Ozbiljna prozivka iz UBS: Političari guše razvoj evropskih banaka

06.03.2024

09:16

0

Autor: R.B.

Evropski regulator čini sve kako bi ugušio potencijal banaka, tvrdi izvršni direktor švajcarske banke Serđo Ermoti

Ozbiljna prozivka iz UBS: Političari guše razvoj evropskih banaka
UBS banka - Copyright Tanjug/Michael Buholzer/Keystone via AP

Izvršni direktor „UBS“ banke, Serđo Pjetro Ermoti napao je evropske političare i regulatore zbog „namernog gušenja banaka na kontinentu i dopuštanja američkim rivalima da dominiraju globalno“.

– Evropski pristup upravljanju svojim zajmodavcima bio je u oštroj suprotnosti s onim u SAD-u, koji su podsticali svoje zajmodavce na međunarodno širenje.  Evropa je učinila sve što je mogla učiniti da ne dopusti bankama da budu veće ili uspešnije – rekao je Ermoti u intervjuu s čelnikom norveškog suverenog fonda, drugog najvećeg deoničara švicarske banke, piše „Fajnenšel tajms“.

Ermoti se, tako, ponovo pojavio kao vodeći glas evropskih banaka otkako se vratio u „UBS“ i pripajanja bivšeg veliokg rivala „Kredi Svis“ (Credit Suisse) u najznačajnijem spajanju u sektoru od financijske krize.

– Postoji politička želja da se ne dopusti da banke postanu prevelike (u Evropi).  Dakle, svaka zemlja želi da ima vlastitog nacionalnog prvaka, zaboravljajući da vas osvajanje nacionalnog prvenstva ne vodi daleko u smislu globalne dominacije – rekao je Ermoti u podkastu s izvršnim direktorom „Norges bank investment menadžmenta“, Nikolajem Tangenom, prenosi SeeBiz.

„UBS“ je prošlog marta pristao da „spase“, odnosno pripoji „Kredi Svis“ u dogovoru koji su organizirali švajcarsko ministarstvo finansija, financijski regulator i centralna banka. Ermoti je rekao da je jedini razlog zašto je „UBS-u“ dopušteno da preuzme svog rivala taj što je „Kredi Svis“ propadao nakon godina poslovanja s gubicima.

„Norveški naftni fond“, vredan 1,6 biliona dolara, drugi je najveći deoničar „UBS“, iza „Blekroka“, koji je povećao svoj udeo s 3,5% na 5% kada je prošlog leta završeno preuzimanje rivala.

– Razlog zašto smo mislili da je preuzimanje tako privlačno . . . jer je to vrsta spajanja koju nikada ne možete učiniti u „mirnodopskim“ uslovima – rekao je Tangen, bivši upravnik hedž fonda koji je bio izvršni direktor najvećeg svetskog državnog fonda poslednje četiri godine.

Krizno preuzimanje gotovo do 2027.

Preuzimanje, koje je kontroverzno uključivalo brisanje obveznica u vrednosti od 17 milijardi dolara, stvorilo je najvećeg globalnog upravitelja bogatstvom i dominantnog igrača u švajcarskom i evropskom bankarstvu.

– U bankarstvu, sva spajanja koja stvaraju bilo kakvu vrednost događaju se u trenucima stresa. Osvrnite se na američke banke i kako su dospele u svoj položaj. Sve je u tome što im je tokom finansijske krize dopušteno ili se od njih tražilo da zgrabe ili spoje banke koje su bile pred propadanjem ili su propadale. Šteta je što je potrebna kriza da bi se stvorilo nešto što ima smisla – rekao je Ermoti.

Ovaj 63-godišnji Švajcarac također je govorio o svom angažmanu u pomaganju upravi u pronalaženju nasljednika kada se povuče nakon završetka integracije „Kredi Svisa“, procesa koji bi trebao trajati do kraja 2026. ili početka 2027. godine.

Ponovio je tvrdnju koju je prošle godine izneo predsednik banke Kolm Keleher, da bi do tada trebalo da budu "više od dva ili tri" spremna kandidata, što ukazuje da će se favorizovati rukovodioci s iskustvom u različitim delovima poslovanja.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike