete. Nema drugog načina. Svojevremeno sam predložio da vakcina ne bude besplatna. Da u startu bude 100 evra. I, da postoje prioritetne grupe za vakcinisanje, koje su za državu bitne – zdravstvo, prosveta, milicija, vojska, lokalne samouprave, opštine, uslužne delatnosti i da za njih budu besplatne vakcine. Onda će ovi ostali, na primer, udruženje trgovaca, transportera, da skoče i kažu: “Što mi da plaćamo, bez nas ne može država, pa mi vozimo robu i mi smo prioritet!“ A, onda država kaže: “Pa, dobro, onda i vi!“ Pa se pojave železničari i ostali. Polako im se odobrava vakcinacija i, na kraju, garantujem da nikome ne bi morali da damo ni dinara da se vakciniše kao motivaciju, jer bi se svi gurali da upadnu u besplatne kategorije. Za to je sada kasno. Predložio sam i da se građani vakcinišu po godištima, kao u nekim drugim zemljama…

Trenutno je najmanje vakcinisanih među mladima od 18 do 30 godina. Kako do njih može da se dopre da shvate da bi bilo dobro da prime vakcine?

– Mlađi moraju da se motivišu na način i stvarima koje njih interesuju. Predložio sam da se mladima dele laptopovi, telefoni, tableti i da se ta sredstva obezbede od provajdera, koji su zaradili više novca tokom onlajn nastave i zatvaranja jer je narod sedeo kod kuće. Krajnje je logično da se oni državi oduže tako što će da sponzorišu ili besplatni internet za vakcinisane ili tako što će kupiti određeni broj visokokvalitetnih mobilnih telefona, ajpodova… A, onda da vakcinisani mladi to dobiju na nekom javnom izvlačenju ili da uređaj dobije svaki 20. ili 30. vakcinisani. Tableti i laptovi će im trebati za dalje školovanje. A, neki roditelji nemaju novca to da kupe svojoj deci.

Dr Milanko Šekler/24sedam

Da li bi trebalo da se vakcinišu deca uzrasta od 12 godina?

– Imamo preča posla da vakcinišemo daleko ugroženije, one starije od 18 godina. Ne mogu da kažem da sada deca predstavljaju prioritet za vakcinaciju.

Zbog čega?

– Iz prostog razloga što kod njih, i kada se desi infekcija, ona je daleko lakša. Koliko ima hospitalizovane dece? Previše je suludo da se kampanja preusmerava ka njima. Ti sad hoćeš da vakcinišeš dete, a njegov roditelj neće da se vakciniše. Kampanja mora da bude usmerena na one od 18 do 40 godina, gde je slab odziv na vakcinaciju. Vakcinacija dece dolazi u obzir ukoliko je neko dete gojazno i ima hronične bolesti.

Pročitajte i

Koliki rizik početak školske godine?

– Deca verovatno kreću normalno u školu. Pa i ako se razbole, onda da se testiraju. Ako ni zbog čega, onda zbog nevakcinisanih ukućana.

Šta nas dalje čeka s obzirom na to da smo ušli u četvrti talas?

– Ako ostanemo na ispod 50 odsto vakcinisanih i tako uđemo u jesen, možemo da očekujemo da ćemo na dnevnom nivou imati pola od onoga što smo imali dosad. A, najviše ih je bilo 8.000. Ne licitiram. Za razliku od onoga što se dešava u Velikoj Britaniji ili Izraelu, gde je većina stanovništva vakcinisana, kod nas očekujem da bude dosta hospitalizovanih.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike