Stranci uložili još 4,5 milijardi evra, a NBS kupuje još da dinar više ne jača
Strane investicije nastavile su snažan rast i u 2024. godini, a priliv deviza vrši pritisak da dinar još ojača, kaže guvernerka Tabaković
Direktne strane investicije u Srbiji nastavljaju da snažno rastu i one su do kraja novembra iznosile 4,46 milijardi evra, izjavila je danas guverner Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković na otvaranju drugog Bankarskog samita u Beogradu.
Tabaković je istakla da je i pored velikog priliva deviza očuvana stabilnost kursa dinara prema evru, a da se opšta stabilnost čuva i vraćanjem inflacije u ciljane okvire.
– U maju smo inflaciju sveli u ciljane okvire od 3±1,5%, u junu je počelo ublažavanje mera monetarne politike pa je referentna kamatna stopa smanjivana tri puta – rekla je ona.
Navela je da je dinarska štednja rekordna, iznosi 180 milijardi dinara i 10 puta je veća nego 2012. godine.
Pročitajte još:
Kao posebno važno je istakla to što je nivo problematičnih kredita smanjen, u avgustu je iznosio 2,7% a da je udeo problematičnih kredita u stambenim kreditima pao na 1,46%.
Prema njenim rečima analize pokazuju da je makroekonomska stabilizacija zemlje nakon 2012. godine imala značajan pozitivan uticaj na kvalitet i obim aktive banaka, pa je kreditni portfolio skoro dvostruko uvećan između 2014. i 2023. godine, kamatna marža bila je značajno niža u 2023. godini nego u 2011. godini, a smanjeni su i gubici banaka.
U 2024. kupljeno 2,4 milijarde evra
Centralna banka kupuje evro jer ne dozvoljava da dinar previše ojača, izjavila je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković i istakla da je od 2017. godine NBS kupila 11,5 milijardi evra, od čega ove godine do sada 2,4 milijarde.
Na pitanje u intervjuu za NIN da li je kurs dinara realno stabilan ili namerno nizak odnosno drži li se on veštački kako bi se lakše došlo do obećanja vlasti o prosečnoj plati od 930 evra ove godine ili 1.400 u 2027, Tabakovićeva je rekla da je istina suprotna i da poslednjih osam godina poslujemo u ambijentu pritisaka ka jačanju dinara, što je rezultat naše poboljšane ekonomije, rasta priliva deviza po osnovu investicija, izvoza, ulaganja u dinarske obveznice i dugih faktora.
Tabakovićeva je navela da će se u Skupštini Srbije uskoro raspravljati o četiri izuzetno važna zakona, koji su bitni za korisnike finansijskih usluga, za bankarsku industriju i ceo sistem.
Navela je da su devizne rezerve zemlje krajem oktobra iznosile rekordne 28,3 milijarde evra, što je dodatni rast od 13,6 odsto u toku ove godine.
– U uslovima opadajuće inflacije, banke su još krajem prošle godine počele da ublažavaju kreditne standarde (uslove pozajmljivanja klijentima), pa imamo ubrzanje kreditne aktivnosti na 7,2% međugodišnje u oktobru, uz visok rast kredita i privredi od 4,9% i stanovništvu od 9,2% – rekla je ona.
Dodala je da su rezerve zlata u prethodnih 12 godina utrostručene na 48 tona a njihovo učešće u ukupnim rezervama povećano je na 13 odsto.
Kao na poseban izazov ukazala je na ubrzan razvoj veštačke inteligencije posebno jer generativna veštačka inteligencija, kako je rekla, najveće transformativne promene donosi baš u bankarskoj industriji.
– Ona nudi značajne uštede i vremena i resursa, povećava efikasnosti i može značajno da pomogne u upravljaju rizicima. Prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda, veštačka inteligencija ima potencijal da doprinese rastu svetske privrede sa 0,8 procentnih poena ali, samo ako se koristi na pravi način – rekla je guvernerka NBS.
Dodala je da je obaveza bankara da zajedno pokušaju da sagledaju kakva će biti tržišta rada u budućnosti, i da pomognu da tranformacija protekne tako da zatvaranje nekih radnih mesta otvara vrata za druga, kvalitetnija.
– Na nama je i da se brojnim lažnim sadržajima ali i pokušajem takozvanog fišinga ne naruši poverenje koje je teško sticano, a ovo je industrija koja počiva na poverenju – rekla je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković.
BONUS VIDEO
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari