Piramidalna prevara gazda Jezde i Dafine jedna je od mnogih: Da ne biste naseli, pročitajte koje još šeme postoje

16.11.2021

06:35

1

Čak 150.000 prevarenih građana i dug od skoro pola milijarde ondašnjih nemačkih maraka je ono što je ostalo nakon razotkrivanja ove piramidalne šeme

Piramidalna prevara gazda Jezde i Dafine jedna je od mnogih: Da ne biste naseli, pročitajte koje još šeme postoje
piramida jezda dafina - Copyright Profimedia/Printscreen/YouTube

Piramidalna šema je nelegalan i neodrživ vid poslovanja u kojem se potencijalnim strankama obećava ogromna zarada u zamenu za uloženi novac i vrbovanje novih žrtava prevare. Funkcioniše tako što novopridošli klijenti ili investitori daju novac onima koji su ih vrbovali u ovaj kvaziposlovni model.

Ova šema je neodrživa i brzo se raspadne, zato što je neminovno da će u određenom trenutku nestati potencijalnih žrtava za regrutaciju. Rezultat je uvek takav da se obogate idejni tvorac i oni koji su se prvi uključili u ovaj vid prevare, dok oni koji su im se pridružili kasnije izgube sav uloženi novac. Obe varijacije zabranjene su u gotovo svim zemljama sveta.

Postoje različite varijante ove prevare: u nekima se obećava veliki profit nakon obračuna kamate, dok se druge obavljaju tako što se nominalno prodaju pojedini proizvodi ili nude fiktivna radna mesta koja su u praksi samo paravan za regrutaciju potencijalnih žrtava.

U prvu grupu spada verovatno najpoznatija piramidalna šema - Poncijeva šema, koja je nazvana po Amerikancu italijanskog porekla Čarlsu Ponciju, njenom idejnom tvorcu, a datira s početka minulog veka. U toj piramidalnoj prevari investitorima su obećavane zarade od visokih kamata.

Najbolji primer Poncijeve šeme u Srbiji svakako je slučaj iz devedesetih godina prošlog veka, kada je veliki broj građana izgubio veliki novac uloživši ga u Dafiment banku i Jugoskandik, banke koje su držali Dafina Milanović i Jezdimir Vasiljević, poznatiji kao Gazda Jezda.

Printscreen/YouTube
 

Iako su oni bili osnivači tih banaka, kasnije je otkriveno da je to bio državni projekat iza kojeg je stajao prvi bankar Srbije - Slobodan Milošević.

Iste decenije u Albaniji su milioni građana izgubili ukupno 1,2 milijarde dolara, nakon kraha piramidalnih šema 1997. godine. Gubici po glavi stanovnika iznosili su 400 dolara. Epilog je bio krvavi građanski rat u kojem je stradalo više od 2.000 osoba.

Druga varijacija ove prevare danas je zastupljenija i uspešnija od klasične Poncijeve šeme. Prevara se krije iza kupovine proizvoda i usluga, a vrše je kompanije koje su legalno registrovane. Firma koja je pionir mrežnog marketinga je "Emvej", osnovana 1959. godine. Uprkos tome što je uvek bila na meti američke Federalne trgovinske komisije, uspela da opstane do danas, ne izgubivši nijednu tužbu, iako je dala desetine miliona dolara na sudske nagodbe.

Predstavljamo spisak deset zanimljivih slučajeva piramidalne šeme za koje najverovatnije niste čuli.

Limenke po ceni od 700 dolara

"Vema" je bila firma iz američke države Arizona koja je prodavala suplemente, a poslovala je po modelu multilevel marketinga. Američka Federalna trgovinska komisija otkrila je da je kompanija "Vema" za dovođenje regruta nudila isplate koje su bile znatno veće od provizija za prodaju njenih proizvoda. Većina vrbovanih bili su omladinci i studenti kojima su bile obećane velike zarade.

Regruti su morali da plate početnu opremu u iznosu od 600 dolara, kao i stotine dolara na mesečnom nivou za nove proizvode. Većina regruta je izgubila sav uložen novac, dok su stariji regruti (koji su nazvani distributerima) zarađivali manje od 6.000 dolara na godišnjem nivou.

Federalna trgovinska komisija je 2015. godine zamrzla imovinu "Veme", firma je morala da isplati kaznu u iznosu od 238 američkih dolara, dok su Tom i Betani Alkazin, vlasnik preduzeća i njegova supruga, morali da plate 6,7 miliona dolara kao fizička lica.

"Vema" se takođe obavezala da više neće učestvovati u bilo čemu što može da se označi kao multilevel marketing, Poncijeva ili piramidalna šema. Upitno je koliko se preduzeće drži tih pravila, zato što se na njihovom veb-sajtu i dalje nude naizgled obični proizvodi po paprenoj ceni.

Printscreen
 

Za vrbovanje ne dobijaju ni pravi novac

Veb-platforma "Burn laundž" nudila je iste usluge kao njeni savremenici "Majspejs" i "Pjur voljum". Razlika je u tome što dva pomenuta sajta nisu naplaćivala slušanje muzike, dok je "Burn laundž" zahtevao od svojih članova da plaćaju redovnu pretplatu.

Administratori su ponudili da 30.000 ljudi otvori svoj nalog (čiji je naziv na sajtu bio "izlog") na kojem bi prodavali svoje numere. Pored toga što su morali da plaćaju dažbine, novi vlasnici "izloga" su takođe morali da regrutuju nove članove.

Članovi koji bi uspeli u vrbovanju novih žrtava na kraju čak nisu ni isplaćeni novcem, već poenima, čija je jedina funkcija kupovina proizvoda koje proizvodi "Burn laundž". Ukoliko bi želeli da budu isplaćeni pravim novcem, morali bi da plaćaju dodatnu naknadu.

Piramida koja više nije u pokretu

Alan Kipaks, preduzetnik iz Toronta, osnovao je kompaniju "Biznis in moušn" (biznis u pokretu), koja je klijentima nudila zaradu i do 100.000 dolara na godišnjem nivou prodajom jeftinih paket-aranžmana za putovanje. Ipak, uslov za ulazak u taj posao upravo je bila kupovina tog paketa u iznosu od 3.200 dolara. Zauzvrat, dobijala se naknada od 5.000 dolara za svaki naredni prodati paket koji su kupili. Broj žrtava ove prevare bio je 2.000.

Pre nego što je ova prevara dospela u žižu javnosti, Kipaks je već stekao negativnu reputaciju u medijima zbog učešća u saobraćajnoj nesreći u kojoj je život izgubio njegov brat od strica Piter, a dvoje ljudi je zadobilo teške telesne povrede. Pretpostavlja se da su se rođaci trkali, a sud je procenio da su obojica odgovorna za tragediju, pa je Alan je proveo godinu dana u zatvoru zbog nasilničke vožnje.

Kipaksova operacija propala je nakon tri godine. Pitanje inspekcije kako je moguće da isplati proviziju koja je daleko veća od cene njegovih proizvoda je bilo kobno po Kipaksovu prevaru. Neposredno nakon toga je uhapšen, a presuda je glasila da Kipaks mora da isplati 6,5 miliona kanadskih dolara žrtvama prevare.

Vudu kolo sreće

Su-su je tradicionalna finansijska praksa poreklom iz zapadne Afrike. To je vid rezervnog fonda u koji članovi tog kruga (rodbina i uži krug prijatelja) uplaćuju novac, a na kraju svako dođe na red za isplatu u različitim perioda. Za su-su se može reći da funkcioniše po kružnom sistemu, tako da niko ne gubi na kraju, ali isto tako niko i ne zarađuje, već je cilj da svako od članova kruga dođe na red kada mu zatreba novac.

Međutim, to nije praksa među ljudima koji se ne poznaju, barem kada je reč o tradicionalnoj formi su-sua. Takozvani moderni su-su, iliti "razboj blagoslova", priča je kojom prevaranti targetiraju žrtve u SAD, prvenstveno one iz afroameričke zajednice, zbog afričkih i karipskih korena prakse čije je ime preuzeo ovaj vid piramidalne šeme. Broj žrtava ove prevare porastao je kada je izbila pandemija kovida 19. Po funkcionisanju se ne razlikuje značajno od ostalih piramidalnih šema, a slična je prevari lančanih pisama i "igri aviona".

Igra mica

Prevare lančanih mejlova ili poruka vrše se preko mejlova ili društvenih mreža. Kod nas je mnogima ovaj vid prevare poznat kao "nasledstvo nigerijskog princa". Ovo je zapravo stara praksa koja datira s početka minulog veka kada se ova šema vršila putem pisama. 

Ipak, u ovom tekstu je reč o varijaciji koja je u svojoj osnovi piramidalna šema. Ljudi su vrbovani da učestvuju u takozvanoj igri koja grafički podseća na društvenu igru mica sa devet polja. Vrbovani su pozvani putem mejla da se uključe u igru sa ulaznicom po ceni od 100 dolara, uz obećanje da će iz nje izaći sa 800 dolara. Naravno, tvorci ove šeme ohrabruju novopridošle članove da dovode svoje članove porodice, prijatelje i poznanike.

Nakon što vrbovani uplati dogovorenu svotu preko digitalne platforme poput "Pejpala", on "staje" na spoljno polje zajedno sa još sedam "igrača". Novac od "ulaznice" ide onom ko se nalazi u sredini. Nakon što ta osoba popuni virtuelnu tablu mica, on napušta igru i na njegovo mesto dolazi igrač sa najdužim stažom na tabli koji od tog trenutka sakuplja novac od novopridošlih članova. Naravno, svakom novom učesniku obećava se da će ubrzo na njega doći red da bude taj koji je u sredini, a samim tim i zaraditi novac.

Pola zarade ide ka vrhu spiska

Šema poznata kao "zlatni spisak" svoj vrhunac je doživela sedamdeserih godina prošlog veka. Njome su bili targetirani pripadnici više srednje klase. Ona je promovisana na manjim okupljanjima poput onih na koje dolaze prijatelji i rodbina. Ciljna grupa prodavaca šeme bili su ljudi koji su mogli sebi da priušte da izgube uloženo.

Šema je funkcionisala tako što je zainteresovanoj osobi prodato poslednje mesto na spisku od 12 imena po ceni od 100 dolara, kao i da vrbuje još dvoje ljudi koji će da ponove isti proces kao i osoba koja ih je regrutovala. Njih dvoje takođe uplaćuju po 100 dolara toj osobi, međutim, ona ne zadržava čitavu zaradu, već polovinu zarade daje onome kome je već platila ulaznicu. Samim tim ona "ostaje na nuli" nakon što je vrbovao prvi par žrtava. Taj proces se ponavlja sve dok se ne dođe do vrha spiska. Naravno, kao i u svakom od navedenih slučajeva, oni koji ostanu na kraju spiska gube uloženi kapital.

Ima li pilota u avionu?

"Igra aviona" bila je piramidalna šema čiji je vrhunac dostignut osamdesetih godina prošlog veka. Funkcionisala je tako što žrtva uplaćuje određenu svotu novca "pilotu", odnosno osobi koja je na vrhu piramide u koju je ušao novopridošli član. "Pilot" je imao dvojicu "kopilota", dok su se ispod njih nalazili stjuardi. Kada "pilot" uzme novac od svih članova "posade", on se "penzioniše", a "avion" na čijem je on čelu bio deli se na dva dela. "Kopiloti" minulog "aviona" preuzimaju nove, dok se "stjuardi" uzdižu na rang "kopilota".

"Igra aviona" je bila rasprostranjena u toj meri da je tačan broj žrtava ove prevare ostao nepoznat. Nove žrtve su dolazile na sastanke koji su nazivani "žurkama", da zavaraju trag, ali to ipak nije sprečilo policiju da locira i hapsi organizatore ovih skupova u Njujorku, Floridi, Kaliforniji i Teksasu. Jedan ovakav događaj okupio je preko hiljadu zainteresovanih, a uplate su dostizale i do 5.000 dolara. "Igra aviona" se proširila i na Zzapadnu Evropu, te se čak i Vlada Španije angažovala u gašenju regrutnih skupova.

Ružičastim "kadilakom" do vrha piramide

"Meri Kej inkorporejted" je kompanija koju je osnovala Meri Kej Eš 1963. godine u Dalasu, u državi Teksas. Formalno, delatnost ove kompanije je prodaja kozmetike i preparata za negu kože, ali je zapravo reč o jedinom preduzeću sa ovog spiska koje i danas uspešno radi po modelu mrežnog marketinga, kao i jedna od najduže postojećih firmi koje rade po tom modelu.

Neformalni simbol korporacije je ružičasti "kadilak". Meri Kej Eš je sebi kupila jedan već nakon pet godina od osnivanja preduzeća. Njena zamisao je bila da na taj način ojača reputaciju svoje firme prikazujući je kao glamuroznu i ženstvenu. Već naredne godine kupila je još četiri ovakva vozila svojim najuspešnijim "prodavcima".  

Razlog uspeha i dugovečnosti ovakvog poslovanja leži u opreznom pristupu. Zaposleni formalno nisu u obavezi da kupuju proizvode kompanije. Međutim, utvrđeno je da najveći deo prihoda "Meri Keja" ipak dolazi od kupovine zaposlenih, iz čega može da se izvuče logičan zaključak da kompanija ima izuzetno dobar pravni tim.

Obogatili se savetujući druge kako da se obogate

"Velt puls internešenal" predstavljao se kao međunarodno preduzeće čija je delatnost prodaja DVD-jeva. Ti diskovi su sadržali instrukcije i savete o tome kako neko može da postane bogat na engleskom i španskom jeziku. Vrbovali su ljude da kupuju DVD-jeve i da ih zatim prodaju drugima po većoj ceni.

Komisija za hartije od vrednosti i berze SAD poslala je inspekciju u kompaniju koja je otkrila da najviše njenih prihoda potiče od kupovine zaposlenih, što je rezultiralo zamrzavanjem računa firme. Procenjuje se da je 70.000 ljudi iz 64 zemlje kupovalo diskove s namerom da ih preproda, kao i da su lični gubici prevarenih do 2007. godine zbirno iznosili 132 miliona dolara.

Tvrdio da je ideju za prevaru dobio od Boga

Harvi Dokstader mlađi osuđen je za upravljanje piramidalnom šemom pod nazivom "Elit ektiviti". Ljudi su vrbovani da učestvuju u onome što je Dokstader nazvao "krugom izobilja". Regruti su davali novac "Elit ektivitiju" u zamenu za obećanje da će zauzvrat dobiti veliki profit. Naravno, podrazumeva se da je uslov dovođenje novih žrtava ove prevare. 

Ono što ovaj primer izdvaja u odnosu na sve ostale jeste postojanje verskog elementa. Naime, Dokstader je vrbovanima rekao da ga je Bog lično inspirisao da napravi sistem u koji ih je uključio.

Ipak, apelacioni sud u Teksasu odredio je Dokstaderu dvogodišnju kaznu zatvora i novčanu kaznu u iznosu od 10.000 dolara u presudi iz 2006. godine.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike