Kad se med pošteno napravi, može i u kozmetiku

17.12.2020

18:45 >> 15:20

0

Porodica Bokić med u Inđiji pravi na tradicionalan način, a od njega i moderne proizvode

Kad se med pošteno napravi, može i u kozmetiku
Copyright Miloš Bokić sa kćerkom Jelenom; Foto: Promo/Agro TV

Marku “hani bi gud“ (“Honey be good”) poznaju potorošači i van naše zemlje, a dolazi iz male Inđije. Za tako nešto u ovdašnjim uslovima bila su potrebna velika ulaganja i trud porodice Bokić.

Miloš Bokić, vlasnik istoimenog poljoprivrednog gazdinstva, stasao je u pčelara uz svog tasta. Kako je ispričao za Agro TV, godinama je bio “samo radna snaga“ dok nije dovoljno naučio da sredinom devedesetih preuzme pčelinjak, koji je početkom dvehiljaditih znatno uvećan.

Ljubav je presudna

– Pa onda jedan kamion, pa drugi…, pa sve do danas i 170 košnica i firma kojoj su se priključile i moje kćerke, i to sa svojih četrdesetak košnica – ističe Miloš.

Kako naglašava, u pčelarskom poslu presudna je ljubav prema pčelama, jer onda se može uspeti u poslu u kojem je velika konkurencija, kao što je proizvodnja meda u Srbiji.

Nema mesta za prevaru: Foto: AgroTV

– Mi pokušavamo da se od ostalih razlikujemo suštinski. Biramo ekološke predele za ispašu, med po vrcanju pakujemo ručno, nema mašina ni termičke obrade, čak ni kada se kristalisani med vadi iz kanti. Jeste teže, ali samo tako je maksimalno očuvano sve ono prirodno svojstvo meda, svi enzimi, svi vitamini, sav polen – isključiv je Bokić.

Sam Miloš spada u one, mogli bismo reći, ortodoksne i danas veoma retke pčelare koji med napravljen prihranjivanjem pčela šećernim sirupom ne smatraju (pravim) medom, već u najboljem slučaju surogatom meda.

Takav med, koji su ipak napravile pčele, inače ljudi ne mogu da prepoznaju svojim čulima i priručnim ispitima, već se može dokazati samo ozbiljnom hemijskom analizom na količinu ostataka polena. Miloš, međutim, u svojim košnicama čak nema ni fizičke mogućnosti za prihranu, jer nema mesta za posudu “hranilicu“.

Od meda do butera, Foto: ArgoTV

A kolika se pažnje kod Bojića posvećuje svakom detalju kazuje i to da med drže u kantama od po 45 kilograma, napravljenim od posebne, prehrambene plastike, smeštenim u “mednoj sobi“, u kojoj je količina svetla prilagođena očuvanju kvaliteta meda.

Brendiranje tradicije

Kćerka Aleksandra, koja je napustila dobro plaćene poslove ekonomskog profila u velikim domaćim kompanijama da bi se posvetila porodičnom biznisu, kaže da je njihov brend “hani bi gud“, koji pokriva čitan niz proizvoda vezanih za pčelinje produkte, pokušaj spoja dobre tradicije koja treba da oblagotvori savremen način života punog loših navika, stalne “brzine”, zagađenja…

Pročitajte još

Njihova misija je prilično ambiciozna – potpuno izbacivanje fabričkog konzumnog šećera iz upotrebe, i na tome rade, kako svojom proizvodnjom, tako i edukacijom i pružanjem informacija na sajmovima hrane i raznim seminarima.

– Veliku pažnju posvećujemo ambalaži i marketingu, a svaki med, od proizvodnje do naziva, ima svoju priču – kaže druga naslednica porodične tradicije Jelena Bokić.

U prodaji imaju šest vrsta meda, ali i pet mešavina, sa dodacima kakaoa, cimeta, đumbira ili divljeg voća. Od inače lekovitog meda prave i specijalizovano sredstvo za prevenciju nekih oboljenja, ali i zamenu za preterano korišćene slatke namaze, kremove i slično.

Bokići se nisu ograničili samo na konzumni med, jer u ponudi imaju i kozmetičku liniju od pčelinjih (nus)produkata iz košnica, od melema za suvu i oštećenu kožu do kozmetičkog hidratantnog butera na bazi matičnog mleča.

I na kraju, imaju nešto i za hedoniste, jer kakav je to pčelar ako ima med a nema medovaču…

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Agro TV

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike