20 godina od petooktobarskih demonstracija: Dan kad je svrgnut Miloševićev režim

05.10.2020

05:22 >> 18:51

0

Petooktobarske demonstracije u istoriji su zapisane kao dan kada je okončana vladavina Slobodana Miloševića i pobeda prvog demokratskog predsednika Vojislava

20 godina od petooktobarskih demonstracija: Dan kad je svrgnut Miloševićev režim
Copyright Profimedia

Na današnji dan pre 20 godina nekoliko stotina hiljada ljudi iz svih krajeva naše zemlje protestovalo je zbog odbijanja Slobodana Miloševića da prizna rezultate izbora za predsednika Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).

Njegov protivkandidat na tim izborima bio je Vojislav Koštunica, lider Demokratske stranke Srbije, a koji je kandidovan ispred Demokratske opozicije Srbije (DOS).

Pozadina petooktobarskih demonstracija

Kap koja je prelila čašu i uzrokovala okupljanje ljudi u Beogradu, upravo su ti predsednički izbori, održani 24. septembra 2000. godine.

Milošević je tada, prema objavljenim informacijama, izgubio od Koštunice, ali je odbijao da prizna poraz.

Rezultati glasanja, a prema podacim Savezne izborne komisije, bili su da je Koštunica osvojio 48,22 odsto glasova, a Milošević 40,24 odsto, posle čega je predsednik te komisije Borivoje Vukičević izjavio da su privedene kraju pripremne radnje za drugi krug predsedničkih izbora 8. oktobra.

Profimedia

Međutim, koalicija 18 opozicionih stranaka okupljenih u DOS, tvrdila je da je njihov kandidat osvojio 52,54 odsto glasova i odbacila mogućnost održavanja drugog kruga.

Pošto je Izborna komisija osporila Koštuničinu pobedu, lideri DOS-a pozvali su građane da se 5. oktobra 2000. okupe ispred Savezne skupštine, a kao krajnji rok priznavanja pobede Koštunice bio je u 15 časova tog dana.

Ustavni sud poništio 

Prethodno je Ustavni sud, kako se navodi u saopštenju koje je tada objavio Tanjug, poništio delove izbornog procesa, koji se odnose na glasanje, brojanje i utvrđivanje izbornog rezultata.

Profimedia

Usledila je i izjava tadašnjeg predsednika Ustavnog suda Milutina Srdića da to znači poništenje predsedničkih izbora, što je samo ubzalo scenario koji je usledio.

Koštunica je na to odgovorio da je “Slobodan Milošević danas slabiji nego što je ikada bio, što se vidi iz činjenice da mora da pribegava raznim trikovima da bi dobio u vremenu”.

Takođe, Zoran Đinđić, tadašnji predsednik Demokratske stranke (DS), saopštio je, kako je objavljeno, da “DOS ne može tek tako da pristane na ovu novu prevaru“.

Profimedia

Bilo kako bilo, veliki broj građana širom Srbije su odlučili da se pobune protiv tadašnjeg Miloševićevog režima, pa su tako 5. oktobra automobilima, autobusima i kamionima, probijajući buldožerima policijske blokade na putevima, krenuli ka Beogradu, a krajnje odredište bila je tadašnja Savezna skupština, danas Dom Narodne skupštine.

Prvi su u prestonicu stigli građani iz Čačka, a sa njima i Velimir Ilić, jedan od vođa nekadašnje koalicije DOS, a danas lider „Nove Srbije“.

Jedinstvo naroda

Ilić se za “24 sedam” prisetio tog dana, navevši da za njega taj događaj predstavlja „dan kada su se Srbi ujedinili“.

– Pokazano je prvo jedinstvo naroda i koliko je zapravo velika naša snaga. Najpre smo mi iz Čačka krenuli svojim kolima, autobusima, motorima i kamionima, a kada smo stigli u Beograd, već se bilo okupilo 100.000 ljudi. Kad su videli  nas iz unutrašnjosti, ubrzo je više od million ljudi bilo na ulicama – seća se on i navodi da su sve prepreke bile porušene, a na odustajanje niko nije ni pomišljao.

Tog dana, prema objavljenim informacijama, zbog nastale situacije, većina škola, vrtića i fakulteta nisu radili u Beogradu, a posao su u pojedinim gradovima prekinule i državne službe.

Profimedia

Nakon što je, kako je objavljeno, Milošević tražio da se pošalje vojska ispred Skupštine, demonstranti su u popodnevnim satima upali u Skupštinu, a „bitka“ je trajala tačno 37 minuta. Dim se vijorio iz zgrade Skupštine, vatra buktala, a ubrzo je zauzeta i zgrada RTS.

U večernjim satima Vojslav Koštunica obratio se okupljenima građanima:

– Mir – vikao je Koštunica dok je narod uzvikivao: “Pobeda! Pobeda!”

Tokom noći rastao je broj demonstranata, ali i policajaca, da bi u četiri sata izjutra stigla vest da u Srbiju dolazi tadašnji šef ruske diplomatije Igor Ivanov.

Kasnije tog dana, Milošević je priznao da je izgubio izbore.

Koštunica je 7. oktobra položio zakletvu pred poslanicima Savezne skupštine i tako postao prvi demokratski predsednik SRJ.

Divljanje

Miloševićev saobarac i prijatelj, Milutin Mrkonjić, počasni predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS), danas, 20 godina kasnije, za „24sedam“ kaže da bi taj dan mogao opisati jednom rečju – divljanje.

Antonio Ahel/ATAImages

– Sada postoji samo jedna reč koja me asocira na taj datum – divljanje. Divljanjem je uzeta vlast petooktobaraca. Divljanje je nastavljeno i posle toga, privatizacijom koja je upropastila privredu – navodi Mrkonjić i dodaje da „nikakva dobra tekovina tog  5. oktobra nije ostala“.

Sa druge strane, glumac Branislav Lečić, koji je odnedavno lider isključenih članova Demokratske stranke, partije koja je odigrala jednu od najvažnijih uloga u petooktobarskim promenama, kaže da ovaj datum ima izvesnu simboliku.

-Sve su okrugli datumi – 20 godina od 5.oktobra, 2020.godina. Simboilično je što ja 5.oktobra predajem upis DS za novo rukovodstvo. Simbolika je jer je i stota godišnjica demokratske institucije – DS. U toj  simbilici se nadam da će nula da nestane i da počne da se odbrojava sve do pobede demokratije u ovoj zemlji- rekao je za „24 sedam“  Lečić.

ATA Images

Za njega je, kaže, 5.oktobar “demokratska revolucija koja je najavila mogućnost pravljenja moderne Srbije kompatibilne sa civilizovanim svetom”.

-Bila je to mogućnost da Srbija uđe u utakmicu u kojoj može da se takmiči, i to ako napravi sistem koji stablizuje i čuva demokratiju, a samim tim i otvara šanse za sve u ovoj zemlji – zaključio je Lečić.

 

Simbol 5. Oktobra: Bagerista Džo 

Pokojni Ljubisav Đokić, poznatiji kao Džo bagerista, legenda je petooktobarskih demonstracija, a postao je poznat kada je svojim bagerom krenuo na zgradu RTS-a.

Đokić se brzo razočarao u vlast DOS, pa je i protiv njih protestovao i štrajkovao glađu. Tradiciju je nastavio i kasnije, a umro je ove godine 11. jula.

 

Žrtve revolucije

Tog 5. oktobra, prema objavljenim informacijama, na ulicama Beograda nastradale su dve osobe, a povređeno je 65 ljudi. Aktivistkinja Demokratske stranke Srbije Jasmina Jovanović iz Miloševca, kod Velike Plane, je poginula, kada je pala pod točkove kamiona.

Druga žrtva protesta bio je Momčilo Stakić iz Krupnja, koji je preminuo od posledica srčanog udara.

Spomen-obeležje sa likom Jasmine Jovanović otkriveno je 5. oktobra 2002. godine u parku između ulica Kneza Miloša, Sarajevske i Mostarske petlje, nedaleko od mesta gde je poginula.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: 24sedam

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike