Za rusku naftu nema rezervnog rešenja: Zašto nam je poskupeo dizel
U Srbiji je juče skočila cena dizela ali to je problem i u celj Evropi jer tog pogopnskog gorovia cele industrije i transporta nema dovoljno
Rastuće cene sirove nafte na svetskim berzama ovih nedelja ponekad ipak preokrenu smer ali sa derivatima nafte, pogotovo dizelom, situacija je još gora. Dizela je na evropskom tržištu sve manje jer bojkot ruske nafte zbog sankcija zapada Moskvi poremetio je ne samo tržište nafte već i derivata, koje Rusija takođe izvozi u EU, što smo osetili i mi na benzinskim stanicama od juče u 15 časova.
U situaciji sa takvim raskoracima u cenama nafte i derivata, došlo je do toga da i u Srbiji cena dizela skoči a benzina ostane ista. Doduše, promena cene koja se događa petkom po uredbi Vlade Srbije o ograničenim cenama goriva, jeste kontrolisana ali cena se formira na osnovu cene derivata u regionu Mediterana a ne prema ceni nafte na berzi.
Zbog evropske cene, ona u Srbiji je juče povećana na berzinskim pumpama za 5,8 odsto, sa 187,23 dinara na 198 dinara (sa 1,59 na 1,68 evra).
- Trenutno se cena dizela zbog povećane tražnje formira potpuno nezavisno u odnosu na cenu sirove nafte i benzina. Do skoro je cena benzina bila viša od cene dizela i obe su pratile cenu sirove nafte. To više nije slučaj, jer postoji manjak dizela uzrokovan prvenstveno smanjenim snabdevanjem iz Rusije što utiče na rast cena ovog goriva. S druge strane, potrošnja benzina u Evropi je manja, a evropske rafinerije proizvode veće količine nego što je evropskom tržištu potrebno – saopštilo je Ministartvo energetike.
Pročitajte još:
Evropa jedno dogovara a na terenu drugo radi
Evropske ekonomije će značajno usporiti rast a najveća stavka u usporenju biće energetika i posledice zapadnih sankcija Moskvi zbog rata u Ukrajini.
Bliski istok nije „zeleno“ rešenje
„Višak“ dizela postoji na Bliskom istoku, jer imaju veće rafinerijske kapacitete za takvu proizvodnju. Računa se da biu ove godine mogao porasti na 1,33 miliona barela dnevno, navodi FGE, ali tu postoji problem – neusklađenost sa evropskim ekološkim standardima. Plan B je SAD, koje će ove godine imati višak od 1,1 miliona barela dnevno, ali treba će vremena da u Europu počne da stiže gorivo preko Atlantika.
Sankcije ometaju uvoz ruske nafte jer, iako se formalno ne odnose na energente, veliki svetski trgovci bojkotuju rusku naftu i derivate.
Rusija Evropi inače pored sirove nafte isporučuje i više od 750.000 barela dizela i sličnih goriva dnevno, i ta kolilčina je nenadokandiva za tešku industriju, transport, poljoprivredu, ribolov i sektor energetike.
A kada nećeg nema, cena mu raste pa se tako nagli rast cene dizela u Europi već preliva na trošak saobrćaja, a potom na cene svih proizvoda koje kupuju krajnji potrošači.
- Vlade jako dobro znaju da postoji jasna veza između cene dizela i BDP-a, budući da gotovo sve što ulazi i izlazi iz fabrike koristi dizel – rekao je objašnjava Džon Kuper, glavni direktor „Fuels Europe“, dela Evropskog udruženja rafinerija nafte, na upravo završenoj konferenciji “Budućnost transporta Evrpe“ u Briselu.
Srpsko tržište stabilno
Snabdevanje naftnim derivatima u Srbiji je stabilno, obezbeđene su dovoljne količine energenata, a država je donela i mere kojima se ublažava uticaj kretanja cena na svetskim berzama na domaće tržište, kažu u srpskom ministartvu energetike.
U tom cilju smanjene su akcize na gorivo i doneta Uredba o ograničenju visine cena derivata nafte. Uredbom je ograničena maksimalna maloprodajna cena goriva, ali koja ne ograničava kompanije da ako nabave energente po povoljnijim uslovima, gorivo mogu prodavati i po nižoj ceni od maksimalne cene propisane Uredbom.
Dodatno, ovim propisom cena goriva za poljoprivrednike ograničena je na 179 dinara za litar, čime je obezbeđeno da ima dovoljno energenata za prolećne poljoprivredne radove, po povoljnijim cenama.
SAD su zbog ruske invazije na Ukrajinu zabranile uvoz nafte iz Rusije, Velika Britanija je najavila da će postupno smanjivati uvoz nafte i naftnih derivata do kraja godine, a Evropska unija razmatra mogućnost zabrane, kojoj se neke članice oštro protive, podseća Rojters.
Zbog političkog pritiska i starha od negativnog imidža u zapadnoj javnosti, nekoliko velikih trgovaca odustalo je od kupovine ruske nafte, a tu je i pitanje ugovaranja osiguranja i izbegavanja brodskih prevoznika da utovaruju u ruskim lukama.
Evropska zabrana blokirala bi oko 760.000 barela dnevno ruskog gasnog ulja i dizela, što bi trebalo nadoknaditi, navodi energetska konzultantska tvrtka FGE.
Evropskim rafinerijama biće tehnoloki teško da povećaju proizvodnju srednjih destilata, koji uključuju dizel i lož ulje, pa bi Evropa morala da pronađe druge izvore, verojatno po višim cenama, kazao je Kuper.
Screenshot: Bloomberg
Da se bez ruskog dizela, kao i nafte generalno, ne može upozorili su izvršni direktori najvećih trgovaca „Vitola“ i „Gunvora“, Rasel Hardi i Torbjern Tornkvist u utorak na globalnom samitu o sirovinama u organizaciji „Fajnenšel tajmsa“.
Rusija Evropi daje polovinu dizela koji ona uvozi a Saudijska Arabija, drugi najveći dobavljač, imala je samo 12 odsto uvoza u 2021. godini, podaxi su FGE.
Francuska je u 2020. uvezla 25 miliona tona dizela, a četvrtina je bila iz Rusije, u Velikoj Britaniji ruski dizel te godine je činio petinu uvoza tog goriva, a u Nemačkoj gotovo 30 odsto.
Iako je nekoliko kompanija odlučilo da obustaviti uvoz, ruski derivati i dalje stižu u Nemačku, a očekuje se da će tako i ostati.
Trenutno jednostavno nema dovoljno dizela da se ne bi uzimao onaj iz Rusije, kaćžu izvori iz trgovine.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari