Programiranje, umetnost, biznis: Kako se prave video igre i ko je sve za to potreban (FOTO/VIDEO)

12.03.2023

07:35

0

Srbija je postala prava gejemreska nacija, ima 130 firmi koje proizvode video igre, pa se 24sedam raspitao kako se one prave i koje veštine i znanja su potrebna nekom da bi se u taj posao uključio

Programiranje, umetnost, biznis: Kako se prave video igre i ko je sve za to potreban  (FOTO/VIDEO)
Scars Above - Trailer - Copyright Screenshot: Mad Head Games

Srbija je zemlja gejmera i to ne samo igrača, kojih je u svetu danas bar tri milijarde, nego i onih koji prave igre za PC, konzole i mobilne telefone.

Industrija koja je u svetu veća od filmske i muzičke, ima veoma dobru perspektivu i u Srbiji a o tome kako se video igre prave, koja to znanja i veštine ali i strasti njihovi stvaraoci poseduju i kako se postaje deo industrije, 24sedam je razgovarao sa ljudima iz vodećih domaćih studija i organizacija.

Kristina Janković Obućina, izvršna menadžerka Asocijacije industrije video igara Srbije (SGA) kaže za 24sedam da u industriji video igara za sve talentovane ljude ima mesta, ma koji su njihov talenti.

24sedam/Katarina Mihajlović
Kristina Janković Obućina, izvršna menadžerka SGA

- I dalje postoji predrasude ko može da se bavi gejmingom, odnosno da se pravljenjem igara bave samo muškarci, kao i to da se tu radi samo o programiranju i crtanju. Međutim, pravljenje video igara podrazumeva jedan ogroman dijapazon zanimanja i ima mesta za ljude najrazličitijih sklonosti i talenata. Tu su ljudi koji crtaju, animiraju, koji pišu priču odnosno narativ igre i one koji pišu dijaloge likova, scenarije, koji su dizajneri zvuka, kompozitori… kao i ceo jedan biznis deo priče gde su ljudi koji se bave HR-om, akvizicijom korisnika, psihologijom, marketingom… - nabraja Janković Obućina.

Ako su zainteresovani mladi u pitanju, naglašava naša sagovornica, šta god da je njihov talenat – nebitno da li imaju peticu iz matematike, muzičkog, srpskog , engleskog… sve to može da  ih kasnije usmeri ka karijeri u gejmingu.

Koliko ljudi treba da se napravi jedna video igra

Proces pravljena video igre je toliko kompleksan da neupućene zapanji broj ljudi koji rade na pravljenu samo jedne video igre, ili vremena koje je zato potrebno.

- Sve zavisi od kompleksnosti igre, za koju platformu se pravi, broj ljudi varira ali osnovni poslovi su isti: programiranje koje nam daje kako ta igra na ekranu izgleda, gejm dizajn kojim dobijamo mehaniku igre – „da li Super Mario skače ili trči“, umetnost koja daje vizuelni izgled priči, i na kraju  marketing, odnosno biznis, kako dase od te igre zaradi. Sve u svemu, možete da računate da radi od desetak do više stotina ljudi, i da im treba od šest meseci za jednostavniju igru do nekoliko godina za jedan AAA naslov – objašnjava za 24sedam Miloš Paunović iz „Nordeus Fondacije“.

24sedam/Danilo Krša
Miloš Paunović, Nordeus Fondacija

 

Iako imaju manje resurse nego konkurencija u svetu u Srbiji je 130 studija koji se bave pravljenjem video igara dosad izbacilo na tržište 170 naslova.

- Od toga 60 odsto je napravljeno za mobilne uređaje, a 40 odsto za računare i konzole. Kako sve to izgleda odnedavno se može videti na jednom mestu vebsajtu SGA – napominje Janković Obućina.

Devojčice, slobodno dođite i pokažite šta znate!

Kristina Janković Obućina ističe jednu specifičnost za srpsku gejming industriju. Iako su ovoj branši potrebni svi talenti do koje mogu da dođu, posebnu pažnju obraćaju na – devojke i devojčice.

Svako je gejmer u duši

Koliko je gejming tržište veliko, a time i koliko je ova industrija perspektivna, pokazuje i podatak da se u svetu tri milijarde ljudi izjašnjava da igraju neku video igru.
- Kada naiđem na nekog ko kaže da ne voli da igra, kažem mu da samo da koš nije našao igru koja mu leži. A spektar je širok, od igara za decu, za odrasle muškarce, za žene… Sada je to već i druženje, jer imate igre koje se igraju u timovima, i to je mnogima pomoglo, između ostalog, da prebrode ovu krizu s koronom – ističe Kristina Janković Obućina.
Miloš Paunović dodaje da je, na primer, čuvena „Nordeusova“ igra „Top eleven“ igra fudbalskog menadžera za odrasle muškarce , a da ima igara za žene od 35 godina, one koje vole penzioneri…

- Drago mi je da kažem da u srpskom gejmingu ima 30 odsto žena i devojaka, i po tome smo prvi u Evropi a svetski prosek je oko 14 odsto. Ohrabrila bih svu decu da se priključe, ali posebno roditelje, koji bi trebalo da razumeju da je ovo jedna od najperspektivnijih industrija danas  u kojoj se spajaju i kreativno i digitalno – naglašava Janković Obućina.

Davanje podrške mladima i devojčicama se kod gejmera ne završava na rečima i to je i ove nedelje pokazala SGA. U njenoj organizaciji 9. marta je održano nekoliko događaja u okviru inicijative „SGA Empower“ a u jednom od njih, u saradnji sa „Nordeus fondacijom“, žene iz gejminga iz nekoliko naših najvećih studija razgovarale su sa dvestotinjak srednjoškolki o tome šta sve može da se radi u gejmingu i kakve karijere su moguće.

Ovu priliku 24sedam je iskoristio da upita žene koje su se već ostvarile u gejmingu zašto bi se neka devojčica (da ne zaboravimo i roditelje) odlučila da „pravi igre“ umesto da bude menadžerka u banci, arhitekta ili lekar?

Lana Čubrić, šefica marketinga u studiju „Two Desperados“ nam kaže da za nju tu ne postoji „umesto“-

- Svaka devojčica treba da istražuje svoja interesovanja i usmerava se ka karijeri koja je ispunjava, bilo da je to doktorka, arhitektica ili menadžerka. Ono što nudi karijera u gejming industriji je beskonačna kreativnost, mogućnost da njihove ideje ožive u digitalnom proizvodu koji igraju igrači u celom svetu. Takođe je industrija takva da vam je posao svake godine drugačiji i timovi koji rade u gejmingu su jedinstveni u otvorenosti, deljenju znanja i eksperimentisanju – ističe Čubrić.

Da svako odabere zanimanje koje stvarno voli i u kome će sutra da uživa svaki dan kada dođe na posao, bio to gejm development ili neko drugo zanimanje, savetuje i Katarina Dimić, gejm developer u “Nordeusu“.

- Svakako bih htela da ohrabrim sve devojčice koje se osećaju da "konvencionalna" zanimanja nisu za njih da istraže svoje hobije. Sigurna sam da postoji zanimanje u kom možete mnogo da doprinesete na osnovu svojih interesovanja i veština – kaže naša sagovornica.

Njihovo vreme tek dolazi

Marija Josifović, level artist u „Ubisoftu“ dodaje da se menja vreme u kome se do skoro kod nas nije smatralo pravom profesijom.

Promo: Nordeus Fondacija
 

- Većini nije padalo na pamet da imaju to kao opciju. Mi smo tu da to promenimo, da pokažemo devojčicama da ova profesija postoji I da mogu pronaći svoje mesto u njoj – kaže Josifović.

Da je to sada „prošlo vreme“, potvrđuje i Jelena Stojšin, asistent gejm direktor u „Mad Head Games“.

- Broj žena zaposlenih u gejming i IT industriji iz godine u godinu raste. Devedesetih godina je bio mali broj žena koje su zapravo igrale igre a sada se taj broj drastično povećao pa skoro i izjednačio sa muškarcima. Nedostatak uzora je, rekla bih, bio jedan od bitnih faktora koji je uticao na to da se manje žena prijavljuje za IT poslove, međutim, danas postoji dosta inicijativa, radionica, predavanja koja pružaju podršku devojčicama i ohrabruju ih da se priključe ovoj industriji – kaže Josifović.

Budućnost je svakako svetla, bilo da se radi o današnjim dečacima ili devojčicama, uverena je i Milica Lazor, riserč inžinjerka iz „3Lateral“, nakon razgovora sa devojčicama u “Nordeus Fondaciji“.

- Moj utisak je da ih je najviše zanimalo kako doći do prvog posla i prakse, kao i to da li je formalno obrazovanje neophodno za rad u gejming industriji. Takođe, bilo je dosta pitanja o resursima za samostalno učenje, kursevima, tutorijalima… To me posebno raduje jer pokazuje da imamo veoma zainteresovanu i ambicioznu generaciju koja će nam se uskoro pridružiti u svetu gejminga – zaključuje Lazor.

VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike