Neverovatna odluka Ustavnog suda: Crnogorci u penziju samo sa 40 godina staža

26.10.2023

09:24

0

Autor: R.B.

Ustavni sud ukinuo je starosnu penziju za veliki broj građana zbog neverovatnog razloga i sa još neverovatnijim pozivanjem na – prava žena

Neverovatna odluka Ustavnog suda: Crnogorci u penziju samo sa 40 godina staža
Ilustracija - Copyright Profimedia

Ustavni sud Crne Gore je objavio svoju odluku o ukidanju odredba člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čime se onemogućava odlazak u starosnu penziju muškarcima sa 66 godina i ženama sa 64 godine koji imaju najmanje 15 godina staža osiguranja.

Ustavni sud je ovakvu odluku doneo preglasavanjem uz četiri glasa za i dva protiv, odnosno sa minimalnom većinom. Uz odluku je objavljeno i izdvojeno mišljenje sutkinja Snežane Armenko i Momirke Tošić, piše Bankar.me.

Nakon brisanja ove odredbe zakona, u Crnoj Gori se u penziju može otići samo sa punih 40 godina staža osiguranja.

U odluci Ustavni sud navodi da je Vlada dužna da u roku od jednog meseca od dana objavljivanja ove odluke u „Službenom listu Crne Gore“, Skupštini Crne Gore “podnese predlog zakona kojim će pravo na starosnu penziju osiguranika (muškarac, žena) urediti u skladu sa Ustavom, saglasno pravnim stavovima Ustavnog suda izraženim u ovoj odluci”.

Sudije neće u penziju

Razlog za ovakvu odluku, koja pogađa veliki broj građana, je inicijativu Sudskog saveta, na osnovu zahteva Udruženja sudija. Neverovatno je što su se sudije u ukidanju starosne penzije povele ličnim interesom. Sudijama je bilo sporno to što im po sili zakona funkcija prestaje danom ispunjavanja uslova za starosnu penziju, pišu „Vijesti“.

U obrazloženju odluke Ustavni sud se bavi pravima „svojih“ sudija, a još je neverovatnije što se poziva na – diskriminaciju prava žena.

“Odredba člana 17 stav 1 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i njeno tehničko povezivanje sa odredbom člana 121 stav 2 Ustava Crne Gore diskriminiše žene sudije po osnovu pola u odnosu na muškarce sudije, a sudijsku profesiju u odnosu na ostale profesije, jer i sudijama muškarcima primenom te odredbe onemogućava se obavljanje sudijske dužnosti nakon navršene 66. godine života.

Takođe odredba člana 17 stav 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, diskriminiše sve sudije neovisno o polu jer ih onemogućava da čak nakon 61 godine života obavljaju sudijsku dužnost ukoliko imaju 40 godina staža osiguranja.

Tako osporavane odredbe člana 17 st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u praksi direktno povređuju odredbu člana 121 stav 1 Ustava Crne Gore koja garantuje stalnost sudijske funkcije, a odredbu člana 121 stav 2 Ustava Crne Gore koja je garant stalnosti sudijske funkcije pretvaraju u svoju suprotnost. Iz navedenog jasno proizilazi da je primjenom odredbe člana 17 st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju povrijeđen član 8 stav 1 Ustava Crne Gore jer je došlo do neposredne negativne diskriminacije žena sudija po osnovu pola i neposredne negativne diskriminacije sudijske profesije u odnosu na ostale profesije; člana 18 Ustava Crne Gore jer je ravnopravnost žena i muškaraca otvoreno i grubo narušena i pogažena politika jednakih mogućnosti; kao i člana 17 stav 2 Ustava Crne Gore jer zbog osporavane odredbe žene i muškarci sudije nijesu jednaki pred zakonom, kao što nijesu ni sudije sa drugim osiguranicima iz drugih profesija”, navedeno je između ostalog u obrazloženju.

U izdvojenom mišljenju sutkinja Armenko i Tošić navode na nisu saglasne sa mišljenjem većine.

“Ne slažemo se sa većinom sudija Ustavnog suda, da je član 17 stav 1 Zakona o PIO, „povredio ustavne principe o zabrani diskriminacije, jednakosti svih pred zakonom i rodnoj ravnopravnosti, jer je kao zakonski kriterijum za sticanje prava osiguranika na starosnu penziju propisao različit broj godina života isključivo u zavisnosti od ličnog svojstva osiguranika, tj. biološke karakterstike – pola i na taj način osiguranike doveo u međusobno neravnoravan položaj u pogledu ispunjavanja uslova za sticanje prava na starosnu penziju za muškarce (66) i žene (64) te da im je time uskratio pravo da pod istim uslovima stiču pravo na starosnu penziju.

Ne slažemo se ni sa stavom većine da „propisivanje niže starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju za žene u odnosu na muškarce ne predstavlja pozitivnu diskriminaciju žena u cilju zaštite žena zbog njenih bioloških funkcija jer nije usmereno na sprečavanje ili nadoknađivanje nedostataka u profesionalnom životu žena“, navedeno je u izdvojenom mišljenju.

Armenko i Tošić navode i da su saglasne „da se odredbom člana 17 stav 1 i 2 Zakona o PIO ne uređuju uslovi za prestanak sudijske funkcije“ niti radnog odnosa, već se njima propisuju uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju osiguranika u zavisnosti od njihove volje i iste se ne odnose samo na sudije, već na sve osiguranike“.

“Međutim, i pored navedenog zaključka sa kojim su se složile sve sudije, posebno da je reč o pravu izbora u pogledu prava na ostvarivanje starosne penzije, većina je utvrdila da je ovaj stav člana 17 ipak diskriminatoran”, navedeno je u izdvojenom mišljenju.

One se pozivaju i na standarde Evropskog suda za ljudska prava.

Ti standardi dati su u vodećem predmetu Stec i drugi protiv Ujedinjenog Kraljevstva u kojem se Evropski sud za ljudska prava u Strazburu upravo bavio pitanjem da je li propisana starosna granica za dobrovoljan odlazak u penziju između muškaraca i žena u Ujedinjenom Kraljevstvu bila diskriminatorna.

Evropski sud je nakon sveobuhvatne analize istorije socijalne politike i položaja žena i muškaraca na tržištu rada i visine penzije zaključio „da je razlika prvobitno namijenjena ispravljanju nepovoljnog ekonomskog položaja žene u odnosu na muškarca.“

Dalje je zaključio „da je takvo razlikovanje bilo razumno i objektivno opravdano sve dok društvene i ekonomske promjene ne uklone potrebu za poseban tretman žena po tom pitanju.

“U tom pravcu je zaključeno da ‚odluka Države i sredstva i način za ispravljanje nejednakosti nisu bili očigledno nerazumni da prekoračuju široko polje procjene koje se državi dozvoljava u oblasti socijalne i penzione politike‘. Osim toga, Sud je izneo zaključak da je ‚nemoguće odrediti bilo koji određeni trenutak kada nepravednost prema muškarcima uzrokovana različitim starosnim dobima za penziju prevladava potrebu za ispravljanjem nepovoljnog položaja žena‘“, navedeno je između ostalog u njihovom mišljenju.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike