Zašto su veće državne plate i koliko su stvarno porasle, evo šta kaže NBS

11.12.2020

14:21 >> 14:22

0

Narodna banka Srbije priključila se danas diskusijama u javnosti vođenim ovih dana o nivou i višegodišnjoj dinamici zarada u privatnom i javnom sektoru

Zašto su veće državne plate i koliko su stvarno porasle, evo šta kaže NBS
Copyright Profimedia

U polemici koju je na neki način inicirao Fiskalni savet, upozorenjem da plate iz budžeta rastu previsokim tempom, Centralna banka poteže argument da današnji i raniji podaci koji se koriste nisu uporedivi, jer je Republički zavod za statistiku od 2018. godine počeo da primenjuje novu metodologiju.

NBS je s tim u vezi istakla u današnjem saopštenju nekoliko činjenica koje smatra važnim za tumačenje podataka o zaradama i donošenje ispravnih analitičkih zaključaka.

„Državna plata rasla sporije od privatnih“

Predočavaju da je za poređenje sadašnjih prosečnih zarada u Srbiji sa njihovim nivoom u ranijim godinama neophodno da se primenom statističkih tehnika i procedura što približnije ocenio nivo zarada koji bi bio objavljen u prethodnim godinama da je primenjivana nova metodologija.

Preračunati podaci pokazuju da je ovako ocenjena prosečna neto zarada u privatnom sektoru u 2014. godini iznosila 38.998 dinara, dok je prosečna neto zarada u javnom sektoru iznosila 52.463 dinara.

– Kada te podatke uporedimo sa nivoom prosečne neto zarade u periodu januar-septembar 2020. godine, vidimo da je prosečna zarada u privatnom sektoru povećana za 42,9 posto, a prosečna zarada u javnom sektoru za 28,4 procenta, čime je smanjena razlika u nivou zarada u privatnom i javnom sektoru – navode iz NBS.

Konkretno, 2014. godine prosečna zarada u privatnom sektoru činila je 74,3 posto zarada u javnom sektoru, dok je u periodu januar-septembar 2020. to učešće iznosilo 82,8 odsto.

Dodatno, kada je reč o razlici u nivou zarada u javnom i privatnom sektoru, treba imati u vidu da, zbog same prirode posla, procenat visoko obrazovanih ljudi u javnom sektoru iznosi oko 46 procenata, dok je taj procenat u privatnom sektoru dvostruko niži i iznosi oko 22 posto što utiče i na viši nivo prosečne zarade u javnom sektoru, napominje centralna banka.

– Sve navedeno ukazuje da su prikazani podaci o rastu zarada u javnom i privatnom sektoru u posmatranom periodu sveobuhvatno objašnjeni i analizirani i da su izvedeni zaključci analitički adekvatni. Na ovaj način se realno prikazuje dinamika zarada u navedenom periodu i transformacija naše ekonomije ka privredi koja raste na održivim osnovama –  zaključuje se u saopštenju NBS.

Porediti uporedivo

Podseća pre svega da je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), u periodu januar-septembar 2020. prosečna neto zarada u privatnom sektoru iznosila 55.729 dinara, a u javnom sektoru 67.345 dinara.

Kada je reč o poređenju tog podatka sa podacima u ranijim godinama, treba imati u vidu da je početkom 2018. Republički zavod za statistiku počeo da primenjuje novu metodologiju, prema kojoj je uvedeno praćenje zarada prema mesecu za koji su obračunate, a ne, kao do tada, prema mesecu u kome su isplaćene, napominju iz NBS.

Time je, dodaje dalje, prevaziđen problem volatilnosti podatka o mesečnim zaradama (pre svega u decembru i januaru) koji je do tada postojao, a pored toga, uveden je obračun prosečne zarade na osnovu ekvivalenta punog radnog vremena, što je standard koji se koristi u međunarodnim okvirima.

Poboljšan je i obuhvat zaposlenih lica koja ulaze u obračun prosečne zarade, tako što su uključena i lica zaposlena po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, kao i lica zaposlena u snagama bezbednosti Republike Srbije.

Na kraju, obračun prosečne zarade počeo je da se vrši prema mestu stanovanja, a ne, kao do tada, prema sedištu poslodavca, čime je dobijena preciznija slika o zaradama po opštinama u Republici.

Pomenuta metodološka unapređenja omogućena su novim izvorom podataka, s obzirom na to da se od tada koriste podaci Poreske uprave, umesto podataka prikupljenih kroz mesečno istraživanje RAD-1, koje se do tada koristilo.

Pročitajte još:

Sve o privatnim penzijama: Ako na vreme počnete da odvajate novac, imaćete finu “ušteđevinu” u starosti

Na planinama više nema mesta: Za Novu godinu puno turista, a i januar obećava

S druge strane, svaka promena metodologije u bilo kojoj statističkoj oblasti nosi sa sobom i izazove u pogledu uporedivosti prethodno objavljenih podataka.

Preračun podataka unazad nekada zahteva dosta vremena, a nekada ga nije moguće sprovesti zbog nepostojanja izvora podataka. U takvim situacijama, zadatak je stručnih službi svih institucija koje se bave ekonomskom politikom, da upotrebom statističkih tehnika i procedura, obezbede što adekvatnije, i u najvećoj mogućoj meri uporedive vremenske serije istorijskih podataka.

Republički zavod za statistiku u javno dostupnoj bazi podataka o zaradama, jasno i precizno označava da podaci pre 2018. godine nisu direktno uporedivi zbog postojanja „prekida u vremenskoj seriji“, odnosno „strukturnog loma u seriji“ što je sinonim za isti problem.

Analitičari i ekonomisti koji se bave ovom problematikom, morali bi biti svesni postojanja ovog problema i činjenice da bi izračunavanje stopa rasta na osnovu podataka koji nisu uporedivi, moglo da dovede do pogrešnih zaključaka, naglašavaju iz NBS.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike