Njih niko ne može da ucenjuje: Zadrugari spasavaju sebe, ali i Srbiju

12.11.2020

06:55 >> 16:24

0

U poslednje tri godine u Srbiji je osnovano 750 zadruga

Njih niko ne može da ucenjuje: Zadrugari spasavaju sebe, ali i Srbiju
Copyright Jill Wellington/Pixabay

Srbija se u još ponečemu, a da nije IT industrija, ubrzano približava svetu. Sa 750 zadruga  osnovanih u poslednje tri godine srpski zadrugari su se priključili porodici od 90 miliona kolega u zemljama Evropske unije i više od 800 miliona u svetu. Među njima su i proizvođači čuvenog italijanskog sira “parmezan” ali i 150.000 suvlasnika možda i naj(ne)poznatije svetske zadruge – FK Barselona.

A kad se prosečnom građaninu Srbije pomene zadruga on u glavi  i dalje ima sliku nekih zapuštenih zgrada, neke prašnjave klupe ispred na kojoj ljudi piju pivo. Međutim, danas stvarnost ne može biti dalja od toga, kaže za 24sedam Saša Petrović, izvršni menadžer pčelarske zadruge “Bee Cooper”.

– Ne čudi me takva asocijacija jer nisam siguran da smo ikada imali prave zadruge u Srbiji. Nije zadruga samo mesto gde se jeftinije nabavlja veštačko đubrivo, nego je to institucija dogovaranja i zajedničkog promišljanja i razvijanja posla – naglašava Petrović, imajući na umu svoju zadrugu u kojoj su okupljeni jedan pravi profesor pčelarstva, ali i profesor jezika, zatim zatvorski čuvar, fudbalski sudija, inženjer tehnologije…

A moderne srpske zadruge danas se ne razlikuju mnogo od onih u svetu.

– U suštini, razlikuje se samo odnos države prema njima. Principi su isti, samo što je kod nas zadruga samo fizičkih lica, a ne i pravnih, kao što može u svetu. Međutim, kod nas je država je do relativno skoro radila praktično sve što se može da se zadruge unište. Sada se odnos popravio ali može i mora to još bolje jer zadruge su bukvalno jedini recept za spas sela u Srbiji – kaže za 24sedam Nikola Mihailović, predsednik Zadružnog saveta Srbije.

Ozbiljni igraču umesto “žrtve sistema”

Mihailović ističe da su razlozi zašto zadruge nastaju svuda u svetu isti i jednostavni, otpor krupnom kapitalu, što je posebno važno u Srbiji, i zaštita od ucene otkupljivača i trgovaca.

– Mali poljoprivredni proizvođači jednostavno moraju da se udruže zbog ekonomije obima i specijalizacije proizvodnje. Mogu i dalje se da lično bave svaštarenjem, ali deo imanja koji im je u zadruzi mora da služi onome što je u zadruzi isplanirano i gde im je praktično radno mesto i gde plaćaju doprinose – navodi Mihailović.

Šta tu još može država da pomogne?

– Pitanje opstanka sela i zadruga je pre svega pitanje humanog kapitala. Možete pomoći proizvođačima da kupe zemlju, traktor  ili krave, dati im beskamatne kredite iz fondova ili im pomoći sa nabavkom opreme za objekat koji će sami izgraditi ali njima za zadrugu trebaju i stručna lica, od agronoma i tehnologa pa sve do profesionalnog menadžmenta – kaže Mihailović.

Da smo sistemski uništavali zadrugarstvo u Srbiji slaže se i Nikola Kotarac, direktor jedne od srpskih zadruga za primer, “Voćar” iz Slankamena.

Ova zadruga danas ima 42 vlasnika, samo u hladnjaču za voće su investirali 2,5 miliona evra, a pored svog posla bave se i besplatnom edukacijom o zadrugarstvu u saradnji sa resornim ministarstvom.

– Založili smo kuće i zemlju da bi napravili zadrugu i ozbiljno se organizovali po principima savremenog zadrugarstva. A razlog je jednostavan, ranije su nas ucenjivali otkupljivači cenom, a sada mi ucenjujemo njih. Upravo smo zatvorili vrata hladnjače sa tri miliona evra vrednim lagerom jabuka i tako će ostati do aprila, kada će jabuka biti duplo skuplja – kaže za naš portal Kotarac.

Zadruge ne moraju da budu male i sa nekoliko članova. Ima ih i u Srbiji impresivne veličine kao što je zadruga “Trlić” iz Uba, koja ima 700 zaposlenih i 70 miliona evra godišnjeg prometa. Tu pada u vodu svako poređenje sa “komunizmom”, prinudnim otkupom i drugim negativnim istorijskim konotacijama jugoslovenskog, odnosno srpskog, zadrugarstva.

Može da čeka cenu: Pčelinji nektar, Pixabay/PollyDot

Udruženi kao pčele

Iako je 80 odsto zadruga u Srbiji zemljoradničkih, zadruge mogu biti iz bilo koje druge branše. Jedna od možda neuobičajenih je pčelarska zadruga Bee Cooper iz sela Devča u opštini Merošina u Nišavskom okrugu, u kojoj se okupilo deset zadrugara.

– I ranije smo sarađivali, a onda smo odlučili da se udružimo i de jure. Imamo investiciju od 90.000 evra za šta smo dobili 50.000 era od države, i to za kupovinu košnica i opreme. Zadrugari su dali koliko je ko mogao, neki novac, neki kamion, kancelarije, magacin ili kompjutere – navodi Saša Perović, izvršni menadžer zadruge koja ima i direktorku, i Skupštinu i Upravni i Nadzorni odbor.

Treba i put i ambulanta i Dom kulture…

– U 1.034 sela u Srbiji ima manje od 100 žitelja, 550 ima manje od 50 stanovnika a u više od 200 nema stanovnika mlađeg od 20 godina, Ali ne trebaju seljacima samo traktori. Poštu nema 2.000 sela, čak 500 sela nema asfaltni put, ni vezu sa svetom. U 1.000 sela nema ni prodavnice, pa žitelji moraju na put da kupe hranu koju ne proizvode sami. U 2.760 sela nema vrtića, u 230 sela nema osnovne škole, U dve trećine naselja nema ambulante, da ne govorimo da 73 odsto sela nema Dom kulture, čak  ni biblioteku. A ne zaboravimo da i dalje više od polovine našeg stanovništva živi na selu – navodi Gulan.

Za dve godine rada zadruga je postala samofinansirajuća, pet tona meda godišnje ide u veleprodaju i u maloprodaju, a u proizvodnju su uveli i program malih pakovanja za ugostitelje. Sada razmišljaju o proširenju biznisa na voćarstvo. Plasman im, naravno, nije problem.

Pročitajte još: Srpski proizvodi na sajmu u Kini…

Pročitajte još: Koga je iznenadio dobar rast srpske privrede?

– Za med imamo potražnju iz zemlje ali i inostranstva, iz Slovenije i Mađarske. Zbog toga smo se i udružili i svaki zadrugar ima taj komfor da može da proda svoj proizvod kada mu cena odgovara, sada ili čak sledeće godine – ističe naš sagovornik.

Bez zadruge sela će nestati

Srbija je ovog oktobra dobila novu Vladu, ali i novo Ministarstvo za brigu o selu. Njegov rad će se dobro nadovezati na akcije sprovedene po Zakonu o zadrugama. To je savremen zakon, donet je 2015. i počeo da se primenjuje sledeće godine, u skladu je sa standardima EU a koji je omogućio da i zadruge konkurišu za državnu pomoć u poljoprivredi kao do tada samo pojedinci i firme.

Po tom zakonu se od 2017. sprovodi prilično efikasan program “500 zadruga u 500 sela”, pod rukovodstvom tadašnjeg ministra bez portfelja a sada ministra za brigu o selu, Milana Krkobabića.

Do tada je u Srbiji nestajalo u proseku stotinu zadruga godišnje, a od tada se stvar preokrenula i osnovano je 750 novih. Pritom, više od trećine je imalo profit, što je i neki svetski prosek. U 2019. smo imali čak rekordnih 303 novoosnovane zadruge, a ove problematične godine 130 do sada.

Među novim zadrugama je, na primer Alfafarm iz sela Badovinci, kod Bogatića, gde mladi zadrugari uzgajaju do 15.000 tovnih grla godišnje koje hrane sa svojih oranica, ili Zadruga “Rosulja” iz okoline Vlasotinca, gde je šestorica takođe mladih voćara nedavno opremila savremenu destileriju kapaciteta 22.000 litara voćnih rakija.

I seljanima je potrebna kultura: I tamo gde ih je bilo Domovi kuture su sada napuštene zgrade; Ilustracija: Pixabay/MichaelGaida

– U zadrugarstvo je u poslednje tri godine država bespovratno dala oko 14 miliona evra. Novac su dobile 152 zadruge – ističe Branislav Gulan, koodinator “Nacionalnog programa za spas sela”.

Prema njegovim rečima, cilj je da se ljudi, pogotovo mladi, zadrže u selima, da se pokrene prerađivačka proizvodnja i poveća poljoprivredna proizvodnja koja u Srbiji u poslednje tri decenije raste u proseku samo 0,45 odsto godišnje, iako nam u svim strategijama piše od šest do devet odsto.

– Pritom, po hektaru pravimo 1.000 dolara vrendnosti, dok Danci naprave 17.000 a Holanđani čak 24.000 dolara – daje poražavajuće podatke Gulan.

On ističe da bez zadruga nema ni očuvanja sela, jer tek su tu podaci katastrofalni. A bez vitalnog sela, nema ni hrane ali ni demografije. Poruka je prosta da prostija ne može biti – ili ćemo se ujediniti i takmičiti sa svetom, ili tiho nestati.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike