Ludilo s kriptovalutama: Plaćaćemo porez i na bitkoin

17.02.2021

07:30 >> 20:25

0

Srbija je prepoznala bitkoin i druge kriptovalute u posebnom zakonu, a to što one nisu legalno sredstvo plaćanja ne znači da na njih nećemo plaćati porez

Ludilo s kriptovalutama: Plaćaćemo porez i na bitkoin
Copyright Pixabay/ WorldSpectrum

Dosta ljudi iz sveta digitalnog poslovanja kunu se u kriptovalute kao izvesnu budućnost novca, i sa posebnim oduševljenjem su dočekali donošenje Zakona o digitalnoj imovini, krajem prošle godine, kao svetlu tačku Srbije na tom putu.

Neki drugi, iskusni u pitanju novca i berze, kao broker Branislav Jorgić, nisu u to tako sigurni a i naš novi zakon vide malo drugačije.

Od 30 centi do vrtoglavih 51.000 dolara

Na početku 2011. je jedan bitkoin vredeo 30 centi, a danas, deset godina nakon toga, više od 51.000 dolara. Bitkoin je decentralizovan, nema hijerarhijsku strukturu niti organ koji upravlja vrednošću, već svi vlasnici imaju svoj udeo. Transakcije se obavljaju preko tzv. “blokčejn“ sistema, koji beleži svaku transakciju. Broj bitkoina je ograničen na 21 milion jedinica, pa nema “štampanja para“ kojima se kod klasičnih valuta obično gubi vrednost. On se pravi takozvanim rudarenjem (majningom), uz pomoć kompjutera i velikih količina struje.

– Kupovina bitkoina, čijem vrtoglavom usponu smo svedoci ovih meseci, je visokorizična kupovina u kojoj će neki bez berzanskog iskustva možda i zaraditi na kratak rok ali na dugi verovatno neće. A sama suština trenda kriptovaluta je čista suprotnost onome čemu se u svetu teži već decenijama, a to su legalne transakcije i vidljiv trag novca – kaže za 24sedam berzanski ekspert Branislav Jorgić.

Trend suprotan elektronskom plaćanju

Bitkoin ludilo zahvatilo je svet i ova virtuelna valuta je prešla vrednost 51.000 dolara po jedinici. Sve više zainteresovanih je i u Srbiji, koja je u međuvremenu dobila i Zakon o digitalnoj imovini i deluje da prednjači u praćenju svetskih trendova.

– To što smo doneli poseban zakon ne znači da naša država pospešuje trgovinu bitkoinom, ili da je on sada legalno sredstvo plaćanja kao dinar. Na taj zakon gledam kao na pokušaj države da te transakcije dovede u legalan okvir, da se vidi ko kome i koliko plaća, i na to naplati porez – objašnjava Jorgić.

Naš sagovornik ističe da je višedecenijska tendencija u svetu da finansijske transakcije budu što transparentije.

– Otuda i toliko insistiranje nadležnih zvaničnika na elektronskom plaćanju i smanjenju keša. Tako ostaje trag novcu, dok  kod kriptovaluta je upravo suprotno, kao prednost se ističe anonimnost plaćanja a znamo kome to odgovora. Nije ni čudo što hakeri kada vam traže otkup za blokiran informacioni sistem otkup traže u bitkoinima – napominje Jorgić.

Prinsccreen:Coindesk

Slično je upozorenje na bitkoin stiglo ovih dana i iz Udruženja banaka Srbije (UBS), gde kažu da građani u trgovini bilo kojom valutom, a pre svega virtuelnom, preuzimaju veliki rizik. Generalni sekretar UBS Vladimir Vasić ističe da su vrednosti virtuelnih valuta nestabilne i menjaju se iz dana u dan, a to može da prouzrokuje velike finansijske gubitke.

Branislav Jorgić to poredi sa klasičnim trgovanjem na berzi.

– Rizik uvek postoji i kada na berzi kupujete akcije renomiranih firmi ali je on sveden na minimum, pogotovo na duži rok. A tu je i isplata dividendi, pa je prihod relativno siguran. Kod bitkoina imamo velike i uspone i padove – naglašava Jorgić.

Krenulo od pice

Bitkoin, kao najjaču kriptovalutu u svetu među 10.000 drugih, izmislio je izvesni misteriozni Satoši Nakamoto 2008. godine, u jeku Svetske ekonomske krize. Programer Laslo Hanješ je prvi platio bitkoinom, i to 2010. jednu picu za čak 10.000 bitkoina.

Na oprez s kriptovalutama je više puta ukazivano i iz Narodne banke Srbije. Iz centralne banke naglašavaju da bitkoin i druge virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja i da ova banka niti drugi organi javne vlasti ne garantuju za njihovu vrednost, jer radi se o valuti za koju ne garantuje nijedna centralna monetarna vlast, već o “vrsti privatne digitalne imovine“.

U Zakonu o digitalnoj imovini pominju se ovlašćeni trgovci kriptovalutama, ali u srpskoj praksi to još izgleda tako što se uglavnom dvoje ljudi sastane, pa razmene pravi novac za digitalni u elektronskom novčaniku na telefonu. Kriptovalutu je moguće kupiti i na internet berzama, postoje one registrovane u SAD i Švajcarskoj a koje prodaju i za dinare, ali tek je ovo rizičan poduhvat i ne preporučuje se neiskusnima. Postoje i onlajn menjačnice, u kojima je provizija povisokih od dva do šest odsto.

U ovakvoj praksi sve se svodi na puko poverenje, jer prevareni u “ličnoj“ kupovini bitkoina nema kome da se žali, niti država Srbija u ovakvoj trgovini može da naplati porez.

Imovina kao i svaka druga…

To bi trebalo da se promeni sad kada imamo zakon i kada se digitalna imovina oporezuje porezom na kapitalnu dobit, kao i svaka druga. Zakon bi trebalo da počne da se primenjuje od 29. juna, a od tada se građanima smeši i 15 odsto poreza na iznos pozitivne razlike između nabavne i prodajne cene, dok će u slučaju negativne razlike (kapitalni gubitak) dobiti poreski kredit, odnosno moći će da gubitke prebiju s dobicima u narednih pet godina.

Pročitajte još:

Bitkoin, ili bilo koja druga slična valuta, više je investicija ili pokušaj zarade na berzi, nego drugi vid klasičnog novca. Kao i svaka druga berzanska investicija, to je igra za one sa znanjem i iskustvom, pa je tako proizvođač automobila “Tesla“ na kupovini bitkoina za 1,5 milijardi dolara u januaru zaradio, procenjuje se, profit veći nego sa automobilima u celoj poslovnoj 2020. godini, a možda i u celoj deceniji, piše “Jahu fajnens“.

A kriptovalutom se ne može u Srbiji , zasad, ništa kupovati. Famozno plaćanje bitkoinima u kafićima u stvari se obavlja preko posrednika, ne plaćate vi direktno kelneru, već zamenite negde u virtuelnom svetu bitkoin za novac koji posrednik uplati kafiću.

Svakodnevno korišćenje bitkoina bi relativno brzo moglo da se ustali i u svetu i u Srbiji. To pokazuje i nedavna vest da uprava u jednom gradu na Floridi razmišlja da li da se javnim zvaničnicima omogući da plate ili njihov deo primaju u bitkoinima, kao i da li da se građanima dozvoli da kriptovalutama plaćaju gradske usluge, preneo je “Majami herald“.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike