aktuelno

"Energent prošlosti" ponovo u vrhu: Globalna potražnja za ugljem ne jenjava

26.12.2024

07:13

0

Energetski analitičar Željko Marković izjavio je za RTS da osetniji pad potrošnje tog energenata možemo da očekujemo od 2030. godine

"Energent prošlosti" ponovo u vrhu: Globalna potražnja za ugljem ne jenjava
Ilustracija - Copyright Profimedia

Svetska potrošnja uglja ove godine povećena je na rekordnih 8,77 milijardi tona, prema izveštaju Međunarodne agencije za energiju.

Energetski analitičar Željko Marković izjavio je za RTS da osetniji pad potrošnje tog energenata možemo da očekujemo od 2030. godine, kao i da je potražnja sada na vrhuncu.

Ugalj često nazivaju "energentom prošlosti", ali globalna potražnja za njim ponovo raste.

"Energent prošlosti" ponovo u vrhu: Globalna potražnja za ugljem ne jenjavaPixabay
 

Marković je rekao da su maksimumi potražnje za tim energentom, koji se koristi za proizvodnju električne energije, ove godine dostignuti.

- Tranzicija ide svojim tokom. Uvode se obnovljivi izvori energije, ali zemlje sa velikim privredama, poput Kine i Indije, i dalje koriste dosta uglja u poređenju sa Evropom, gde se potrošnja smanjuje - ističe Marković.

Termoelektrane kao strateška rezerva

"Energent prošlosti" ponovo u vrhu: Globalna potražnja za ugljem ne jenjavaPixabay
 

Marković podseća da Kina sprovodi dekarbonizaciju i gradi 26 nuklearnih elektrana.

- Osim prelaska na nuklearno gorivo, Kina je jedan od lidera u izgradnji obnovljivih izvora energije, poput solarnih i vetroelektrana - kaže Marković.

Prema njegovim rečima, Nemačka je proizvodila mnogo energije iz uglja, ali je taj kapacitet polako gašen. Marković podseća da Nemačka, ipak, termoelektrane koristi kada dođe do krize u snabdevanju strujom.

- To se zove strateška energija. Predlagali smo da i u našoj tranziciji imamo takve pogone u strateškoj rezervi, koja košta jer moraju uvek biti spremni - navodi Marković.

Sa druge strane, kaže, i problem sa snabdevanjem gasom u Evropi izazvao je da elektrane u Nemačkoj nastave sa radom, budući da se gas vidi kao prelazni energent, koji ima manju emisiju štetnih gasova u atmosferu od sagorevanja uglja.

- Gas bi trebalo da nam pomogne do 2050. da pređemo sa fosilnih goriva. Suviše intervencija na tom tržištu ne može da urodi plodom jer ono mora da funkcioniše po svojim principima - ukazuje Marković.

Bonus video: 

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: RTS

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike