Najnovija prognoza EBRD: Privreda Srbije će porasti za šest procenata u 2021. godini

29.06.2021

06:35 >> 09:23

0

Najnovija prognoza EBRD-a, objavljena jutros, predviđa snažan oporavak Srbije ove godine, praćen rastom od tri i po procenta u 2022. godini

Najnovija prognoza EBRD: Privreda Srbije će porasti za šest procenata u 2021. godini
Copyright Profimedia

Srbija je na putu značajnog oporavka uz rast od šest procenata u 2021. godini, navodi se u najnovijem izveštaju o regionalnim ekonomskim izgledima, koji je danas objavila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

U svojoj prognozi, EBRD očekuje oporavak potrošnje nakon pandemije kovida 19 i povećanje javnih investicija u skladu sa nastavkom ekspanzivne fiskalne politike. U prvom kvartalu 2021. srpska ekonomija je porasla za 1,7 procenata u odnosu na isti kvartal 2020, potkrepljena snažnim razvojem građevinskog sektora, ali i rastom industrijske proizvodnje, kao i rastom trgovine, transporta i turizma.

Rast BDP-a u 2021. godini biće podržan dodatnim Vladinim izdacima u zdravstvu, subvencijama za zarade i jednokratnim isplatama penzionerima i drugim kategorijama stanovništva. Mateo Kolanđeli, direktor EBRD-a za Srbiju i Zapadni Balkan, kaže da su zadovoljni snažnim ekonomskim oporavkom u u našoj zemlji.

Efekti kovida bili umereni

– Ostajemo posvećeni pružanju podrške vlastima u održavanju ovog ubrzanog rasta. Jačanje konkurentnosti privatnog sektora, podrška dobro strukturisanim ulaganjima u transportnu i ekološku infrastrukturu, kao i tranzicija ka zelenoj energiji biće ključni prioriteti u boljoj izgradnji nakon krize izazvane kovidom 19 – naglasio je Kolanđeli.

Za 2022. EBRD očekuje da se srpska ekonomija vrati prepandemijskoj brzini ekspanzije, sa stopom rasta od tri i po procenta.

Privreda uspešno odolela udaru krize prošle godine; Foto:24sedam/Goran Sivački

– Generalno, efekti pandemije kovida 19 na srpsku ekonomiju u 2020. godini bili su umereni – navodi se u najnovijem izveštaju EBRD-a.

Struktura ekonomije, sa ograničenim prihodima od turizma i relativno visokim udelom osnovnih dobara u proizvodnoj strukturi, zaštitila je zemlju od dubljeg šoka. U kombinaciji sa velikim Vladinim paketima i manje restriktivnim merama “zaključavanja” tokom većeg dela godine, to je rezultiralo ekonomskom kontrakcijom od samo jedan odsto prošle godine.

– Vlada je reagovala na pandemiju kovida 19 2020. godine sa dva paketa pomoći ukupne vrednosti 13 procenata BDP-a (5,8 milijardi evra). Iako su mere bile efikasne, takođe su bile i skupe: javni dug se povećao za oko pet procentnih poena u 2020. godini, dostigavši na kraju godine 58 procenata BDP-a – istaknuto je u izveštaju.

Za ekonomije u razvoju rast 4,2 odsto

Što se tiče Zapadnog Balkana, očekuje se da će proizvodnja u ovom regionu porasti za 5,1 odsto 2021. godine, što je odraz snažnih rezultata u dosadašnjoj godini i nastavka fiskalnih podsticaja, kaže se u novom izveštaju EBRD-a. Međutim, kontinuirana nesigurnost zbog ograničenja putovanja opterećuje izglede za ekonomije zavisne od turizma. Očekuje se da će se rast u regionu ublažiti na 3,8 odsto u 2022. godini.

Ostaje neizvesnost u daljem razvoju… Foto: Pixabay/klimkin

Sa rastom od 4,2 procenta u 2021. godini, oporavak ekonomija u razvoju u istočnoj Evropi, Centralnoj Aziji i Severnoj Africi ubrzava se nakon pandemije kovida 19. Ovo je revizija naviše za 2021. godinu, sa 3,6 procenata koje je Banka prognozirala u svom prethodnom izveštaju u oktobru 2020. Za 2022. godinu, EBRD očekuje dalju solidnu ekspanziju sa rastom od 3,9 procenata.

Smanjivanje ekonomskog autputa u 2020. godini takođe je bilo blaže nego što se ranije predviđalo (2,3 procenta umesto 3,9 procenta), nakon poboljšanja u ukupnom ekonomskom okruženju krajem prošle godine zahvaljujući snažnom izvozu i fiskalnoj podršci.

Glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik izjavila je da iako revidirane prognoze daju razloge za optimizam, ostaje velika neizvesnost u pogledu kretanja kovida 19 delta soja.

– To predstavlja posebno velike rizike za zemlje koje su postigle manji napredak u vakcinaciji i za ekonomije koje se u velikoj meri oslanjaju na međunarodni turizam. Slika za 2020. je raznolika. Iako je nekoliko zemalja u centralnoj Evropi i baltičkim državama imalo dobar učinak u poređenju sa mnogim naprednim evropskim ekonomijama zahvaljujući velikom oporavku izvoza, ekonomije u velikoj meri oslonjene na turizam bile su teško pogođene. A u zemljama koje su bile pogođene izazovnim ekonomskim okolnostima pre pandemije, kovid 19 je samo dodatno pojačao postojeće probleme – naglasila je ona.

Vakcinacija najbolja zaštita i za privredu

Sve veće sprovođenje programa vakcinacije i poboljšanje stanja u sektoru zdravstva omogućili su postepeno ukidanje mera socijalnog udaljavanja i drugih ograničenja. Kao rezultat, ekonomija se ponovo pokrenula: Industrijska proizvodnja i prodaja na malo uglavnom su se oporavile, a prosečna mobilnost ljudi u regionima u koje Banka ulaže, uključujući Srbiju, u velikoj meri se vratila na nivo pre pandemije.

Više cene primarnih proizvoda, povećana potražnja za proizvodima prerađivačke industrije, deprecijacije valuta i viša inflacija u zemljama trgovinskim partnerima povećali su inflaciju u regionima EBRD-a (za 0,8 procentnih poena u proseku u odnosu na nivo pre pandemije), uprkos zaostajanju na tržištima rada u mnogim ekonomijama.

Agregatne brojke takođe kriju značajne razlike u uticaju kovida 19 na stanovništvo, gde su posebno pogođeni mladi i oni sa nižim nivoom obrazovanja i prihoda. Štaviše, fiskalna ranjivost se povećala imajući u vidu da su veliki podsticajni paketi povećali javni dug u regionima EBRD-a za 11 procentnih poena BDP-a u proseku.

Pročitajte još

U mnogim ekonomijama javni dug je sada na nivoima koji su poslednji put viđeni tokom tranzicione recesije ranih devedesetih i može dalje da se poveća. Iako su slučajevi bankrota do sada bili pod kontrolom zahvaljujući širokoj podršci ekonomske politike, ranjivost se može ispoljiti kada se povuku mere državne podrške.

Iako su troškovi pozajmljivanja u proseku i dalje niski, a isplate kamata stabilne, u nekim zemljama je došlo do naglog povećanja plaćanja kamata.
Projekcije su vrlo osetljive na dalje kretanje infekcije kovida 19 i pretpostavke koje se odnose na vladine politike i učinkovitost mera za ograničavanje trajne ekonomske štete. Inicijative ekonomske politike za podršku oporavku, koje su preduzele pojedinačne zemlje, sažete su na EBRD stranici pod nazivom “Odgovor na koronavirus u 2021 godini: Postavljanje boljih temelja“.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike