aktuelno

Guvernerka Tabaković: Banke zloupotrebljavale položaj, kolektivne tužbe zanimljiva praksa

18.11.2024

13:16

0

Autor: 24sedam/Tanjug

Kolektivne tužbe protiv banaka su zanimljiva praksa u Evropi, i o tome je važno diskutovati, istakla guvernerka NBS na Međunarodnoj konferenciji "Bankarsko pravo 2024" u Beogradu

Guvernerka Tabaković: Banke zloupotrebljavale položaj, kolektivne tužbe zanimljiva praksa
Sa Konferencije Bankarsko pravo 2024 - Copyright Tanjug/Strahinja Aćimović

Mnoge zemlje EU, među kojima su Španija, Nemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija, Poljska, Mađarska, Hrvatska, Rumunija, suočile su se sa velikim, a u nekim slučajevima i ogromnim brojem sporova u bankarskom sektoru, i veoma je zanimljivo diskutovati o praksi kolektivnih tužbi u Evropi, rekla je danas guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković.

Ona je na otvaranju Međunarodne konferencije „Bankarsko pravo 2024“ u Beogradu istakla da je i u Srbiji podneto više od 300.000 tužbi protiv banaka, zbog „navodno nezakonite naknade za obradu kredita“.

– Od 2008. banke i dalje imaju jako lošu reputaciju u javnosti, što je imalo uticaja i na sudsku praksu. Čini se da je to tako i zato što su banke u periodu do 2010. preterivale u iskorišćavanju svog dominantnog ekonomskog položaja u odnosu na potrošača – rekla je ona.

To je, kako je naglasila, išlo čak dotle da su i pored prevaljivanja kamatnog i valutnog rizika na korisnika, jednostranom odlukom povećavale kamatnu stopu i ugovarale različit tip kursa.

– To zaista nepotrebno preterivanje izazvalo je reakciju, tako da se upravo od finansijske krize nalazimo u jednom ciklusu regulative, a posebno sudske prakse koja je veoma naklonjena korisnicima. Zato treba da čujemo da li je kolektivna tužba s jedne strane efikasan mehanizam za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i da li ovaj institut, s druge strane, predstavlja spas od masovnih sporova, koji onemogućavaju normalan rad sudova i ugrožavaju pravo građana na pristup sudu – rekla je guvernerka Tabaković.

Ona je zaključila i da se ne sme smetnuti sa uma da treba ostvariti pravdu i težiti pravdi, jer ona postoji makar i nesavršena, i mora da bude naš ideal i naš cilj.

Dodala je i da ovakvi skupovi treba da nas podstiču na konkretne rezultate.

Guvernerka je rekla da zaštita korisnika finansijskih usluga ne postoji radi borbe protiv banaka već zaštite finansijskog sistema i postignute stabilnosti u Srbiji. Tabakovićeva je rekla da su na jednoj strani klijenti, na drugoj banke, dok je između pravda.

– Zaštita korisnika finansijskih usluga nije rov između banaka, pravnika i svih ostalih, već je deo ukupnog ekosistema u kojem moramo da budemo društvo gde svi moraju i treba da budu dobitnici. To je važno jer jedni bez drugih ne postojimo – naglasila je Tabakovićeva.

Kako je objasnila, ono što je danas izgubio klijent, sutra će se prebaciti na gubitak banke, odnosno ono što se banci u jednom trenutku čini da je dobila asimetrijom informacija ili jakim advokatskim timom, sutra će biti njen gubitak, kroz gubitak klijenata.

Na Međunarodnoj konferenciji data je prilika stručnjacima iz inostranstva da prenesu iskustva njihovih zemalja u primeni različitih bankarskih propisa, koje se u Srbiji primenjuju ili će se uskoro primenjivati.

– Za pravnike u zemlji koja je kandidat za članstvo u EU izuzetno je važno da prilikom implementacije propisa iz EU, kao i prilikom njihove svakodnevne primene imaju u vidu praksu u zemljama članicama – rekla je ona.

Kako je navela, današnji predavači će učesnicima konferencije predstaviti različite teme, od kolektivne tužbe preko zelenih finansija i primene sankcija, do restrukturiranja.

Srbija u restrukturisanje banaka krenula pre EU

Guvernerka je podsetila i da je stanje koje je u Srbiji zatečeno 2012. zahtevalo primenu metode restrukturisanja poput preuzimanja imovine i obaveze skoro dve godine pre nego što je EU donela Direktivu o oporavku i restrukturisanju banaka.

– Mi smo taj mehanizam primenili u slučaju tri od ukupno četiri banke kojima je oduzeta dozvola za rad. Trošak rezolucije ove tri banke bio je oko 750 miliona evra, ali bi bio još veći da ovaj mehanizam nije primenjen – rekla je ona.

Navela je i da se već tokom 2014. radilo i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) na implementaciji direktive u Zakon o bankama, kao i da smo kada je počeo rat u Ukrajini, prvi put koristili mehanizme spasavanja banaka iz pomenute Direktive i Zakona o bankama, kako bi sačuvali imovinu Sberbanke.

– U svim ovim situacijama, ovi instrumenti, iako daleko od savršenstva, pokazali su se veoma korisnim i značajnim za očuvanje finansijske stabilnosti – naglasila je Tabakovićeva.

Prema njenim rečima, dešavanja u Ukrajini kreirala su nove izazove za bankarski sektor podsetivši da Srbija nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji, kao i da je većina domaćih banka u vlasništvu velikih evropskih banaka koje nisu želele da dopuste da njihova podređena društva budu korišćena za finansijske transakcije ruskih kompanija i pojedinaca.

Na ovom skupu koji se danas održava u NBS, a koji organizuje Udruženje za bankarsko pravo svoja izlaganja imaju četiri eminentna stručnjaka u ovoj oblasti iz Nemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Češke i Španije.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike