Počelo je: Na Njujorškoj berzi se trguje vodom, a moglo bi i u Novom Sadu

10.12.2020

06:51 >> 06:57

0

Voda se pojavljuje kao berzanska roba, ali to je i proizvod za koji se već dugo priča da će umesto nafte biti razlog budućih ratova, poručuju stručnjaci

Počelo je: Na Njujorškoj berzi se trguje vodom, a moglo bi i u Novom Sadu
Copyright Foto: 24sedam/Goran Sivački

Činilo se tako daleko i kao crno predskazanje iz futurističkih književnih i filmskih dela, ali trgovanje vodom je već tu, među nama. Na terminsko robno tržište Njujorške berze sa Čikaške berze je ove nedelje stiglo trgovanje vodom, čime se ovaj resurs pridružio traženoj robi kao što su nafta, zlato ili pšenica.

Šta to početak trgovanja vodom znači za svet i zašto bi i mi trebalo da trgujemo vodom, za 24sedam govori berzanski stručnjak Branislav Jorgić, vlasnik “Jorgić brokera“.

– Ovaj događaj je trenutno lokalan, američki, ali globalno je veoma važan u tom smislu jer se voda, kao nešto što je neodvojivo od života uopšte, pojavljuje kao berzanska roba i proizvod za koji se već dugo priča da će umesto nafte biti razlog budućih ratova. U ovom trenutku to je tehnička voda ali biće veoma ozbiljno vrlo brzo, kada se bude trgovalo i onom za piće – naglašava Jorgić.

Voda pod najboljim uslovima

On podseća na studije UN koje kažu da nedostatak vode već postoji u svetu, u Africi i delovima Azije, a da će do 2025. godine dve trećine ljudi imati problem sa pijaćom vodom.

Trenutno, pijaćom vodom se ne trguje na berzi, ali se trguje svuda drugde, na običnom svakodnevnom tržištu, i pitanje ko odlučuje ko će i koliko vode “proizvoditi“ i kome će se ta voda prodavati, tek će se postavljati u svetu.

A što se tiče tehničke vode, za poljoprivredu i energetiku, i to kalifornijske čijim se terminskim ugovorima trguje u Njujorku, Jorgić kaže da bi voleo da to vidi i u Srbiji.

– Kod nas svaki građanin kupuje vodu ali ne postoji uređeno tržište, recimo vode za poljoprivredu, i nije transparentno ko i kako dobija vodu i koliko plaća naknade za eksploataciju bunara, kanala i drugih rezervoara. Zbog toga nemamo ni uprosečene cene za koje bi ratari, voćari ili povrtari znali kolike su, niti razgranatu mrežu navodnjavanja, čime bi imali sigurnost da mogu da sebi obezbede vodu pod najboljim uslovima – ističe naš sagovornik.

Berzanski stručnjak navodi da bi bilo dobro da na Produktnoj berzi u Novom Sadu i mi imamo terminske ugovore koji bi doneli neku javnu prosečnu cenu ali i čime bi se formirali fondovi za investiranje u izgradnju mreže za navodnjavanje i novih izvora tehničke vode u Srbiji. A od toga bi, kako naglašava, blagodat imala poljoprivreda, a time i celokupno društvo.

Šta su im to ti fjučersi?

U vesti agencije “Blumberg”, koja je javila o trgovanju fjučersima kalifornijske vode, kaže se da poljoprivrednici, hedž fondovi i lokalne samouprave sada imaju mogućnosti da se zaštite ulaganjem u buduću dostupnost vode u Kaliforniji, najvećem američkom poljoprivrednom tržištu na kome je, inače, voda duplo poskupela u poslednjih godinu dana.

Trgovanje vodom: Za nekog život, za drugog samo brojke, Foto:Pixabay/ Gerd Altmann

Na trgovanju, koje je u ponedeljak pokrenula CME Grupa, ta sigurnost je koštala 496 dolara po hektaru zemljišta koje se navodnjava, a Branislav Jorgić nam objašnjava kako to funkcioniše.

– Fjučersi su, prevedeno, terminski ugovori, što znači  da su to ugovori u kojima se posao, uz određenu cenu, vezuje za neki datum u budućnosti. Kupac i prodavac utvrde cenu koja će važiti tog datuma, bez obzira koliko će, recimo, voda u tom trenutku koštati na tržištu. Ovde je jedino specifično što voda spada u robe u kojima je terminski ugovor bez “obaveze izvršenja“, odnosno isporuke robe, za razliku od poljoprivrednih proizvoda gde dolazi do fizičke trgovine a ne samo finansijske – kaže Jorgić.

Pročitajte još:

Brnabić: Ako privredi bude trebala pomoć, država je spremna
Saznajemo: Banke podižu naknade za vođenje računa i korišćenje bankomata, čak uvode i nove

Kupac ugovori cenu i kada ugovoreni termin dođe, on može da vodu i kupi a može da odustane od kupovine i vodu plati drugde po trenutnoj tržišnoj ceni, uz određen naknadu po terminskom ugovoru.

Zbog toga pojava fjučersa neće uticati na povećanje proizvodnje vode ali će uticati na stabilizaciju, odnosno uprosečavanje cene, koja inače može znatno da varira od kišne do sušne godine.

Kada bi imao pristup navodnjavanju i uz to mogao da ugovori cenu vode za narednu godinu, ni srpski seljak više ne bi morao da “gleda u nebo“ a uspeh čitave ekonomije i BDP-a zemlje zavisi od toga da li je godina bila rodna ili ne. Jer, u tom slučaju, svaka bi bila rodna.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

TAGOVI:

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike