Cenovni šok! Nema drugog rešenja: Ako nafta u svetu divlja, za jeftiniji benzin na pumpama samo jedna solucija

15.10.2021

05:35

0

Dramatičan rast cena energenata poslednjih meseci mogao bi da ugrozi opštu stabilnost jer skuplja struja i nafta "ugrađuju“ se u bukvalno sve cene i zbog toga su "na potezu“ vlade. Šta može da se učini?

Cenovni šok! Nema drugog rešenja: Ako nafta u svetu divlja, za jeftiniji benzin na pumpama samo jedna solucija
gorivo poskupljenje (4) - Copyright Profimedia gorivo poskupljenje (4)

Vlade širom Evrope grozničavo razmatraju antikrizne mere ali ovoga puta ne zbog kovida i "lokdauna", nego goruće energetske krize koja pogađa ceo kontinent ali i svet. Za cene gasa i struje, koje na berzi obaraju istorijske rekorde, već su se našla pojedinačna rešenja u vidu ukidanja pojedinih specifičnih taksi i poreza.

Za cene benzina, koje ne skaču dramatično kao nafta i gas, ali konstantno rastu mesecima, takvih mera još nema. Ali to ne znači da se o njima ne razmišlja, pokazao je primer iz Hrvatske, gde je ministar finansija rekao da "akcize nisu svetinja“.

Nije budžet na gubitku

A upravo akcize ekonomski stručnjaci i ljudi iz energetske branše vide kao možda i jedinu mogućnost za dobijanje prihvatljive cene goriva.

- Sve je tu jasno i jednostavno, samo niže akcize mogu dovesti do niže cene. Čak ne mora da bude manja nego sada, već da ostane na ovom nivou jer preti da još ozbiljno naraste. A onda će biti u velikom problemu i građani i privreda – upozorava Nebojša Atanacković, predsednik UO "AD Nafta“.

Atanacković kaže da niže akcize ne znače i niže prihode za državu, jer u ovo vreme visokih cena nafte, to je zapravo budžetski "višak“.

Poprilično zahvatanje

Prema podacima zvanične statistike sa Europa.eu (sa presekom na 31. avgust), Srbija ima poprilično zahvatanje u litri goriva u odnosu na neke zemlje u Evropi. Sa 0,76 evra po litru benzina daleko prednjači nad komšijama Mađarima i Rumunima (po 0,36 evra), nešto manje za Hrvatima (0,51) i bogatim Nemcima (0,65). Sa "težom rukom“ države suočavaju se, recimo, Grci (0,71) i Holanđani (0,81).

Srećom, zahvatanje države ne odražava se u istom odnosu i na krajnju cenu goriva, pa je tako benzin skuplji od srpskog (1,38 evra) u Hrvatskoj (1,47 evra) i u Nemačkoj (1,67) evra, da ne pominjemo Grke (1,71) i Holanđane (1,84), pokazuju podaci Tolls.eu (za 7. oktobar).

- I red je onda da taj višak, koji nije ni planiran u budžetu, država vrati privredi i građanima kroz nižu akcizu i samim tim i manje naplaćenog PDV-a. Jer, nije isto kada naplatite dažbine, koje su više od polovine cene na pumpama, na 130 dinara i na 180 dinara – ističe Atanacković.

Može do 20 odsto

Da je smanjenje akcize moguće, i pravno i praktično, podseća i Goran Radosavljević, profesor FEFA i član Nacionalnog naftnog komiteta Srbije.

- U zakonu o akcizama postoji mogućnost da se u vreme velikog poskupljenja nafte na svetskom tržištu akcize smanje do 20 odsto. To smo videli i 2012. godine. Pitanje je da li Vlada to želi, jer akcize kod nas jesu malo prevelike ali moraju da se sagledaju i posledice po budžet. A tu već imamo priličan deficit. Moramo biti i fer i reći da cena goriva sada, ma koliko građanima neprijatna bila, još nije dostigla ni nivo iz 2019. godine. Koliko će još ići naviše, ne zna se, ali nisam optimista po pitanju brzog pojeftinjenja – kaže za 24sedam Radosavljević.

RINA
Sve preko leđa vozača...

Što se tiče ovog problema u Hrvatskoj, potpredsednik Vlade i ministar finansija Zdravko Marić rekao je da "akcize nisu nedodirljive“ i da se o svemu što može pomoći raspravlja,da bi gorivo na pumpama u tom slučaju moglo prilično da pojeftini.

Već sa polovičnim smanjenjem od tih 20 odsto koje zakon dozvoljava, to bi značilo da bi cena litra benzina, umesto 162 dinara kao sada, bila dvanaestak dinara manja. Kod dizela bi razlika bila i veća, jer je kod njega i akciza veća.

Naime, u Srbiji je akciza po litru benzina 57,84 dinara, a za dizel gorivo 69,34 (kod TNG-a je preskupih 45,17 dinara). Kada na proizvođačku cenu dodate druge takse i marže, pa na sve PDV, cena goriva dođe za 55 odsto veća od "fabričke“.

Foto: 24sedam /Katarina Mihajlović
U ceni naftnih derivata veliki deo "odlazi" na akcizu

A tih marži nema malo - naknada za formiranje obaveznih rezervi (2,6 dinara), naknada za unapređenje energetske efikasnosti (0,15 dinara), naknada za markiranje derivata nafte (0,26 dinara), kao i naknada za monitoring kvaliteta (0,35 dinara).

- Osim akcize država nema drugi način da utiče na cenu. Možda bi se moglo pregovarati sa NIS-om da smanji svoju cenu, ali i oni imaju malu maržu, a strateških rezervi nema da se njima interveniše na tržištu kada cena naglo skoči – zaključuje Radosavljević.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike