aktuelno

Zarađuju i po 1.500 evra, zašto ih nemamo dovoljno? (VIDEO)

14.01.2025

19:05

0

Autor: Georgi Mitev Šantek

Dualno obrazovanje je i posle prve decenije „obnove“ u Srbiji i dalje „u zaletu“, a privreda zahteva ubrzanje

Zarađuju i po 1.500 evra, zašto ih nemamo dovoljno? (VIDEO)
Copyright 24sedam/Viktor Halas

I pored plata koje se mere i u hiljadama evra, majstori i klasične industrijske zanatlije bili su deficitarna zanimanja u Srbiji i u 2024. godini, a biće i u 2025, kaže danas objavljeno istraživanje Infostuda. Biće tako i nadalje, dodaju za 24sedam i iz Privredne komore Srbije i samih kompanija koje obučavaju đake – nove kadrove u sistemu dualnog obrazovanja.

Prema podacima sajta "Poslovi Infostud", u 2024. godini, u 73.732 oglasa za posao, najviše su se tražili, odnosno najdeficitarniji su bili majstori i zanatlije, a potom vozači. Zbog toga su im i plate velike, pa su najvišu prosečnu zaradu imali limari, sa 176.000 dinara (oko 1.500 evra), a vozači su imali prosečnu platu od 120.000 dinara (nešto više od 1.000 evra).

Međutim, i pored brojnih ponuda iz oglasa i visokih plata, onih koji imaju „zanat u rukama“ nemamo dovoljno, iako imamo i dualno obrazovanje kao sistem koji bi trebalo da ih „pravi“. Šta tu škripi, 24sedam je pitao u PKS i kompanijama u koje đaci idu na praksu.

Prvi problem je „tradicija“, odnosno teško odumiranje generalnog stava u javnosti, „zacementiranog“ stanjem iz osamdesetih ili devedesetih godina prošlog veka, da su zanatska profesionalna zanimanja nešto prljavo i slabo plaćeno, kaže Mirjana Kovačević, rukovodilac Centra za edukaciju i dualno obrazovanje u Privrednoj komori Srbije.

– Brojne su predrasude i među mladima, ali i među njihovim roditeljima, da se radi o obavljanju nekih prostih, jednostavnih, zanatskih zanimanja u nekim lošim uslovima. Zapravo, sve veći broj ovih zanimanja traži danas znanje stranog jezika, traži posedovanje nekih IT kompetencija, jer prosto tehnika i tehnologija idu dalje, mladi moraju to da znaju. I uslovi u kojima se obavlja poslovni proces je drugačije od onoga u kojem se to činilo pre 20-30 godina. Danas auto-mehaničar ne može biti samo mehaničar već mora znati i elektroniku – naglašava Kovačević.

Drugi deo problema je sam sistem obrazovanja jer, kako to ukazuju kompanije, đaci na tržište rada ne izlaze sa (dovoljnim) znanjima sa kojima mogu da se zaposle.

Veliki skok, ali i dalje nedovoljan

Dualno obrazovanje je u Srbiji počelo (tačnije obnovljeno, jer imali smo u socijalizmu „školu za đake u privredi“) 2014. godine, i to sa tri obrazovna profila i 10 kompanija gde su đaci imali praktičnu nastavu. Danas je u sistemu 1.100 kompanija, a 206 stručnih škola pruža podršku ovim kompanijama.
– U proseku, svake godine 3.000 mladih se opredeljuju za neki od obrazovnih profila, pripremljenih za realizaciju po ovom modelu. Do sada se oko 19.000 učenika školovalo ili se još školuje na ovaj način. Svake godine se doda po nekoliko obrazovnih profila, ali privreda traži još – objašnjava Mirjana Kovaćević.

– Situacija u privredi i kompanijama se menja mnogo brže nego što to može da prati obrazovni sistem, i zbog toga smo mi tu da posredujemo i da pokušamo da učinimo da kompanije dobiju šta im treba „odmah“, a da đaci generalno dobiju dovoljno široko obrazovanje da nastave da se školuju ili promene zanimanje ako žele – istakla je Kovačevićeva.

Iz industrije je glavna primedba da su znanja s kojima im novi kadrovi pristižu suviše široka, a da u određenom broju slučajeva i ne postoje obrazovni profili koji im realno trebaju.

– Teško je naći i auto-mehaničara, a da ne govorimo o limarima, auto-lakirerima, dijagnostičarima i drugim zanimanjima za koja se deca i ne školuju. Mi smo, kao Delta Auto Grupa, sa Privrednom komorom uspeli da razvijemo jedan program koji je spaja ono neophodno formalno i teoretsko obrazovanje sa praktičnim i primenjivim znanjem u poslovima koji su nama potrebni u servisnim centrima za automobile i motocikle koje mi držimo. Pored formalnog obrazovanja i pored tog praktičnog dela kojem mi naučimo tu decu i te đake, jako je važno i ono drugo što oni nauče ovde. To je neka korporativna kultura, to je njihova adaptacija na radnu sredinu, na međuljudske odnose u kompaniji, jer je to ipak takođe novo za njih, pored drugih znanja koja stiču. Zbog toga svi mi iz privrede, škola, PKS i nadležni iz ministartava treba da sednemo zajedno i nađemo rešenje  – zaključuje Stevan Kristić, direktor Delta Automoto, članice Delta Auto Grupe.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike