I Evropa zabrinuta: Vode imamo, ali se o njoj ne brinemo

27.12.2020

06:55 >> 07:06

0

Vest da je voda u svetu bogatih postala berzanska roba zabrinula je mnoge zemlje koje s vodom kubure, ali ne i Srbiju gde vode, zasad, ima dovoljno ali je pitan

I Evropa zabrinuta: Vode imamo, ali se o njoj ne brinemo
Copyright Pixabay

Srbija ne spada u zemlje u svetu i Evropi koje su siromašne vodom. Ako ne računamo dobar deo Vojvodine, gde ima ozbiljnih problema sa teškim metalima u vodi iz vodovoda, lako je dostupna za piće velikoj većini građana.

Poljoprivrednicima već nešto manje, jer stalno se i sistemski navodnjava tek 1,5 odsto obradive površine, odnosno 46.823 hektara poljoprivrednog zemljišta prema podacima Republičkog zavoda za statistiku za 2018. godinu, ali toj brojci treba dodati i sve površine pod povrćem, kao i dobar deo voćnjaka, koji se navodnjavaju malim sistemima.

Voda je lako dostupna i privredi, možda i “prelako“, pošto se u Srbiji i za industrijske potrebe koristi čista, očišćena i prerađena voda iz vodovoda.

Pročitajte još

– Da, tu malo trošimo “široko“ jer nigde ne postoji tehnička voda kao voda koja nije kvaliteta za piće a mogla bi da se sistemski koristi za potrebe privrede – kaže za 24sedam Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju.

Početak nove ere

Zbog relativno lake dostupnosti vodi, Srbiju u ovom trenutku ne mora mnogo da zabrinjava vest da je početkom decembra na Njujorškoj berzi počelo da se trguje terminskim ugovorima baš za vodu. Time je ona, doduše zasad kao tehnička voda za poljoprivredu i energetiku, postala roba za zaradu bogatih. Ta vest u svetu se shvata kao početak nove ere gde će se “ratovi voditi zbog vode a ne nafte“.

– O tome da nećemo imati vodu u ovom trenutku ne brinemo jer Srbija ima veliki potencijal i za proizvodnju vode za piće i za zadovoljenje potreba poljoprivrede i industrije. Visoke su podzemne vode u Vojvodini pa je eksploatacija laka, a imamo više od 20.000 kilometara kanalske mreže za navodnjavanje, ali ne treba smetnuti s uma i odvodnjavanje zbog poplava, samo sve to treba mnogo bolje održavati – ističe Bogunović.

Veći deo Srbije i dalje bez kanalizacije i vodovoda, Printscreen/YouTube/RTV Mag

On naglašava da se vodoprivredna društva trude da rade posao najbolje što mogu ali da u ove svrhe treba izdvojiti mnogo više novca jer jedan kanal “preraste u džunglu“ za samo osam meseci od čišćenja, a onda počinje da odumire sav živi svet zbog nedostatka kiseonika u vodi.

Industrija zagađuje ali…

Po pitanju kvaliteta vode, nivo usklađenosti Srbije sa zakonima EU je “umeren“, a neprečišćena kanalizacija i otpadne vode i dalje su glavni izvor zagađenja, saopštila je Evropska komisija.

Evropu zabrinjava i to što se Srbija ne pridržava standarda o kvalitetu vode u pojedinim oblastima, poput nivoa arsena u (pijaćoj) vodi, saopštio je u novembru Radio Slobodna Evropa odgovor Evropske komisije na to pitanje.

Pročitajte još

Time su, pored onih kojima je to posao, počeli da se bave i u NALED-u, gde su sa inspektorima Srbije decembar proglasili za “Mesec voda“ i pokrenuli kampanju upoznavanja privrednika sa najboljim praksama koje će im pomoći da usklade poslovanje sa propisima.

Evropska regulativa propisuje da preduzeća koja ispuštaju otpadne vode moraju da do 2025. svoje emisije usklade sa propisanim vrednostima i reše problem prečišćavanja. Država mora da izradi akcioni plan o postepenom smanjivanju količina zagađenja ali i unapredi inspekcijski nadzor.

– Nadzor bi trebalo spustiti do lokalnog nivoa, jer poštovanje propisa u ovoj oblasti kontroliše samo šest republičkih inspektora – navodi Srđan Gajić, predsednik Udruženja za edukaciju, ekologiju i energetiku NALED-a.

U proteklih nekoliko decenija izgrađeno je nešto više od 50 postrojenja od kojih je u funkciji oko 30, a tek desetak radi po najvišim standardima. Gradovi i opštine sa lokalnim pogonima imaju veću prednost u privlačenju ulaganja, jer potencijalnim investitorima tako štede milionske iznose koje bi dali na pravljenje sopstvenih kapaciteta.

Neophodno je da počnemo odmah da reagujemo; Foto:Profimedia

Pored 1,5 milijardi evra, koliko je neophodno za postrojenja, lokalne samouprave moraće da ulože i 2,5 milijardi u obnovu postojeće i izgradnju nove kanalizacione mreže, kako bi uspešno prikupile otpadne vode i usmerile ih u pogone za prečišćavanje.

To bi pomoglo da se poveća broj domaćinstava koja su obuhvaćena nekim stepenom prečišćavanja otpadnih voda, a kojih je tek nešto više od 10 odsto. Ali nije samo industrija zagađivač, naprotiv.

Pročitajte još

– Dugo smo mislili da najveće zagađenje voda dolazi od industrije. Ono jeste veliko ali još veće je poljoprivredno zagađenje. Zbog pogrešne ili preterane upotrebe mineralnih đubriva i pesticida veliki deo odlazi u podzemne vode. Tu je i problem sa farmama svinja i goveda. Ljudi po Srbiji i danas drže stajnjak u blizini bunara iz kojih koriste vodu za piće – ističe Bogunović.

Zaključak se sam nameće. Vode imamo ali kao i u svemu drugome u čemu Srbija ima velike potencijal, od sporta do industrije i ekologije, ukoliko sami ne budemo brinuli o sebi možda ćemo uskoro i pored obilja svoje vode morati da uvozimo tuđu, čistu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike